top of page

1983 - 1984

1983

Januar 1983

01.januar 1983.
sad.gif

Stvorena je prva Internet mreža – ARPANet prerasta u internet. Ovaj datum je samo jedan u nizu razvoja Interneta koji se danas koristi širom sveta. Internet se razvio iz programa američkog ministarstva odbrane nazvanog ARPANet ( Advanced Research Projects Agency Network ) osnovanog oktobra 1969. godine zbog istraživanja koja bi dovela do uspostavljanja takve kompjuterske mreže koja bi omogućila nesmetanu komunikaciju izmedju računara i u slučaju nukelearnog rata. Ovom kompjuterskom mrežom su ispočetka bili povezani neki američki univerziteti i istraživački institut u Stenfordu da bi je vremenom zbog njenog brzog razvoja počeli koristiti i drugi naučnici i istraživači iz raznih oblasti. Tokom 1971. godine je razvijen prvi program za slanje elektronske pošte putem ove razgranate mreže. ARPANet dobija međunarodni karakter kada se na nju priključuju Velika Britanija i Norveška 1973. godine. Tokom sedamdesetih istraživanja dovode do razvoja novih komunikacionih protokola koji će dotadašnji NCP ( Network Control Protocol ) zameniti novim protokolima TCP / IP( Transmission Control Protocol /  Internet Protocol ) kojim će se uvesti nova tehnologija u razvoju kompjuterske mreže koja se i danas koristi tj. Interneta. Protokoli su standardi koji omogućuju komunikaciju računara putem postojeće infrastrukturne  mreže. Zamena protokola je zvanično izvršena prvog dana januara i godine 1983. ARPANet prerasta u Internet.

03.januar 1983.
sad.gif

Komapnija Apple je predstavila prvi personalni kompjuter ( PC ) sa kompjuterskim mišem

19.januar 1983.

Umro srpski naučnik Aleksandar Đ. Kostić, lekar, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. (Rođen: Beograd/Kraljevina Srbija/Srbija 19.mart 1893. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 19.januar 1983.) Bio je jedan od prvih profesora Medicinskog fakulteta i osnivač Instituta za histologiju i embriologiju. Dan izbora dr Aleksandra Đ. Kostića za honorarnog profesora histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu 29. oktobra 1921. godine smatra se datumom osnivanja Katedre za histologiju i embriologiju. Francuski predsednik ga je 1940. odlikovao Legijom časti, a 12 godina kasnije i njegovu suprugu profesorku pedijatrije Smilju Kostić rođ. Joksić zbog zalaganja u primeni BCG vakcina. Iz njihovog braka rođen je Vojislav Voki Kostić poznati srpski kompozitor, muzičar, pisac i kuvar. Uprkos tome što je u tri mandata biran za dekana, dva puta je izbacivan sa fakulteta. Prvi put 1941. zbog odbijanja saradnje sa okupatorskim vlastima, a drugi (i konačni) put 1952. od strane tadašnje komunističke uprave na fakultetu, kada mu se zabranjuje i oproštajni skup sa studentima. Na svečanoj sednici Naučno-nastavnog veća Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2001. godine je doneta odluka da se stavljaju van snage sva rešenja, odluke i naredbe koje se odnose na prof. Kostića i njegovu ženu. U Beogradu danas postoji ulica nazvana po Aleksandru Kostiću, koja je paralelna sa Sarajevskom ulicom. Autor je medicinskog rečnika, prevedenog na više jezika. Preveo je “Polno pitanje” švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Neka od njegovih dela:“Polni život čoveka”, “Žena-pol, žena-čovek”, “Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji”, “Higijena braka”, trilogija “Polno saznanje” i udžbenici “Osnovi normalne histologije”, “Embriologija”, “Osnovi histološke tehnike”. 

00090.jpg
1893-1983
vreme.png

89

Flag_of_the_NSDAP_(1920–1945).svg.png

U Boliviji uhapšen nemački ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni SS šef Liona u okupiranoj Francuskoj tokom Drugog svetskog rata.

20.januar 1983.
brazil.gif

Umro slavni brazilski fudbaler Manoel Fransisko don Santos Garinča. (Rođen: Pau Grande/Brazil 28.oktobar 1933. - Umro: Rio de Žaneiro/Brazil 20.januar 1983.) Poznat i kao "ptičica", Garinča je bio važan igrač u pohodima Brazilaca na titule 1958. i 1962. godine. Igrao je na pozicija krila i bio poznat po driblingu koji je odbrambene igrače ostavljao na "pogrešnoj nozi". Pele je jednom izjavio da Brazil nikada ne bi osvojio tri kupa da nije bilo Garinče u timu. Garinča je imao jednu kraću nogu i od svog hendikepa napravio je dve prednosti - neuhvatljiv dribling i centrašut "pogrešnom nogom".

