VREMEPLOV


1989 - 1990
1989
Januar 1989
04.januar 1989.



Američki vojni avioni oborili dva libijska lovca koji su navodno zapretili nosaču aviona „Džon F. Kenedi“. Lovci su oboreni u međunarodnim vodama Sredozemnog mora naspram libijske obale.
07.januar 1989.

Umro japanski car Hirohito, koji je vladao od 1921. kada je kao regent zamenjivao bolesnog oca, a 1926. je krunisan. (Rođen: Tokio/Japansko carstvo/Japan 29.april 1902. - Umro: Tokio/Japan 07.januar 1989.) Rođen u dvorcu Aojama u Tokiju, princ Hirohito je bio prvi sin prestolonaslednika Jošihita (budućeg cara Taiša) i prestolonaslednikovice Sadako (buduće carice Teimeji). Službeno je postao princ naslednik 2. oktobra 1916. godine. Godine 1921. Hirohito je prošao šestomesečnu evropsku turneju, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Italiju, Holandiju i Belgiju, i time postao prvi princ koji je privremeno otputovao iz Japana. Nakon povratka u Japan preuzeo je dužnost regenta 29. oktobra 1921. godine, nasleđujući bolesnog oca kojem se pogoršalo mentalno stanje. Za vreme obavljanja dužnosti regenta pravo glasa na izborima dobili su svi muškarci stariji od 25 godina. Dana 25. decembra 1926. godine Hirohito je nasledio preminulog oca Jošihita. Tad je završila era njegova oca zvana Tajšo, a započela je era cara Hirohita zvana Šova. Njegova vladavina od 1926. godine obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbor, 1941) ušao je u Drugi svetski rat. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. „božanskog porekla“ koje je plod tradicionalnog japanskog shvatanja i religioznosti. Vladarska ovlašćenja su mu znatno sužena ustavom iz 1947. Hirohito se oženio princezom Nagako Kuni. Ona je bila najstarija kćerka princa Kunija Kunijošija. Imali su dva sina i pet kćerki. Hirohito je preminuo 7. januara 1989. godine u 6:33, a službena smrt objavljena je u 7:55, kad je javnost prvi put saznala da je car imao rak.

1902-1989

87
11.januar 1989.


_svg.png)
Rukovodstvo Socijalističke Republike Crne Gore podnosi ostavku nakon serije mitinga koji su se održavali tokom prethodna tri meseca. Kao što je uspeo da sruši vojvođansko predsedništvo masovnim okupljanjem svojih pristalica, Slobodan Milošević je isto činio i u Crnoj Gori, optužujući tamošnje čelnike vlasti da se nedovoljno zalažu za odbranu Kosova od albanskih šovinista i separatista. Mitingaši su se često sukobljavali sa milicijom da bi nakon incidenta kod « žute grede » bilo uvedeno vanredno stanje u republici. Miloševićev cilj je napokon bio pred ostvarenjem 10. januara kada se preko 100 000 mitingaša slilo u Titograd (Podgorica) među kojima su značajnu ulogu imali radnici iz preduzeća Radoje Dakić i studenti univerziteta Veljko Vlahović. Pod snažnim pritiskom Predsedništvo SR Crne Gore je podnelo kolektivnu ostavku sledećeg dana. U prvi plan potom izbijaju « mladi lavovi » i ljudi od Miloševićevog poverenja, Momir Bulatović, Svetozar Marović i Milo Đukanović. Ovaj trio će potom preimenovati Savez Komunista Crne Gore u Demokratsku Partiju Socijalista Crne Gore i preuzeti potpunu kontrolu nad tom tada jugoslovenskom republikom.
18.januar 1989.


Potpisana izjava o hrvatskom jeziku kao samostalnom jeziku hrvatskog naroda. Izjava je potpisana od strane okupljena 233 hrvatska intelektualca. Najrasprostranjeniji službeni jezik SFRJ bio je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski pod kojim nazivom je korišćen u Hrvatskoj. Nacionalističke strasti jednog dela hrvatskog naroda i intelektualaca, pobornika ideje hrvatskog pomirenja, jedinstva i stvaranja samostalne hrvatske države su počele da se bude krajem osamdesetih godina XX veka nakon gušenja «hrvatskog proleća», «maspoka» početkom sedamdesetih godina. Ovaj period mnogi Hrvati su nazvali «hrvatskom šutnjom». Mnogi nosioci nacionalističkih ideja su emigrirali ili su stavljani u kućni pritvor. Među njima bio je i Franjo Tudjman kome je vraćen pasoš 1987. godine. On je bio jedan od inicijatora i pokretača ideje stvaranja hrvatskog nacionalnog pokreta i ideje opšteg hrvatskog pomirenja. Bitan događaj koji je doprinosio daljem jačanju i delovanju nacionalističkih snaga u Hrvatskoj bio je i potpisivanje ove izjave.


Održan sastanak tzv. nadnacionalista, Mihaila Gorbačova sa Trilateralnom komisijom na čijem čelu je bio Dejvid Rokfeler, u Moskvi. Pretpostavlja se da su vođeni razgovori u cilju preraspodele sfera uticaja zbog kojih je došlo do stvaranja novih granica na Balkanu. Ubrzo je u vrtlogu krvavog građanskog rata nestala SFRJ ali se raspao i SSSR a na kraju i poslednja socijalistička federacija ČSSR. Cilj nadnacionalista svakako jeste bio razbijanje SFRJ i stvaranje više manjih banana država koje bi bile podložne lakšoj kontroli.
19.januar 1989.

Sovjetske vlasti saopštile da će jednostarno povući iz Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.
20.januar 1989.

Na dužnost stupa 41 po redu predsednik SAD Džordž Buš.
23.januar 1989.

Umro španski (katalonski) slikar Salvador Dali, ekscentrik visokog stila, jedan od najvećih slikara XX veka, umetnik koji je uzdrmao temelje slikarstva. (Rođen: Figeras/Španija 11.maj 1904. - Umro: Figeras/Španija 23.januar 1989.) Odrastao je u porodici srednje klase. Otac, Salvador Dali, bio je ugledni notar, veoma strog prema svom sinu, dok je majka, Felipa Feres, bila domaćica i pružala veliku podršku u zamisli svoga sina da se okrene umetnosti. Ime Salvador je najpre bilo dato njegovom bratu, koji je devet meseci pre Salvadorovog rođenja umro. Dali je jedan od najznačajnijih umetnika 20. veka. Bavio se slikanjem, pisanjem, vajanjem, scenografijom i glumom. Često ga nazivaju i velikim majstorom nadrealizma. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma da bi se priklonio nadrealizmu, uvek sa crtežom izvedenim do perfekcije. Slikao je iracionalan i fantastičan svet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao dela koja su izazvala šok („Veliki masturbator“, „Goruća žirafa“, „Predosećaj građanskog rata“). Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela „Andalužanski pas“ i „Zlatno doba“ kao i uspele inscenacije i kostime za balet. Napisao je autobiografsko delo „Tajni život Salvadora Dalija“. Ovaj slavni slikar je čitavog svog života verovao u svoju posebnost. Jedni su ga smatrali genijem, dok su drugi govorili o njemu kao poremećenom egocentriku, čija dela nemaju nikakvu vrednost. Mada su ga španski likovni kritičari uvek smatrali za nadobudnog i netalentovanog šarlatana, popularnost i prodajna cena njegovih dela neprestano su rasli. Danas, svetski kolekcionari plaćaju milione dolara kako bi u svojoj kolekciji imali bar jednu Dalijevu sliku. Godine 1982, kralj Huan Karlos I imenuje ga markizom od Pubola. Zbog ove ukazane časti, Dali je kralju poklonio sliku „Glava Evrope”, koju mu je predao kada ga je ovaj posetio u samrtnoj postelji.

1904-1989

84
24.januar 1989.

Poginulo oko 100 rudara u rudniku zlata u južnom Peruu. Većinu je ugušio otrovni gas.
29.januar 1989.


Izrael vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru, posle sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže. Taj grad Izrael je držao od rata 1967. u kojem je „do nogu“ potukao arapske zemlje.
Februar 1989
03.februar 1989.

Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik “njujorške škole“, nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprostavljala holivudskim standardima. (Rođen: Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 09.decembar 1929. - Umro: Los Anđeles/Kalifornija/Sjedinjene Američke Države 03.februar 1989.) Glumio je u mnogobrojnim holivudskim filmovima, među kojima su najpoznatiji Rozmarina beba (1968) i Dvanaest žigosanih (1967). Kasavetes je takođe bio pionir američkog nezavisnog filma, pišući i režirajući pregršt filmova, koje je u velikom broju delimično i sam finansirao, a u kojima je patentirana upotreba improvizacije i realističnog cinéma vérité stila. Prvi je američki reditelj, koji je prihvatio princip Orsona Velsa da snima svoje filmove kao nezavisnu produkciju. Studirao je glumu kod Dona Ričardsona, koristeći glumačku tehniku koja se zasniva na tzv. mišićnoj memoriji. Neki od filmova: “Zločin na ulicama“, “Ubice“,“Dvanaest žigosanih“, “Rozmarina beba“, “Senke“, “Lica“, “Muževi“, Glorija“, “Ljubavni potok“ itd.

1922-1989

59
04.februar 1989.

U oružanoj pobuni oboren diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u XX veku u nekoj od južnoameričkih država. U pobuni je poginulo više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsednik Paragvaja postao je general Andres Rodrigez, blizak Stresnerov saradnik.


Ruski istoričar Roj Medvedev obelodanio procenu prema kojoj je pod Staljinovom vlašću ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi u Sovjetskom Savezu.
06.februar 1989.

Umro francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je ipak slavu stekao kao režiser. (Rođen: Karkason/Francuska 03.februar 1909. - Umro: Pariz/Francuska 06.februar 1989.) Neki do njegovih filmova: „Svi smo mi ubice“, „Ogledalo sa dva lica“, „Ljubavnici iz Verone, „Pravda je zadovoljena“, „Pre potopa“ itd.

1909-1989

80
08.februar 1989.



Poginulo 144 ljudi prilikom pada američkog putničkog aviona sa italijanskim turistima u blizini portugalskog arhipelaga Azori, u Atlantiku.
14.februar 1989.



Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao "fatvu" sa smrtnom presudom engleskom piscu indijskog porekla Salmanu Rušdiju, autoru "Satanskih stihova", ocenjujući da je tim delom hulio na islam.
17.februar 1989.

Umro francuski modni kreator Gi Laroš, jedan od najvećih „modnih diktarora“ XX veka. (Rođen: La Rošel/Francuska 16.jul 1921. - Umro: Pariz/Francuska 17.februar 1989.)

1921-1989

67
20.februar 1989.



Počeo štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg nedaleko od Prištine. Istog dana je proglašen generalni štrajk skoro svih institucija, ustanova i preduzeća u pokrajini Kosovo. Videvši da je srušeno pokrajinsko rukovodstvo u Vojvodini a potom i vlast u Crnoj Gori, Albancima na Kosmetu bilo je jasno da je na redu i rušenje pokrajinske vlasti u toj pokrajini. Proglašenje generalnog štrajka bio je pokušaj da se preduhitre najavljene promene. Svakako najznačajniji štrajk koji je izazvao i najveću pažnju u SFRJ bio je štrajk albanskih rudara u rudniku Stari Trg u blizini Prištine. Oni su se zabarikadirali u rudarska okna zahtevajući obustavu ustavnih i političkih promena kao i najavljene smene pokrajinskog rukovodstva.
25.februar 1989.


Pokrenuta inicijativa o stvaranju Hrvatske Demokratske Zajednice na tribini održanoj u prostorijama Društva književnika Hrvatske na kojoj se okupilo izmedju 300 i 400 ljudi. Tribina je poslužila kao pokretački skup HDZ-a. Prednacrt programske deklaracije ove političke stranke izložio je njen budući predsednik Franjo Tudjman. Tribina je označena u medijima kao nacionalistička i maspokovska.
27.februar 1989.




Slovenački državni vrh pružio punu podršku štrajku albanskih rudara u Starom Trgu. U Ljubljani u Cankarovoj dvorani održan je skup podrške albanskim rudarima u Starom Trgu nakon nedelju dana od početka njihovog štrajka. Podršku je pružio i slovenački državni vrh na čelu sa Milanom Kučanom koji je na skupu izjavio da se u Starom Trgu brani avnojevska Jugoslavija. Njegova izjava je izazvala pravu buru u Srbiji. Iste večeri grupa studenata Beogradskog Univerziteta krenula je u znak protesta ka zgradi savezne skupštine. Njima su se pridružili i građani Beograda da bi sutradan bio održan veliki miting.



Prvo «događanje naroda» u Kninu - protesti Srba koji su optužili hrvatske vlasti da sarađuju sa albanskim separatistima na Kosovu. Masa je uzvikivala ime Slobodana Miloševića i parole bratstva i jedinstva naroda i narodnosti SFRJ.
28.februar 1989.




Održan veliki protestni miting u Beogradu zbog slovenačke podrške albanskim rudarima ispred zgrade saveznog parlamenta. Miting je proizašao iz reakcije na podršku slovenačkog komunističkog vrha štrajku albanskih rudara u Starom Trgu. Prema zvaničnim podacima okupilo se oko milion ljudi kojima su se obraćali mnogobrojni govornici u bezuspešnom pokušaju da umire uzavrelu masu naroda. Mitingaši su tražili da im se obrati Slobodan Milošević koji se na kraju pojavio u večernjim satima. Glavna poruka mitinga bila je da se napokon sredi situacija na Kosovu i da se uhapsi predsednik Kosovskog pokrajinskog rukovodstva Azem Vlasi. Miting se završio Miloševićevim govorom i obećanjem da će ispuniti zahteve okupljenih. Tri dana kasnije Vlasi je uhapšen, uslediće i nasilno prekidanje štrajka.
Mart 1989
03.mart 1989.