00091.jpg
1933-1983
vreme.png

49

24.januar 1983.
sad.gif

Umro američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor, holivudski perfekcionista, posebno uspešan u muzičkoj komediji. (Rođen: Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 07.jul 1899. - Umro: Los Anđeles/Kalifornija/Sjedinjene Američke Države 24.januar 1983.) Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću, prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode, osobito ženske. Neki od filmova: „Male žene“, „Silvija Skarlet“, „Dama s kamelijama“, „Plinsko svetlo“, „Dejvid Koperfild“, „Filadelfijska priča“ itd.

00092.jpg
1899-1983
vreme.png

83

25.januar 1983.
evropska unija.gif

Države članice EZ postižu sporazum u vezi sa zajedničkom politikom u oblasti ribarstva nakon pregovora koji su trajali šest godina.

Kineske vlasti preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu Mao Cedungovoj udovici izrečenu istog januarskog dana 1981.

Februar 1983

05.februar 1983.

U Lionu je posle izručenja iz Bolivije zatočen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj. “Dželat iz Liona“, direktno odgovoran za ubistva i mučenja hiljada francuskih rodoljuba u Drugom svetskom ratu, u Boliviji se skrivao 32 godine.

13.februar 1983.

Poginule 64 osobe u italijanskom gradu Torino, u požaru koji je zahvatio bioskop.

16.februar 1983.

Poginulo najmanje 69 ljudi u požaru koji je zahvatio veliko područije niskog rastinja na jugu Australije.

21.februar 1983.

U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asam poginulo više od 800 ljudi.

25.februar 1983.
sad.gif

Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznatiji kao Tenesi Vilijams. (Rođen: Kolambus/Misisipi/Sjedinjene Američke Države 26.mart 1911. - Umro: Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 25.februar 1983.) Opisivao je svet seksualnosti i nasilja i neretko je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Neka od dela: drame "Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Tetovirana ruža", "Nežna ptica mladosti", "Leto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Vieux Carre", "Odeća za letnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proleće gospođe Ston", "Moize i svet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda-šećerlema", zbirka pesama "U zimu" itd.

00093.jpg
1911-1983
vreme.png

71

Mart 1983

07.mart 1983.

Poginulo 96 rudara u eksploziji gasa u rudniku uglja blizu turskog grada Eregli.

08.mart 1983.

Umro engleski kompozitor Vilijam Tarner Volton, tvorac osećajne i lirske muzike neoromantičarskog stila. (Rođen: Oldham/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 29.mart 1902. - Umro: Iskija/Italija 08.mart 1983.) Posebno je značajan po orkestarskim kompozicijama, koje se odlikuju dugom melodijskom linijom, bogatom harmonijom i složenim ritmom. Neka od dela: melodrama "Fasada", oratorijum "Baltazarov pir", "Koncert za violinu" itd.

00094.jpg
1902-1983
vreme.png

80

14.mart 1983.
Flag_of_OPEC.svg.png

Organizacija zemalja proizvođača nafte saglasila se sa smanjenjem cene nafte 15 odsto, prvi put u 23-godišnjoj istoriji OPEK-a.

15.mart 1983.

Umrla engleska književnica Rebeka Vest, koja je posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala opsežno putopisno-istorijsko delo „Crno jagnje i sivi soko“, Junaci njenih dela su izuzetne ličnosti koje se suprostavljaju destruktivnim nagonima. (Rođena: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 21.decembar 1892. - Umrla: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 15.mart 1983.) Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izveštaji sa Nirnberškog procesa, suđenja nemačkim i austrijskim ratnim zločincima posle Drugog svetskog rata. Ostala njena dela: romani „Vojnikov povratak“, „Sudija“, „Harijet Hjum“, „Trska koja misli“, studije o veleizdaji „Značenje izdaje“, „Voz baruta“, itd. 

00095.jpg
1892-1983
vreme.png

90

18.mart 1983.

Umro bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. (Rođen: Rakoniđi/Kraljevina Italija/Italija 15.septembar 1904. - Umro: Ženeva/Švajcarska 18.mart 1983.) Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, ali je i sam abdicirao u junu 1946, jer su Italijani referendumom odabrali republiku, posle čega je morao da emigrira u Švajcarsku. Poznat je i kao Majski kralj, zbog svoje veoma kratke vladavine. Treće je dete kralja Vitorija Emanuela III i Jelene Petrović Njegoš (Jelena Savojska) od Crne Gore. Preko majke je bio brat od tetke princu Đorđukralju Aleksandru Karađorđeviću, i Jeleni Karađorđević. Umberto je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku. Na presto je došao nakon abdikacije svoga oca 9. maja 1946. i kralj je bio do 12. juna 1946. (33 dana). Odbacio je očevu titulu kralja Albanije, a sam je molio albanskog kralja Zogua da oprosti što mu je njegov otac uzeo tron. Preminuo je u izbeglištvu u Švajcarskoj. Na njegovu sahranu Italija nije poslala zvaničnu delegaciju, a ni javni servis RAI je nije prenosio. Mauricio Moreno, tadašnji konzul Italije u Lionu, je bio jedini prisutni italijanski zvaničnik. Jedino javno obeležavanje žalosti u Italiji je bila crna traka koju su igrači Juventusa nosili na utakmici protiv Pize, 20. marta 1983.