Predsedništvo SFRJ uvodi vanredno stanje na Kosovu. Ovim putem Slobodan Milošević dobija podršku jugoslovenskog partijskog i državnog vrha i odrešene ruke za akciju u pokrajini. Istog dana srpske policijske snage ulaze u rudnik Stari Trg prekidajući silom štrajk rudara. Čitavu pokrajinu zahvatio je talas hapšenja. Na stotine Albanaca je pohapšeno. Smenjeni su članovi pokrajinskog rukovodstva i na nihova mesta postavljeni ljudi lojalni državnom vrhu Srbije odnosno Slobodanu Miloševiću.


Osnovan Bitef teatar, beogradsko pozorište, s ciljem popularizacije Bitef festivala, kao i otkrivanja novih pozorišnih tendencija. Pozorište smešteno u prostoru rekonstruisane evangelističke crkve na Dorćolu pokrenula je Mira Trailović, režiser i osnivač Bitefa s ciljem da se pruži prilika umetnicima čiji rad predstavlja iskorak iz tradicionalnih granica scenskog izraza.
07.mart 1989.



Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija "Satanski stihovi", u kojoj je islam, prema iranskom tumačenju, izvrgnut poruzi.


Kina objavila vanredno stanje u Tibetu posle trodnevnih antikineskih nereda u toj kineskoj pokrajini.
09.mart 1989.


Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proleće 1940.
17.mart 1989.

Ante Marković postaje predsednik Saveznog izvršnog veća odnosno Savezne vlade SFRJ. Ovaj ekonomista iskreni Jugosloven, hrvatskog porekla je iskreno prišao rešavanju nagomilanih privrednih problema koji su pored nabujalog nacionalizma pretili da rasture saveznu državu. Marković je uspešno sprovodio reforme zaustavivši nabujalu inflaciju, izvršivši denominaciju dinara. Plate radnika su bile prilično uvećane dok je životni standard stanovništva makar i na kratko vreme bio prilično poboljšan. Ipak će vreme koje dolazi pokazati da su nacionalistička stremljenja bila jača.
28.mart 1989.


Proglašen ustav Srbije kojim je uspostavljen državno - pravni suverenitet Srbije na celoj njenoj teritoriji. Skupština SR Srbije usvojila amandmane na ustav republike iz 1974. godine. Pošto su na čelne pozicije u pokrajinama dovedeni lojalni ljudi Slobodanu Miloševiću, bilo je potrebno izvršiti promene ustava iz 1974. godine. Ovim ustavom je pokrajinama u federaciji praktično priznat status državnosti. Republika Srbija je na teritorijama pokrajina imala jedino ovlašćenja koja su se ticala odbrane i tokova novca. Pokrajine su imale ravnopravan status u Predsedništvu SFRJ, odnosno svaka je imala po jedan glas prilikom odlučivanja poput ostalih republika. Usvojenim amandmanima pokrajinama se ukidaju odlike državnosti. One su imale i dalje svoje predstavnike u saveznim institucijama ali unutar Srbije su im smanjena ovlašćenja u priličnoj meri. Ovim činom Slobodan Milošević je dobio kontrolu nad polovinom glasova potrebnih prilikom odlučivanja u Predsedništvu SFRJ. Tri su dolazila iz od tada celovite Srbije i jedan iz Crne Gore na čijim čelnim pozicijama su takođe od početka 1989. godine ljudi lojalni srpskom vođi. Ovakav razvoj situacije je samo pogoršavao odnose u jugoslovenskoj federaciji jer su čelnici ostalih republika smatrali da će Milošević završivši «antibirokratsku revoluciju» u Srbiji i Crnoj Gori pokušati nastaviti primenu istog scenarija na ostale republike kako bi postao neprikosnoveni vladar SFRJ. Amandmanima na ustav, Srbiji je vraćen ustavni i državni suverenitet na celoj njenoj teritoriji. Ovaj dan je označen kao dan donošenja novog ustava i proglašen je državnim praznikom.
29.mart 1989.


Izašao prvi broj lista "Novosti oglasi", prvih oglasnih novina u bivšoj SFRJ.
April 1989
04.april 1989.

Okončana komunistička vlast u Poljskoj sporazumom potpisanim nakon održanog okruglog stola između do tada vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije i pokreta Solidarnost. Sporazumom je stvarna politička moć data dvodomnom zakonodavnom telu (Sejmu i rekonstruisanom Senatu) i ponovo je uspostavljena funkcija predsednika. U junu 1989. održani su izbori za zakonodavno telo.
05.april 1989.


Umro srpski (jugoslovenski) lekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Srbiji i Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti. (Rođen: Razgrad/Bugarska 15.septembar 1895. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 05.april 1989.) Školovao se u Beogradu i u Francuskoj u koju je upućen posle prelaska Albanije sa srpskom vojskom u Prvom svetskom ratu. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za lekare iz cele zemlje i objavio je oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "Lekarski priručnik".

Poljska vlada legalizovala opozicioni radnički sindikat "Solidarnost".


Vijetnam saopštio da će do 30. septembra 1989. povući sve trupe iz Kambodže.

1895-1989

93
15.april 1989.

Umro kineski političar Hu Jaobang, šef Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987. kada je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". (Rođen: Liujang/Republika Kina/NR Kina 20.novembar 1915. - Umro: Peking/NR Kina 15.april 1989.) Na dan njegove smrti studenti u Pekingu i Šangaju ispunili su ulice da bi izrazili žalost, što je označilo početak velikih protesta okončanih krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen.


Prilikom rušenja tribine na fudbalskom stadionu "Hilsborou" u engleskom gradu Šefild poginulo 108 i povređeno više od 200 ljudi, zato što su na već krcat stadion puštene nove hiljade navijača.

1915-1989

73
17.april 1989.

Vrhovni sud Poljske registrovao sindikat "Solidarnost"kao legalnu političku partiju.
19.april 1989.

U eksploziji tokom pomorskih manevara u Atlantiku na američkom vojnom brodu "Ajova" poginulo 47 ljudi.
21.april 1989.


Umro srpski (jugoslovenski) frulaš Sava Jeremić, legenda srpske narodne muzike. (Rođen: Poslon, Ražanj/Kraljevina Srbija/Srbija 13.januar 1904. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 21.april 1989.) Iz rodnog sela Poslon kod Stalaća, stigao u Beograd, 1936. Na audiciji u Radio Beogradu zapazio ga je Vlastimir Pavlović Carevac. Sledila su javna snimanja u kafanama "Imperijal" i "Tri lista duvana", kao i nastupi na radiju. Godine 1948, došao je ponovo u Radio Beograd kao solista zavidne reputacije. Predstavljao je našu zemlju na svetskom takmičenju folklora u Langolenu, u Engleskoj, 1953. godine, gde je, sa Radojkom i Tinetom Živkovićem, osvojio prvo mesto. Hroničari su tada zapisali: "Kolom "Paraćinka" Sava Jeremić nadsvirao je čuvenog violinistu Jehudija Menjuhina i bacio u zasenak opersku divu Veroniku Kuzmin". Njegovim imenom nazvana je nagrada koja se, od 1989, dodeljuje najboljem frulašu na manifestaciji "Sabor trubača" pod Kosmajem.