00096.jpg
1904-1983
vreme.png

78

22.mart 1983.

Haim Hercog izabran za predsednika Izraela.

23.mart 1983.
sad.gif

Predsednik SAD Ronald Regan obelodanio postojanje namere za izgradnju novog sistema odbrane zasnovanog na svemirskoj tehnologiji, poznatog po nazivu "ratovi zvazda". Docnije će se ispostaviti da je čitava ta priča bila element psihološkog rata bez ikakve realne osnove.

sad.gif

Umro dr Barni Klark, prvi čovek kojem je 112 dana ranije ugrađeno veštačko srce.

25.mart 1983.

Prvi put izvedena opera "Karmen" na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.

27.mart 1983.

U SFR Jugoslaviji (Srbiji) prvi put uvedeno letnje računanje vremena.

30.mart 1983.

Umro srpski (jugoslovenski) političar i pisac Rodoljub Čolaković, učesnik građanskog rata u Španiji i jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. (Rođen: Bijeljina/Austro-Ugarska monarhija/Republika Srpska/Bosna i Hercegovina 07.jun 1900. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 30.mart 1983.) Kao pripadnik levičarske terorističke organizacije "Crvena pravda" 1921. uhapšen je i osuđen na 12 godina zatvora pod optužbom za umešanost u atentat na ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića. Na robiji je s Mošom Pijade preveo prvi tom "Kapitala" Karla Marksa i "Bedu filozofije". Dela: "Španija u plamenu", "Kuća oplakana", "Zapisi iz narodnooslobodilačkog rata", "Utisci iz Indije", "Susreti i sjećanja", "Kazivanje o jednom pokoljenju".

00097.jpg
1900-1983
vreme.png

82

31.mart 1983.

Zemljotres  razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.

April 1983

04.april 1983.
sad.gif

Umrla američka pozorišna i filmska glumica Glorija Džozefina Mej Svanson, koja se proslavila u vreme nemog filma, ali i zvučnim filmom „Bulevar sumraka“, snimljenim 1950. (Rođena: Čikago/Ilinois/Sjedinjene Američke Države 27.mart 1899. - Umrla: Njujork/Njujork/Sjedinjene Američke Države 04.april 1983.) Ostali filmovi: „Muško i žensko“, „Kraljica Keli“, „Zaza“, „Gospođa San-Žen“ itd. Svansonova je rođena u maloj kući u Čikagu 1899. godine, kao jedino dete Adelaide (rođene Klanovski) i Džosefa Teodora Svansona (rođenog Svenson), vojnik. Ona je odgajana u luteranskoj veri. Njen otac je bio Amerikanac švedskog porekla, a majka nemačkog, francuskog i poljskog porekla. Bila je jedna od vodećih glumica u vreme nemog filma, ali i modna ikona, u tom periodu posebno je imala uspeha u fimovima koje je režirao Sesil B. Demil. Znamenita je i kao jedna od prvih glumica koje su se usudile da snime film koji se nije uklapao u holivudski moralni kodeks filmova tog vremena. Iz tog razloga njen film „Sejdi Tompson“ iz 1928. godine je bio zabranjen ali je, sa druge strane, postao i jedan od njenih najpopularnijih filmova koji se puštao isključivo na tajnim projekcija i Gloriji doneo nominaciju za oskara. Iako je uspešno prešla na zvučni film 1929. godine, zbog privatnih problema i veoma loše finansijske situacije, bila je prisiljena da se ubrzo povuče sa filma. Godine 1951, u svojoj 51. godini vratila se na veliko platno na velika vrata, u filmu Bilija Vajldera „Bulevar sumraka“. I dan danas je upamćena po ulozi u ovom filmu koji se ubraja u najveće filmske klasike zlatnog doba Holivuda, a njena uloga propale glumice Norme Dezmond i danas ima kultni status u glumačkim vodama.

00098.jpg
1899-1983
vreme.png

84

17.april 1983.

Sa teritorije Indije uspešno lansiran veštački satelit. Prvi indijski satelit izbačen je sovjetskom raketom u orbitu oko Zemlje sa kosmodroma Bajkonur 19. aprila 1975.