1904-1989

85
30.april 1989.

Umro italijanski filmski režiser, scenarista i producent Serđo Leone, tvorac „špageti vesterna“. (Rođen: Rim/Kraljevina Italija/Italija 03.januar 1929. - Umro: Rim/Italija 30.april 1989). Rođen je u filmskoj porodici. Njegov otac, Vinčenco Leone, bio je pozorišni glumac i reditelj nemih filmova (režirao je pod pseudonimom Roberto Roberti), a majka, Edvige Valkarengi (Biče Valerijan), bila je glumica, tako da je Serđo Leone već sa osamnaest godina počeo da radi u filmskoj industriji. Najpoznatiji je po filmovima iz žanra špageti-vesterna i po prepoznatljivom rediteljskom maniru - čestom izmenjivanju ekstremno krupnih planova sa ekstremno širokim planovima kao, na primer, u uvodnim kadrovima filma Dobar, loš, zao (1966). Njegov vestern Za šaku dolara (koji je snimio pod pseudonimom Bob Robertson, Amerikanizovanom verzijom pseudonima njegovog oca) postaviće tematske i tehničke okvire jednog novog žanra koji će malo kasnije postati poznat pod nazivom špageti-vestern. Zasnovan na filmu Akire Kurosave Telesna straža (Yojimbo, 1961), samurajskoj avanturi smeštenoj u Mejdži periodu, film je postao poznat i po prvoj većoj ulozi Klinta Istvuda kojom on stiče status zvezde. Film je snimljen sa relativno malim budžetom i to na lokacijama u Španiji što je bitno uticalo na njegov konačan izgled. Neki od filmova: „Kolos sa Rodosa“, „Za šaku dolara“, „Dobar, loš, zao“, „Zovem se Niko“, „Bilo jednom na Divljem zapadu“, „Dogodilo se u Americi“ itd. Leone je široko znanje o američkom Zapadu crpio iz knjiga koje je strastveno čitao što se svakako vidi u njegovim filmovima. Još kao dete bio je fasciniran Divljim zapadom, a ta fasciniranost se protegla i na zrelo doba i uočljiva je u svakom kadru koji je snimio.

1929-1989

60
Maj 1989
03.maj 1989.


Počeo sa radom “Radio 101“ Radio Beograda, prestao sa emitovanjem 2006. godine
08.maj 1989.


Slobodan Milošević izabran za Predsednika Predsedništva SR Srbije. Kao vršilac dužnosti na ovoj poziciji je od 20. marta 1989. godine bio Ljubiša Igić. Pre njega od ostavke Ivana Stambolića 14. decembra 1987. do 20.marta 1989. godine ovu funkciju je vršio Petar Gračanin. Međutim stvarna vlast je sve vreme od pada Stambolića bila u rukama Miloševića.
14.maj 1989.

Vođa peronista Karlos Menem postao predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.
15.maj 1989.

Konstituisano novo Predsedništvo SFRJ.


Osnovan “Radio B92“.


Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov objavio u Pekingu otvaranje nove ere kinesko-sovjetskih odnosa.
19.maj 1989.

Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata. Tada je stavljen u kućni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara 2005.
20.maj 1989.


Skupština Srbije donela odluku o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije.
21.maj 1989.

Kineski studenti, koji su zaposeli centralni pekinški trg Tjenanmen, odbacili zahtev vlade da napuste taj centralni pekinški trg.
22.maj 1989.

Indija uspešno isprobala prvu raketu zemlja-zemlja srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.
29.maj 1989.

Japanski sud odlučio da lekari u Japanu nisu dužni da pacijentima obolelim od kancera saopšte istinu.
Jun 1989
03.jun 1989.

Umro iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji je preuzeo vlast u Iranu 1979. posle zbacivanja šaha (cara) Mohameda Reze Pahlavija. (Rođen: Homein/Kadžarska monarhija/Iran 24.septembar 1902. - Umro: Teheran/Iran 03.jun 1989). Godine 1950, je proglašen ajatolahom, što je najveći čin verskog vođe kod islamskih šiita. Tokom antivladinih demonstracija 1963. izjasnio se protiv agrarnih reformi i zapadnjačkog vladanja Muhameda Reze Pahlavija, zbog čega je odmah bio poslat u zatvor. Pošto je nasilno proteran iz Irana 1964. otišao je da živi u Irak, no proterao ga je i Sadam Husein, pa se 1978. smestio pokraj Pariza, odakle je agitirao za rušenje šaha. Homeini se nalazio u izbeglištvu pre dolaska na vlast. Dana 1. februara 1979, dve sedmice nakon što je šah napustio Iran, Homeini se vratio popraćen ovacijama. Proglašen je verskim vođom Iranske revolucije i četiri dana kasnije postavljen je za člana vlade. U novembru 1979. Homeini je odobrio iranskim militantima napad na američku ambasadu u Teheranu. Referendumom iz decembra 1979. proglašen je novi ustav koji je imenovao Homeinija doživotnim političkim i verskim vođom. Ponovo je postavljen strogi islamski zakon. Uspostavio je neku vrstu teokratske autokratije. Proklamovao je ideju izvoza islamske revolucije, što je dovelo do podrške raznim oružanim grupacijama širom sveta, pa i terorističkim. Odugovlačio je Iračko-iranski rat i uz gorčinu prihvatio UN-ovo primirje 1988. Homeini je bio poznat po svojoj podršci uzimanju talaca tokom Iranske talačke krize, njegova fatva je pozivala na ubistvo britansko indijskog romanopisca Salmana Ruždija, i po tome što je Sjedinjene Države nazivao „velikom sotonom” i Sovjetski Savez „manjom sotonom”. Homeini je bio kritikovan zbog ovih dela i zbog kršenja ljudskih prava Iranaca (uključujući njegovo naređivanje pogubljenja hiljada političkih zatvorenika, ratnih zločinaca i zarobljenika Iransko-iračkog rata).

1902-1989

86
04.jun 1989.

Oštrom vojno policijskom akcijom skršeni protesti hiljada građana na Tjenanmenu, centralnom pekinškom trgu, koji su trajali nedeljama unazad. Na Tjenanmenu su nedeljama trajali protesti studenata i građana koji su zahtevali političke promene. Brutalnom primenom sile vojska i policija su skršile demonstracije. Prema tadašnjim izjavama zapadnih medija tokom akcije bilo je, po jednima stotine a po drugima hiljade žrtava. Zvanični Peking je takve informacije demantovao. Dve decenije kasnije obelodanjena diplomatska prepiska potvrdila je tvrdnje kineskih vlasti.