18.april 1983.
sad.gif

Najmanje 63 ljudi poginulo u eksploziji bombe koju su islamski teroristi aktivirali u ambasadi SAD u Bejrutu.

Maj 1983

25.maj 1983.

Poginulo više od 300 ljudi u požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu.

Jun 1983

02.jun 1983.
sssr.png

Sovjetski Savez sa satelita u orbiti Zemlje lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

13.jun 1983.
sad.gif

Američki vasionski brod „Pionir 10“ prošao pored Neptuna, postavši prva letelica napravljena ljudskom rukom koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

16.jun 1983.
sssr.png

Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a izabran Jurij Andropov.

17-19.jun 1983.
evropska unija.gif

Evropski savet potpisuje «Svečanu deklaraciju o Evropskoj uniji» na zasedanju održanom u Štutgartu

Jul 1983

15.jul 1983.
jermenija.gif

U napadu jermenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu „Orli“, poginulo šest ljudi.

23.jul 1983.

U Šri Lanki izbio građanski rat pošto su pobunjeni Tamili ubili 13 vojnika. Sinhaleška većina je na to odgovorila ubijanjem hiljada tamilskih civila na jugu te azijske ostrvske zemlje.

29.jul 1983.

Umro engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid Grejem Niven, dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi". (Rođen: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 01.mart 1910. - Umro: Šato d’O/Švajcarska 29.jul 1983.) Elegantnom pojavom ali i glumom oličavao je britanski tip džentlmena. Po uzoru na oca završio je vojnu školu, ali je docnije napustio vojnu karijeru i posvetio se glumi. U Holivud je dospeo tridesetih godina XX veka, ali je po izbijanju Drugog svetskog rata napustio SAD i priključio se britanskoj vojsci i tokom rata bio je komandos. Neki od ostalih filmova: "Put oko sveta za 80 dana", "Dobar dan tugo", "Topovi s Navarona", "Kasino Rojal", "Papirnati tigar" itd.

00099.jpg
1910-1983
vreme.png

73

španija.gif

Umro španski filmski režiser Luis Bunjuel.  (Rođen: Kalanda/Španija 22.februar 1900. - Umro: Meksiko Siti/Meksiko 29.jul 1983.) Tokom Španskog građanskog rata od 1936. do 1939. snimao je propagandne priloge za republikance. Od 1947. radio je uglavnom u Meksiku, pošto je kao komunista bio nepomirljivi protivnik fašističkog frankovog režima pa je živeo u emigraciji. Snimio je 32 filma. Filmovi „Andaluzijski pas“ iz 1928. i „Zlatno doba“ iz 1930. smatraju se obrascem nadrealističkog filma. Napisao je autobiografiju“Moj poslednji uzdah“. Neki od njegovih ostalih filmova: „Zemlja bez hleba“, „Uspon u nebo“, „Robinson Kruso“, „To se zove zora“, „Zvezdani put“, „Tristana“ itd.

1900-1983
vreme.png

83

Avgust 1983

04.avgust 1983.

Betino Kraksi kao prvi socijalista preuzeo dužnost predsednika vlade Italije.

Bivši predsednik vlade Gornje Volte (danas Burkina Faso) Tomas Sankara zbacio vojnim udarom sa vlasti predsednika Žana Batista Uedraoga.

10.avgust 1983.

Umro srpski (jugoslovenski) filmski režiser Vojislav Nanović, jedan od pionira srpskog i jugoslovenskog filma posle Drugog svetskog rata. (Rođen: Skoplje/Kraljeina SHS/Severna Makedonija 12.avgust 1922. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 10.avgust 1983.) Snimio je niz dokumentarnih i osam igranih filmova, uključujući "Tri koraka u prazno", "Ciganku" i "Čudotvorni mač".

00101.jpg
1922-1983
vreme.png

60

19.avgust 1983.

Umro Aleksandar Ranković, potpredsednik SFRJ i član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije do smenjivanja sa svih funkcija 1966. (Rođen: Draževac kod Obrenovca/Kraljevina Srbija/Srbija 28.novembar 1909. - Umro: Dubrovnik/SFR Jugoslavija/Hrvatska 19.avgust 1983.) Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. osuđen je na šest godina robije zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. postaje član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu rukovodio je pripremama za ustanak protiv okupatorske nemačke vojske i nacistička policija uhapsila ga je u Beogradu krajem jula 1941. Posle hapšenja u bolnici je držan pod stražom, ali je oslobođen smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA). Posle rata bio je ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik savezne vlade. U političkom obračunu s njim na Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima, jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito ga je optužio za zloupotrebe Službe državne bezbednosti i lišen je svih funkcija i potpuno isključen iz javnog života.

00102.jpg
1909-1983
vreme.png

73

21.avgust 1983.

Vođa filipinske opozicije Beninjo Akino ubijen po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski vlastodržac Ferdinand Markos, uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

30.avgust 1983.
sad.gif

Potpukovnik Gijon Blaford postao prvi Amerikanac afričkog porekla koji je poleteo u kosmos, u sastavu petočlane posade šatla "Čelendžer".

31.avgust 1983.

Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina u Manili prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je ubijen 10 dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

Septembar 1983

01.septembar 1983.
sssr.png

Sovjetski borbeni avion blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion "Boing 747", u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade. Južnokorejska letilica je u špijunskoj misiji namerno ušla u sovjetski vazdušni prostor.

14.septembar 1983.

Rođena britanska pevačica jevrejskog porekla Ejmi Vajnhaus. (Rođena: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 14.septembar 1983. - Umrla: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 23.jul 2011.) Rođena je u jevrejskoj porodici. Njen otac Mičel je bio vozač taksija, a majka Dženis apotekarka. Pohađala je školu „Ešmol“. Kada je imala 10 godina, osnovala je svoju muzičku grupu „Svit en Sor“, po ugledu na američku muzičku grupu „Solt en Pepa“, ali je grupa kratko postojala. Od svoje 12. godine, pohađala je pozorišnu školu „Silvija Jang“, ali je već u 13. godini izbačena zbog lošeg vladanja i zato što je sama sebi probušila nos, kako bi stavila pirsing. Posle toga se upisala u Londonsku školu za izvođačke umetnosti i tehnologiju. Ejmi je kantautorka poznata po svom izražajnom kontraalt vokalu i probranoj mešavini muzičkih žanrova koje je koristila u svojim pesmama, uključujući ritam i bluzsoul i džez. Ejmi Vajnhaus su pripisivane zasluge za uticaj na rast popularnosti ženskih izvođača i soul muzike, i za preporod britanske muzičke scene. Njen specifičan stil učinio ju je muzom modnih dizajnera, poput Karla Lagerfelda. Problemi sa zavisnošću od narkotika i zloupotrebom alkohola, kao i njena sklonost samouništenju su bile redovne teme tabloida od 2007. godine, pa do njene smrti. Tokom 2008, Vajnhaus se suočila sa nizom zdravstvenih komplikacija koje su predstavljale ozbiljnu pretnju i za njenu karijeru i za njen život.  Albumom, Back to Black, objavljenim 2006. zaslužila je šest nominacija za nagradu Gremi, od kojih je pet i osvojila. Zajedno sa Ališom Kiz i Lorin Hil, postala pevačica koja je osvojila najviše Gremija u jednom danu, i prva britanska pevačica kojoj je to pošlo za rukom. Album se našao na trećem mestu liste najprodavanijih izdanja prve decenije 21. veka u Ujedinjenom Kraljevstvu

00103.jpg
1983-2011
vreme.png

27

Poslednji koncert Ejmi Vajnhaus održan je u Beogradu, 18. juna 2011. godine, gde je, po navodima štampe, bila u vidno alkoholisanom stanju te je jedva uspevala da peva. Nakon nekoliko bezuspešnih pokušaja da otpeva bar jednu pesmu, njen prateći bend je ispoštovao beogradsku publiku i svirao do kraja, dok je pevačica to ispratila smejanjem i igrom. Ejmi Vajnhaus je umrla u 27. godini života23. jula 2011. godine. Nađena je mrtva u svojoj kući u Londonu, a prema prvim policijskim izveštajima, razlog smrti nije bio poznat. Kasnije je objavljeno da je Vajnhausova umrla od trovanja alkoholom.

15.septembar 1983.

Predsednik vlade Izraela Menahem Begin podneo ostavku.

Oktobar 1983

09.oktobar 1983.

U eksploziji bombe u glavnom gradu Burme, Rangunu ubijeno 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima je bio šef diplomatije Li Bum Suk. Za ovaj napad Južna Koreja optužila je severnokorejske agente.

10.oktobar 1983.

Umro engleski pozorišni i filmski glumac Ralf Dejvid Ričardson, čiju glumu je karakterisala suzdržanost i stilska čistota. (Rođen: Čeltnam/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 19.decembar 1902. - Umro: Marilebon/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 10.oktobar 1983.) U pozorištu je sa supehom tumačio uloge u komedijama i tragedijama, u modernim i klasičnim delima. Neki od filmova: „Zvučna barijera“, „Citadela“, „Ana Karenjina“, „Pali idol“, „Ričard III“, „Kartum“ itd.

00104.jpg
1902-1983
vreme.png

80

12.oktobar 1983.

Bivši japanski predsednik vlade Kakuei Tanaka osuđen na četiri godine zatvora zbog umešanosti u aferu podmićivanja "Lokid".