Poginulo 575 ljudi u dva putnička voza zahvaćena plamenom eksplozije gasovoda koji prolazi pored Transibirske pruge.
10.jun 1989.


Narodna republika Kina i Tajvan uspostavili direktne telefonske veze.
17.jun 1989.


Održana konstitutivna skupština Hrvatske Demokratske Zajednice. Skupština je javno zabranjena s obzirom da je na snazi još uvek bila vladavina jedne i jedine partije saveza komunista, ali je ipak tajno održana. Inicijativa o stvaranju ove nacionalistički orjentisane stranke je potekla sa političke tribine održane 25. februara 1989. godine.
24.jun 1989.

Smenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Ci Jang jer se protivio upotrebi sile protiv studenata na trgu Tjenanmen 4.juna. Na njegovo mesto izabran je Dži Jang Ce Min.
26.jun 1989.


Obeleženo je podizanje velike kupole hrama Svetog Save na Vračaru sa velikim pozlaćenim krstom sa četiri stilizovana slova S. Krst je pozlaćen zlatnim listićima i raspona je 4 metra, visine 12 dok je težak 4 tone. Proces podizanja kupole trajao je 20 dana i uspešno ga je izvelo beogradsko građevinsko preduzeće Trudbenik na prelazu iz maja u juni mesec 1989. godine.
27.jun 1989.


Umro engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija je knjiga "Jezik, istina i logika" svojevrstan manifest logičkog pozitivizma. (Rođen: London/Ujedinjeno Kraljevstvo 29.oktobar 1910. - Umro: London/Ujedinjeno Kraljevstvo 27.jun 1989). Predavao je na Univerzitetskom koledžu u Londonu (1946—1959) i kasnije na Oksfordu (1959—1978). Alfred Džuls Ajer je stekao međunarodnu slavu 1936. godine svojom prvom knjigom „Jezik, istina i logika”, koja je bila manifest logičkog pozitivizma. Ajer se oslanjao na ideje Bečkog kruga i tradiciju britanskog empirizma, koje su predstavljali Dejvid Hjum i Bertrand Rasel. Upamćen je po doprinosima u epistemologiji i po radovima na istoriji angloameričke psihologije. Ostala dela: "Zasnivanje empirijskog znanja", "Problem saznanja", "Pojam osobe".

1910-1989

78
28.jun 1989.


Proslavljena 600-godišnjica Kosovske bitke na Gazimestanu. Skupu je prisustvovalo po različitim procenama između pola i dva miliona ljudi. Na kraju je preovladala procena da je bilo prisutno oko milion posetilaca. Na proslavi je bilo 50 diplomatskih predstavnika među kojima nije bilo onih iz Evropske Zajednice i SAD koji su proslavu smatrali manifestacijom pregrejanog srpskog nacionalizma. Govor Slobodana Miloševića mu je definitivno potvrdio status srpskog vođe u očima njegovih protivnika i čitavog sveta. Njegov nastup je praktično najavio buđenje i reakciju srpskog nacionalizma kako bi bile ispravljene nepravde koje je trpeo srpski narod tokom svoje istorije. Pozivanje na bratstvo i jedinstvo svih naroda i narodnosti u SFRJ bilo je samo formalnog istrošenog karaktera, providna maska koja je jasno uočena od strane nacionalistički nastrojenih i u dobroj meri već nabujalih snaga upravo tih naroda u ostalim republikama federacije. «Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene» rekao je izmeu ostalog Milošević. Rukavica je bačena...
29.jun 1989.


Španija pristupa Evropskom monetarnom sistemu (EMS).
30.jun 1989.

Državni udar u Sudanu u kojem je general Omar Hasan al-Bašir oborio vladu Sadeka al-Mahdija.
Jul 1989
01.jul 1989.


Počeo sa radom Treći kanal RTB-a, prestao sa emitovanjem programa 2006. godine.
02.jul 1989.


Umro ruski (sovjetski) političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. (Rođen: Starija Gramiki kod Gomelja/Ruska imperija/Belorusija 18.jul 1909. - Umro: Moskva/Sovjetski Savez/Rusija 02.jul 1989.) Tokom Drugog svetskog rata bio je sovjetski ambasador u SAD, a zatim u UN, gde je bio poznat kao „mister njet“. Sovjetsku diplomatiju predvodio je od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podneo je ostavku 30.septembra 1988, a sutradan i na položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza na kom je bio od 1985.

1909-1989

79
06.jul 1989.

Umro mađarski državnik Janoš Kadar, komunistički lider Mađarske od 1956. do 1988. ( Rođen: Rijeka/Austro-Ugarska monarhija/Hrvatska 26.maj 1912. - Umro: Budimpešta/Mađarska 06.jul 1989). U Drugom svetskom ratu je kao sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Mađarske učestvovao u organizovanju slabašnog pokreta otpora snagama nacističke Nemačke. Tokom vladavine Maćaša Rakošija postavljen je za ministra unutrašnjih poslova, ali je uhapšen 1951, u vreme čistki u političkom vrhu posle rezolucije Informbiroa 1948. i optužbi protiv Jugoslavije, nakon čega je u koncentracionom logoru proveo nepune tri godine. Posle pobune protiv Rakošijevog režima 1956. i intervencije sovjetskih trupa, vratio se u politički vrh i zaslužan je za izvlačenje Mađarske iz velike društvene krize.

1912-1989

77
09.jul 1989.


Umro srpski (jugoslovenski) istoriograf Fedor Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. (Rođen: Grgetek kod Iriga/Austro-Ugarska monarhija/Srbija 20.februar 1894. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 09.jul 1989.) Univerzitetsku karijeru počeo je u Beogradu pod okriljem profesora Slobodana Jovanovića, a nastavio u Subotici na Pravnom fakultetu. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjima i crkvenom reformom. Napisao je više dela, uključujući „Lokalne uprave Srbije u XIX i XX veku“. Kao veliki bibliograf sakupio je veliku i posebno vrednu biblioteku i zaveštao je važnim nacionalnim institucijama.

1894-1989

95
11.jul 1989.