16.oktobar 1983.

Umro srpski (jugoslovenski) slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedna od vodećih ličnosti sveta umetnosti u Kraljevini Jugoslaviji između dva svetska rata. (Rođen: Beograd/Kraljeina Srbija/Srbija 16.septembar 1902. - Umro: Beograd/SFR Jugoslavija/Srbija 16.oktobar 1983.) Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

00105.jpg
1902-1983
vreme.png

81

23.oktobar 1983.
sad.gif

U samoubilačkom napadu islamskih terorista kamionima napunjenim eksplozivom na štab američkih marinaca u Bejrutu i obližnju zgradu u kojoj su se nalazili francuski vojnici, ubijen 241 američki i 58 francuskih vojnika.

25.oktobar 1983.
rat.png
sad.gif

Trupe SAD okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu.

Novembar 1983

04.novembar 1983.

U Libanu  poginulo više od 40 izraelskih vojnika, u detonaciji kamiona punog eksploziva koju je izazvao islamski terorista-samoubica.

10.novembar 1983.
sad.gif

Američki student Fred Koen javno prikazao prvi kompjuterski virus.

15.novembar 1983.
Flag_of_the_Turkish_Republic_of_Northern_Cyprus.svg.png

"Turska Republika Severni Kipar", koju je priznala jedino Ankara, proglasila "nezavisnost".

kipar.gif
23.novembar 1983.
sssr.png
sad.gif

Sovjetski Savez napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

27.novembar 1983.
španija.gif

Prilikom pada kolumbijskog aviona "Boing 747" u blizini madridskog areodroma "Barahas" poginuo 181 putnik i član posade.

Decembar 1983

05.decembar 1983.
sad.gif

Umro američki filmski režiser, scenarista i producent Robert Oldrič. (Rođen: Krenston/Roud Ajland/Sjedinjene Američke Države 09.avgust 1918. - Umro: Los Anđeles/Kalifornija/Sjedinjene Američke Države 05.decembar 1983.) Snimao je trilere, vesterne, horore, psihološke drame i komedije. Osvojio je dve nagrade na Filmskom festivalu u Veneciji, jednu na Berlinskom dok je za film „Šta se dogodilo sa Bebi Džejn?“ bio u konkurenciji za Zlatnu palmu na Kanskom festivalu. Neka do njegovih filmskih ostvarenja: „Vera Kruz“, „Apač“, „Dvanaest žigosanih“, „Poljubac smrti“, „ Zatvorski krug“, „Veliki nož“ itd. 

00106.jpg
1918-1983
vreme.png

64

10.decembar 1983.

Raul Alfonsin preuzeo dužnost predsednika Argentine kao prvi demokratski izabrani šef države posle osmogodišnje vladavine vojne hunte.

17.decembar 1983.
španija.gif

Poginulo 83 ljudi u požaru koji je izbio u jednoj madrdskoj diskoteci.

25.decembar 1983.
španija.gif

Umro španski (katalonski) slikar i vajar Žuan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umetnika. (Rođen: Barselona/Katalonija/Španija 20.april 1893. - Umro: Palma de Majorka/Španija 25.decembar 1983.) Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živeo u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.

00107.jpg
1893-1983
vreme.png

89

31.decembar 1983.

U vojnom udaru u Nigeriji svrgnut predsednik Šehu Šegari, koji je na vlast došao na izborima 1979. kada je okončana 13-godišnja vojna uprava. Predsednik je postao šef vojne hunte general Muhamed Buhari.

1984

Januar 1984

01.januar 1984.
brunej.gif

Sultanat Brunej postao nezavisna država. Brunej je mala država koja se nalazi na severozapadu ostrva Borneo na jugoistoku Azije, veoma bogata naftom i prirodnim gasom. Bio je britanski protektorat od 1888.godine.

07.januar 1984.

Umro francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. (Rođen: Gebviler/Nemačko carstvo/Francuska 03.maj 1902. - Umro: Bandol/Francuska 07.januar 1984.) Otkrio je i razvio optičke metode izučavanja Hercovih rezonanci u atomima i njegov rad je od ključnog značaja za razvoj lasera. Kastler je rođen u Gebvileru (AlzasNemačko carstvo), a kasnije je pohađao Licej Bartoldi u Kolmaru, Alzas, i Višu normalnu školu u Parizu 1921. Nakon studija, 1926. je počeo da predaje fiziku na Liceju u Miluzu, a zatim predavao na Univerzitetu u Bordou, gde je bio univerzitetski profesor do 1941. Žorž Brua ga je zamolio da se vrati u Višu normalnu školu, gde je konačno dobio katedru 1952. godine. Sarađujući sa Žanom Broselom istraživao je kvantnu mehaniku, interakciju između svetlosti i atoma i spektroskopiju. Kastler je, radeći na kombinaciji optičke magnetne rezonance, razvio tehniku „optičkog pumpanja“. Ti radovi su doveli do kompletiranja teorije lasera i masera. Bio je predsednik odbora Institut za teorijsku i primenjenu optiku i bio je prvi predsednik nevladine organizacije (NVO) Akcija protiv gladi.