Umro engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz dela Vilijema Šekspira, prvi glumac kojem je za života dodeljena plemićka titula. (Rođen: Dorking/Ujedinjeno Kraljevstvo 22.maj 1907. - Umro: Stening/Ujedinjeno Kraljevstvo 11.jul 1989). U karijeri dugoj preko šezdeset godina tumačio je najrazličitije uloge - od likova iz grčkih i Šekspirovih tragedija, preko ekscentričnih i grotesknih negativaca, do junaka romantičnih komedija. Smatra se najboljim tumačem likova iz Šekspirovih drama. Najpoznatiji je po ulogama u filmovima Orkanski visovi, Rebeka, Bani Lejk je nestala, Princ i igračica, Otelo i Maratonac. Dobio je dva počasna Oskara za životno delo i veliki doprinos filmskoj umetnosti, kao i Oskara za najboljeg glavnog glumca za ulogu u Hamletu. Olivije je bio nominovan za trinaest Oskara (osvojio tri); za devet Emija (osvojio pet); jedanaest nagrada BAFTA (osvojio tri) i šest Zlatnih globusa (osvojio tri). Dobitnik je Srebrnog medveda na Berlinskom filmskom festivalu i Zlatnog lava na Festivalu u Veneciji, a dobio je i zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih. Prvi je glumac u istoriji filma koji je dobio plemićku titulu. Američki filmski institut ga je uvrstio među dvadeset najvećih glumaca svih vremena. Smatra se najboljim britanskim glumcem 20. veka. Tokom šezdesetogodišnje karijere, Lorens Olivije je igrao u oko 130 predstava, 63 filma i u 26 TV serijala. Prve glumačke korake Olivije je načinio 1930. godine, u Engleskoj. Desetak godina kasnije, zahvaljujući ulogama u holivudskim hitovima Orkanski visovi i Rebeka, njegovo ime je postalo poznato i u svetu filma. Značajnije uloge na televiziji imao je tek osamdesetih godina 20. veka.

1907-1989

82
Godine 1967, Lorens je saznao da boluje od raka prostate, a takođe je morao da provede izvesno vreme u bolnici zbog upale pluća. Ubrzo je dobio bronhitis i upalu porebrice, kao i prve simptome amnezije. Sedam godina kasnije oboleo je od distrofije mišića koja ga je zamalo koštala života. Umro je 1989. godine u Steningu (Engleska), od bubrežne insuficijencije. Nakon smrti bio je kremiran, a njegov pepeo položen u Vestminstersku opatiju, pored kralja Henrija Petog, koji je obeležio njegovu karijeru.
16.jul 1989.

Umro austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata XX veka, koji je decenijama dominirao svetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. (Rođen: Salcburg/Austro-Ugarska monarhija/Austrija 05.april 1908. - Umro: Anif kod Salcburga/Austrija 16.jul 1989). Karajanovi su se nastanili u Salcburgu. Jedan on njih, Maks-Teodor, bio je profesor filologije na Univerzitetu u Gracu, dok je njegov sin dr. Ernst obavljao hiruršku praksu u Salcburgu. Ernst Karajan se oženio Martom Kosmač, Srpkinjom iz Novog Sada, sa kojom je imao dva sina: Volfganga i Herberta. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere. Posle školovanja na Bečkom Konzervatorijumu, decembra 1928. godine sa orkestrom ove muzičke ustanove započinje svoju dirigentsku karijeru. Nastupao je širom Evrope i sveta, a najbolji trenuci u njegovoj karijeri su nastupi sa Bečkom i Berlinskom Filharmonijom i umetnička rukovođenja ovim ansamblima. U sećanju mnogih poštovalaca klasične muzike ostao je Karajanov nastup sa Bečkom Filharmonijom na Novogodišnjem Koncertu 1987. godine. Bio je jedan od najistaknutijih dirigenata posleratnog perioda i smatra se jednim od najsnimanijih svetskih dirigenata. Karajan je dirigovao Berlinskim filharmonijskim orkestrom 35 godina.

1908-1989

81
17.jul 1989.


Austrija podnosi zahtev za prijem u članstvo Evropske zajednice.
20.jul 1989.

Burmanska vojna hunta stavila u kućni pritvor vođu opozicije Aung San Su Ći, potonju dobitnicu Nobelove nagrade za mir, zbog njene kritike načina vladavine vojnog vrha.
30.jul 1989.

General Vojćeh Jaruzelski napustio posle osam godina položaj šefa vladajuće komunističke partije, a novi lider poljskih komunista postao je njegov prijatelj i štićenik Mječislav Rakovski.
Avgust 1989
02.avgust 1989.


Ukinuta trgovinska ograničenja između Velike Britanije i Argentine, uvedena posle Folklandskog rata 1982.
03.avgust 1989.

Ali Akbar Hašemi Rafsandžani preuzeo dužnost predsednika Irana.
07.avgust 1989.


Umrla Mira Trailović, srpski (jugoslovenski) pozorišni režiser, godinama jedna od najdominantnijih ličnosti srpskog, ali i teatra uopšte. (Rođena: Kraljevo/Kraljevina SHS/Srbija 22.januar 1924. - Umrla: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 07.avgust 1989.) Izuzetna ličnost jugoslovenskog i svetskog pozorišta, Mira Trailović je počela karijeru kao spiker, a zatim i urednik Dramskog programa Radio Beograda. Diplomirala je na Dramskom odseku Muzičke akademije u Beogradu i na Visokoj filmskoj školi. Asistirala je kao reditelj u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Njen veliki iskorak u svet teatra započeo je 1956, kada je grupa pozorišnih entuzijasta, u potrazi za novim prostorom i repertoarom, u galeriji "Borbe", koja je imala 212 stolica, osnovala Atelje 212. Iako je Mira uvek isticala da je pravi život Ateljea 212 počeo premijerom Beketovog "Godoa", nova pozornica je promovisana njenom režijom koncertnog izvođenja Geteovog "Fausta". Na čelu ove kuće nalazila se od 1961. usmerivši je u pravcu avangarde. Režirala je dela Joneska, Kamija, Olbija, Vajsa, ali je pravu buru u pozorišnom životu izazvala njena postavka mjuzikla "Kosa". U nameri da pozorišnoj publici pruži uvid u tokove svetske avangarde pokrenula je 1967. jednu od najeminentnijih pozorišnih manifestacija u svetu – BITEF - Beogradski internacionalni teatarski festival, čiji je umetnički direktor bila od osnivanja do smrti. Beogradu je 1989. podarila Bitef teatar, u staroj adaptiranoj crkvi na skveru, koji danas nosi njeno ime. Predavala je režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bila je selektor i umetnički direktor festivala u Nansiju i dobitnik francuske "Legije časti".

1924-1989

65
23.avgust 1989.


Umro srpski (jugoslovenski) vajar Nebojša Mitrić. (Rođen: Beograd/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 07.jul 1931. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 23.avgust 1989.) U prvo vreme pretežno je radio u tehnici kovanja, dekorativne kompozicije, a kasnije je skulptorski jezik zasnivao na spoju figuralnih i apstraktnih elemenata, inspirišući se srpskom srednjovekovnom istorijom. Beogradu je poklonio skulpture despota Stefana Lazarevića i Milutina Bojića, Kruševcu cara Lazara a na reljefima je ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti srpske kulture i umetnosti. Poslednje njegovo delo je krst na hramu Svetog Save na Vračaru.

1931-1989

58
25.avgust 1989.

Američki vasionski brod bez ljudske posade „Vojadžer II“ dospeo do planete Neptun i njenog satelita Triton, posle 12 godina putovanja i šest milijardi pređeneih kilometara, da bi poslao na Zemlju fotografije tih nebeskih tela.
Septembar 1989
04.septembar 1989.

Umro belgijski pisac Žorž Simenon, autor 84 kriminalistička romana čija je glavna ličnost imaginarni inspektor Megre. (Rođen: Lijež/Belgija 13.februar 1903. - Umro: Lozana/Švajcarska 04.septembar 1989.) Simenon je jedan od najtiražnijih autora kriminalističkog žanra uopšte. Neka od dela: romani „Lađar“, „Noć na raskršću“, „Mali doktor“, „Megre postavlja zamku“ itd.

1903-1989

86
06.septembar 1989.

Poginulo 170 ljudi prilikom pada kubanskog putničkog aviona na jedno predgrađe Havane, neposredno posle poletanja.
10.septembar 1989.


Mađarska otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak hiljadama građana Istočne Nemačke, čiji je masovni egzodus izazvao pad Berlinskog zida i kasnije ujedinjenje Nemačke.
13.septembar 1989.


Održane najveće ikada demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi, u Kejptaunu, predvođene nadbiskupom Dezmondom Tutuom.
15.septembar 1989.

Umro američki pisac Robert Pen Voren. (Rođen: Gatri/Kentaki/Sjedinjene Američke Države 24.april 1905. - Umro: Straton/Vermont/Sjedinjene Američke Države 15.septembar 1989.) U njegovom najpoznatijem delu - romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan je uspon i pad političara kod kojeg su istovremeno prisutni i porok i vrlina. Bio je suptilan pesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala dela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mesto gde valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pesama "Jedanaest pesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pesme", eseji "Razumevanje proze", "Razumevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

1905-1989

84
19.septembar 1989.



U eksploziji aviona DC-10 francuske kompanije UTA poginuli svi putnici i članovi posade, ukupno 171 osoba. Avion koji je saobraćao na liniji Brazavil – Pariz eksplodirao je iznad Nigera. Za ovaj teroristički akt kasnije je optužena Libija.
20.septembar 1989.


Frederik Vilhelm de Klerk preuzeo dužnost predsednika Južne Afrike.
22.septembar 1989.

Umro američki kompozitor Irving Izrael Berlin. (Rođen: Talačin/Ruska Imperija/Belorusija 11.maj 1888. - Umro: Menhetn, Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 22.septembar 1989.) Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma "Vajt Krismes" ubraja se i danas u bestselere američkog tržišta ploča.

1888-1989

101
26.septembar 1989.


Vijetnam povukao trupe iz Kambodže, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978. ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije „Crvenih Kmera“.
28.septembar 1989.

Umro filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je 22 godine vladao Filipinima. (Rođen: Sarat/Filipini 11.septembar 1917. - Umro: Honolulu/Havaji/Sjedinjene Američke Države 28.septembar 1989.) U Drugom svetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. postao je predsednik Senata, a 1965. nadmoćnom većinom izabran je za šefa države. Bio je u početku veoma popularan, jer je podstakao razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsednika 1969, ali je tokom njegovog drugog mandata ekonomija počela da posrće, zemlju su uzdrmali prokomunistički i muslimanski gerilski pokreti. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče s vlasti, ali je u septembru 1972, pre isteka mandata, uveo vanredno stanje i uz američku podršku ostao na vlasti. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, posle čega je pobegao iz zemlje i 1989. je umro u izbeglištvu na Havajima.

1917-1989

72
30.septembar 1989.




Umro srpski (jugoslovenski) pisac Oskar Davičo, koji je između dva svetska rata pripadao grupi pisaca nadrealista izrazito leve orjentacije. (Rođen: Šabac/Kraljevina Srbija/Srbija 18.januar 1909. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 30.septembar 1989.) U vreme nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobegao i priključio se partizanima. Davičo je još kao dečak pisao pesme, a 1928. objavio je svoj prvi poetski tekst "Tragovi". Dve godine kasnije pojavila se njegova antologija pesama, koja je nagovestila tok jedne moderne poetske misli. Napisao je neke od najpotresnijih i najlepših pesama o Srbiji, ljubavi, tamnovanju, ratovanju... Paralelno s poezijom, pisao je romane: "Pesma", "Šutnje", "Gladi", "Tajne"... Objavio je veliki broj eseja, kritika, studija i polemika. Ostao je dosledan svom književnom i političkom temperamentu, nikada nije pristajao na kompromise. Dobitnik je mnogih književnih i državnih priznanja i nagrada. Za života su objavljena Davičova sabrana dela u 20 tomova. Neka od dela: zbirke pesama „Višnja za zidom“, „Nastanjene oči“, „Flora“, „Tropi“, romani „Pesma“, „Beton i svici“, „Ćutanje“, „Tajne“, „Bekstva“ itd.

1909-1989

80
Prestala da postoji Senegambija - Konfederacija Senegambija nastala je udruživanjem zapadnoafričkih država Senegal i Gambija 1. februara 1982.
Oktobar 1989
01.oktobar 1989.

Danska dozvolila brakove homoseksualaca - postala prva zemlja u kojoj je takva mogućnost legalizovana.
06.oktobar 1989.

Umrla američka filmska glumica Rut Elizabet Dejvis, poznata kao Bet Dejvis, koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesrećne i zle žene. (Rođena: Louel/Masačausets/ Sjedinjene Američke Države 05.april 1908. - Umrla: Nei sir Sen/Francuska 06.oktobar 1989.) Rođena je od majke Rut Fejvor i oca Harloua Morela Dejvisa, koji je radio kao advokat. Kada je imala godinu dana dobila je sestru Barbaru (Bobi). Njeni roditelji su bili protestanti engleskog, francuskog i velškog porekla. Neretko je navođena kao Prva dama američkog filma i jedna od najvećih filmskih diva svih vremena. Prve uloge na filmu dobila je tridesetih godina, nakon nekoliko uspešnih predstava na Brodveju. Tokom svoje šezdesetogodišnje karijere odigrala je preko sto uloga u filmovima. Bila je tražena i cenjena zbog spremnosti da igra negativne likove, i toliko uspešna u tome da su filmovi u kojima je, kako je sama govorila, glumila kučku, reklamirani pod sloganom: „Ko je bolji od zle Beti?“. Dejvisova je takođe bila poznata po svojoj plahovitoj i egocentričnoj prirodi. Smatrali su je za ratobornu i naglu osobu zbog čestog suprotstavljanja režiserima i producentima. Beti Dejvis je bila najplaćenija i najpopularnija holivudska zvezda od 1940. do sredine pedesetih. Prva je glumica koja je dobila Nagradu za životno delo od Američkog filmskog instituta i prva osoba koja je bila nominovana za deset Oskara. Taj broj nadmašili su samo Meril Strip, Ketrin Hepbern, Lorens Olivije i Džek Nikolson. Pored Hepbernove, Beti Dejvis se smatra najboljom glumicom 20. veka. Filmovi: "Opasna" (Oskar), "Džezabel" (Oskar), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi Džejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".

1908-1989

81

Tajfun "Anđela" usmrtio najmanje 108 ljudi na filipinskom ostrvu Luzon.
07.oktobar 1989.