00108.jpg
1902-1984
vreme.png

81

10.januar 1984.

Umro princ Laosa Suvana Fuma, predsednik vlade te zemlje u više navrata do 1975. kada je dolaskom na vlast komunista političko ustrojstvo Laosa potpuno izmenjeno. (Rođen: Luang Prabang/Laos 07.oktobar 1901. - Umro: Vijentijan/Laos 10.januar 1984.) 

1901-1984
vreme.png

82

00109.jpg
20.januar 1984.

Umro američki sportista i filmski glumac nemačkog porekla Džoni Vajsmiler (Peter Johan), prvi čovek koji je preplivao 100 metara brže od minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. (Rođen: Frajdorf, Temišvar/Austro-Ugarska monarhija/Rumunija 02.jun 1904. - Umro: Akapulko/Meksiko 20.januar 1984.) Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Neki od filmova: Tarzan u izgnanstvu“, „Tarzanov povratak“, „Tarzan i njegova družina“ itd. Rođen je u mestu Frajdorf blizu Temišvara (u Rumuniji), prema zvaničnim biografskim podacima, mada postoje tvrdnje da je njegovo mesto rođenja selo Međa, u opštini Žitište (u Srbiji). Jedino je sigurno da je rođen u Banatu, tadašnjoj Austrougarskoj. Njegovi otac i majka bili su Nemci, Petrus Vajsmiler i Elizabet Kerš. S roditeljima je kao sedmomesečna beba prešao u SAD. U Čikagu je trenirao vaterpolo i plivanje, i sa osamnaest godina (18. jula 1922) obara svetski rekord na 100 m. Vajsmiler je prvi čovek koji je preplivao 100 m za manje od jednog minuta (58,6 sekundi). Oborio je mnoge svetske rekorde i osvajač je pet olimpijskih zlata. Ipak, svetsku slavu stekao je ulogom Tarzana, u filmovima rađenim po romanima Edgara Rajsa Barouza (u periodu 1932—1948).

00110.jpeg
1904-1984
vreme.png

79

Februar 1984

07.februar 1984.

Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod "Čelendžer" i "prošetao" svemirom kao prvi čovek koji se kretao bez fizičke veze s letilicom, pokretan motorom na leđima.

08.februar 1984.

U Sarajevu otvorene XIV zimske Olimpijske igre - prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti iz 49 država.

09.februar 1984.

Umro ruski državnik Jurij Vladimirovič Andropov, sovjetski lider od 1982. do smrti februara 1984. (Rođen: Nagitskoja/Ruska Imperija/Ruasija 15.jun 1914. - Umro: Moskva/Sovjetski Savez/Rusija 09.februar 1984.) Od 1967. do 1982. bio je predsednik Komiteta državne bezbednosti. Generalni sekretar vladajuće Komunističke partije je postao novembra 1982, posle smrti Leonida Iljiča Brežnjeva, a predsednik Prezidijuma Vrhovnog saveta Sovjetskog Saveza juna 1983. Andropov je bio sin železničkog službenika. Tokom Drugog svetskog rata, Andropov je uzeo učešća u partizanskim aktivnostima. 1951. se preselio u Moskvu i stupio je u partijski sekretarijat. 1954. godine je postao sovjetski ambasador u Mađarskoj. Andropov je bio jedan od odgovornih za sovjetsku odluku da se napadne Mađarska tokom Mađarske revolucije 1956. godine. Andropov se vratio u Moskvu na čelu Odseka za vezu sa socijalističkim državama (19571967) i imenovan je u sekretarijat Centralnog komiteta 1962. nasledivši Mihajla Suslova, a 1967. je imenovan za šefa KGB-a. 1973. Andropov je postao član Politbiroa, iako nije dao ostavku na čelo KGB-a do 1982. godine. Nekoliko dana nakon Brežnjevljeve smrti (10. novembar 1982), Andropov je iznenađujuće imenovan za Generalnog sekretara ispred Konstantina Černjenka. Bio je prvi šef KGB-a koji je postao Generalni sekretar. Njegovo imenovanje na Zapadu je primljeno sa strahom, zbog njegove uloge u KGB-u i Mađarskoj. Andropov je umro zbog otkazivanja bubrega nakon nekoliko meseci neuspešnog lečenja, a nasledio ga je Konstantin Černjenko. Sahranjen je u Moskvi u nekropoli kod zida Kremlja. Često se smatra je je započeo postepenije i konstruktivnije reforme od Gorbačova. Najveća teme spekulacije je da li bi Andropov reformisao SSSR na način koji ne bi doveo do raspada Sovjetskog Saveza.

1914-1984
vreme.png

69

12.februar 1984.

Umro argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke priče. (Rođen: Iksel/Belgija 26.avgust 1914. - Umro: Pariz/Francuska 12.februar 1984.) Njegovom prozom dominiraju socijalno-političke teme. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća imena svetske književnosti. Neka od njegovih dela: zbirka pripovedaka „Tajno oružje“, „Kraj igre“, „Neko ko ovuda ide“, „Progonitelj“, romani „Školice“, „Manuelova knjiga“, književni ogledi  „Poslednja runda“, „Put oko dana za 80 svetova“, putopis „Autonauti kosmoputa“ itd. Opredelio se za francusko državljanstvo 1981. godine iz protesta protiv argentinskog militarnog režima. Svoje detinjstvo, mladost i početak zrelog doba proveo je u Argentini, dok je od pedesetih godina živeo u Evropi. Prebivao je u ItalijiŠpaniji i Švajcarskoj, da bi 1951. emigrirao u Francusku gde je živeo do kraja života i čiji je ambijent opisao u nekim od svojih dela. Kortasar je poznat kao jedan od osnivača latinoameričkog buma. Smatra se da je jedan od najinovativnijih i najoriginalnijih autora svog vremena, vrhunski pripovedač i esejista. Kao tvorac romana u kojima probija klasične okvire bežeći od vremenske linearnosti, zaslužan je za uvođenje potpuno novog načina pisanja u hispansku književnost. Budući da sadržina njegovih dela prelazi granicu između realnosti i fantastike, dovodi se u vezu sa magičnim realizmom, pa čak i nadrealizmom. Osim književnog dela, značajan je i njegov prevodilački rad za Unesko.

00112.jpg
1904-1984
vreme.png

69

13.februar 1984.

Šef Komunističke partije Sovjetskog Saveza i šef sovjetske države postao Konstantin Černjenko, naslednik preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenka, koji se na čelu sovjetske države nalazio manje od godinu dana, izabran je Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider sovjetske države.  

14.februar 1984.

Evropski parlament usvaja ugovor o osnivanju Evropske unije većinom od 237 glasova, sa 34 glasa protiv i 54 uzdržana glasa. Evropska unija je trebalo da predstavlja objedinjavajući krov za Evropsku zajednicu, Evropski monetarni sistem i Evropsku političku saradnju. Evropski parlament  su činili parlamentarci iz  deset zemalja članica EZ. Još oktobra 1972. godine predsednici država i vlada EZ su doneli odluku u Parizu o prerastanju EZ u EU. 

21.februar 1984.

Umro  ruski (sovjetski) književnik Mihail Aleksandrovič Šolohov, dobitnik nobelove nagrade. (Rođen: Krusilin/Ruska Imperija/Rusija 24.maj 1905. - Umro: Vjošenska/Sovjetski Savez/Rusija 21.februar 1984.) Rođen je na reci Don i na njoj je proveo gotovo celi život, te je tako veoma dobro poznavao život donskih kozaka. I sam je rekao: „Rođen sam na Donu, tamo pohađao školu, formirao se kao čovek i kao pisac“. Šolohov, međutim, nije bio Kozak: Njegova majka, Anastasija Danilovna Cernjikova (1871—1942), bila je po ocu Ruskinja, a majka joj je jednim delom bila Tatarka; otac mu je bio trgovac, Rus, Aleksandar Mihajlovič Šolohov (1865—1925). Njegova majka je prvo bila udata za kozačkog gardistu Stepina Kuznjecova. Mihail je zbog toga imao mnogo poteškoća - ismevali su ga, jer nije mogao nositi očevo prezime, sve dok prvi majčin muž nije umro. Kako su bili doseljenici na Don, ni Cernjikovi, ni Šolohovi nisu imali privilegovan status, iako su živeli i ponašali se poput drugih Kozaka. Dobitnik je gotovo svih sovjetskih književnih nagrada, a 1965. dobio je i Nobelovu nagradu za književnost, za delo Tihi Don

00113.jpg
1905-1984
vreme.png

78

Mart 1984

03.mart 1984.
srbija.gif

Zemljotres na Kopaoniku pričinio znatnu materijalnu štetu, srećom bez ljudskih žrtava.

05.mart 1984.
italija.gif

Umro italijanski pevač Tito Gobi, operski bariton svetskog ugleda. (Rođen: Basano del Grapa/Kraljevina Italija/Italija 24.oktobar 1913. - Umro: Rim/Italija 05.mart 1984.)