Kongres Mađarske socijalističke radničke partije ukinuo partiju koja je vladala tom zemljom 33 godine i umesto nje formirana Socijalistička partija Mađarske.
15.oktobar 1989.


Umro srpski (jugoslovenski) pisac Danilo Kiš član SANU - jedan od najvećih pisaca novije srpske književnosti čije je delo značajno doprinelo njegovoj afirmaciji u svetu. (Rođen: Subotica/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 22.februar 1935. - Umro: Pariz/Francuska 15.oktobar 1989.) Kiš je rođen od oca Eduarda Kiša (rođ. Eduard Kon) mađarskog Jevrejina i majke Milice, rođ. Dragićević, pravoslavne Srpkinje poreklom sa Cetinja. Prezime njegovog oca je u momentu kada se rodio bilo je Kon ali je otac mađarizovao svoje prezime promenivši ga u Kiš. Do 1942. godine je živeo sa roditeljima u Novom Sadu, gde je pohađao prvi razred osnovne škole, a zatim je prešao u Mađarsku, u očev rodni kraj, gde je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Nakon odvođenja njegovog oca u Aušvic 1944. godine, sa ostatkom porodice je repatriran na Cetinje posredstvom Crvenog krsta. Tamo je Kiš živeo do kraja svog školovanja. Na Filozofski fakultet u Beogradu Kiš se upisao 1954. godine, a u septembru 1958. godine je kao prvi student diplomirao na katedri za opštu književnost. Pisao je negovanim stilom, sa moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svetsku književnost u Beogradu. Preveden je na mnoge svetske jezike i dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada. Bio je dramaturg pozorišta „Atelje 212“ i lektor za srpski jezik u Strazburu, Bordou i Lilu. Dela: romani „Psalam 44“, „Mansarda“, „ Bašta i pepeo“, „Peščanik“, „Grobnica za Borisa Davidoviča“, pripovetke „Rani jadi“, „Enciklopedija mrtvih“, drama „Elektra 70“, polemički spis „Čas anatomije“.

1935-1989

54


Otvoreno obnovljeno Narodno pozorište u Beogradu.
17.oktobar 1989.

U zemljotresu južno od američkog grada San Francisko poginulo 67 i povređeno više od 600 ljudi.
18.oktobar 1989.

Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Erih Honeker podneo ostavku odmah nakon posete sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova Berlinu. Ostavku je podneo iz „zdravstvenih razloga“. Za novog šefa partije postavljen je Egon Krenc. Antivladine demonstracije su nastavljene.
Novembar 1989
05.novembar 1989.


Umro američko-ruski pijanista jevrejskog porekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji. (Rođen: Kijev/Ruska Imperija/Ukrajina 01.oktobar 1903. - Umro: Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 05.novembar 1989.) Sovjetski Savez je napustio 1925. a kada se prvi put vratio 1986. održao je trijumfalne koncerte u Moskvi i Lenjingradu (danas Sankt-Peterburg).

1903-1989

86
08.novembar 1989.

Prvi put u istoriji SAD dva Afro-Amerikanca su zauzela visoke političke funkcije. Dejvid Dinkis koji je obavljao funkciju predsednika opštine Menhetn izabran je za gradonačelnika najvećeg grada u SAD Njujorka, dok se u Virdžiniji podnamesnik Daglas Vajlder izborio za položaj guvernera te države. Iako je Vajlder prvi Afro-Amerikanac u istoriji SAD koji je izabran za guvernera, tu funkciju je pre njega obavljao tokom decembra 1872.godine izvesni Pinkni Benton Stjuart general pukovnik u Luizijani menjajući guvernera Henri Kleja Vormuta koji je bio podvrgnut procesu impičmenta. Daglas Vajlder je obavljao funkciju guvernera Virdžinije do 1993.godine kada se povukao jer prema zakonima te države nije dozvoljeno biti na tom položaju u dva mandata uzastopno. Iste godine na izborima za gradonačelnika Njujorka šansu da izbori svoj drugi mandat propustio je Dejvid Dinkis koji je bio poražen od Rudolfa Đulijanija.
09.novembar 1989.


Počelo rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol nemačke i evropske podvojenosti. Tim potezom novog rukovodstva Istočne Nemačke započet je lanac događaja koji su u oktobru 1990. omogućili ujedinjenje Nemačke. Gradnja zida započeta je 13. avgusta 1961. prema ideji sovjetskog lidera Nikite Hruščova.
10.novembar 1989.

Generalni sekretar Komunističke partije Bugarske Todor Živkov posle 35 godina na čelu vladajuće stranke podneo ostavku, a zamenio ga je Petar Mladenov. Sedam dana kasnije smenjen je i s položaja predsednika Državnog saveta Bugarske, na kojem ga je takođe nasledio Mladenov, a ubrzo je isključen i iz partije.
12.novembar 1989.

Umrla španska revolucionarka Dolores Ibaruri, nazvana La Pasionarija, predsednica Komunističke partije Španije, jedno od najslavnijih imena Španskog građanskog rata. (Rođena: Galarta/Španija 09.decembar 1895. - Umrla: Madrid/Španija 12.novembar 1989.) Pripisana joj je parola "No pasaran" (neće proći) - parola koja je nastala prilikom napada na Madrid od strane frankista. Posle pada Republike provela je 38 godina u inostranstvu, najviše u Sovjetskom Savezu. Vratila se u svoju zemlju 1977. i postala član kortesa (španska skupština).

1895-1989

93
13.novembar 1989.

Istočnonemačka skupština izabrala za predsednika vlade komunističkog reformistu Egona Krenca.
14.novembar 1989.

Oslobodilački pokret SWAPO izvojevao ubedljivu pobedu na prvim slobodnim izborima u Namibiji.
17.novembar 1989.

Bugarska skupština smenila Todora Živkova sa položaja šefa države.

U Pragu počela "Plišana revolucija", studentske demonstracije protiv komunističkih režima Istočne Evrope.


U nesreći u jami "Morava" Aleksinačkih rudnika uglja poginulo 90 rudara.
22.novembar 1989.


Jugoslavija priznala Republiku Koreju (Južna Koreja) i odlučila da sa njom uspostavi diplomatske odnose.

libanski građanski rat
Predsednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
24.novembar 1989.

Celo rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnelo ostavke, uključujući i generalnog sekretara Miloša Jakeša, posle masovnih demonstracija u Pragu. Tim ostavkama sa vlasti su sišli svi političari koji su sarađivali u vojnoj intervenciji Varšavskog pakta protiv Čehoslovačke 1968.
27.novembar 1989.

U eksploziji u vazduhu kolumbijskog aviona "Boing 727", najverovatnije kao posledica podmetnute bombe, poginulo svih 107 putnika i članova posade. Avion je leteo na relaciji Bogota-Kali.
28.novembar 1989.

Indijski predsednik vlade Radživ Gandi dao ostavku posle poraza na izborima.
Decembar 1989
01.decembar 1989.

