VREMEPLOV


2005 - 2006
2005
Januar 2005
04.januar 2005.

Nepoznati napadači ubili guvernera Bagdada Alija el Hajdarija.
09.januar 2005.


U prestonici Kenije Najrobiju potpisan mirovni sporazum kojim je okončan 21-godišnji građanski rat u Sudanu. Mirovni sporazum potpisali su sudanski potpredsednik Ali Osman Taha i Džon Garang, šef “Oslobodilačkog pokreta sudanskog naroda” (SPLM) – pobunjeničke grupe sa juga Sudana.
12.januar 2005.

Evropski parlament ratifikovao Ustav Evropske unije.
14.januar 2005.

Posle sedam godina putovanja, evropska sonda “Hajgens” uspela da se spusti na Saturnov mesec Titan i pošalje prve fotografije kontroli leta u Darmštatu.
17.januar 2005.

Umro kineski političar Džao Cijang, bivši generalni sekretar KP Kine, koji je smenjen 1989. zbog suprostavljanja nasilnom gušenju demonstracija na Trgu Tjenanmen. (Rođen: Huasjan/Kina 17.oktobar 1919. - Umro: Peking/Kina 17.januar 2005.) Kao predsednik vlade bio predvodnik ekonomskih reformi osamdesetih godina XX veka. Bio je premijer Kine od 1980. do 1987, potpredsednik Komunističke partije Kine od 1981. do 1982. i generalni sekretar KP Kine od 1987. do 1989. godine. Bio je zadužen za političke reforme u Kini od 1986, ali je izgubio vlast zbog podrške protestima na Trgu Tjenanmen 1989. godine. Kao visoki vladin zvaničnik, Džao je bio kritičan prema maoističkoj politici i bio je instrumentalan u sprovođenju reformi slobodnog tržišta, prvo u Sečuanu, a potom i širom zemlje. Pojavio se na nacionalnoj sceni zahvaljujući podršci Deng Sjaopinga nakon Kulturne revolucije. Zagovornik privatizacije državnih preduzeća, razdvajanja partije i države i opštih reformi tržišne ekonomije, tražio je mere za racionalizaciju kineske birokratije i borbu protiv korupcije i pitanja koja su dovela u pitanje legitimitet stranke 1980-ih. Njegova politika ekonomskih reformi i simpatije prema studentskim demonstrantima tokom protesta na Trgu Tjenanmen 1989. doveli su ga u sukob sa nekim članovima partijskog rukovodstva, uključujući predsednika Centralne savetodavne komisije Čen Juna, predsednika NPKKK Li Sjennjena i premijera Li Penga. Džao je takođe počeo da gubi naklonost Deng Sjaopinga, koji je bio predsednik Centralne vojne komisije. Nakon sloma protesta, Džao je politički proskribovan i efektivno stavljen u kućni pritvor do kraja života. Nakon toga, postao je mnogo radikalniji u svojim političkim uverenjima, podržavajući punu tranziciju Kine u liberalnu demokratiju. Umro je od moždanog udara u Pekingu u januaru 2005. godine. Zbog njegovog političkog pada, nisu mu bili priređeni pogrebni obredi koji se generalno priznaju visokim kineskim zvaničnicima. Njegovi tajni memoari su prokrijumčareni i objavljeni na engleskom i kineskom 2009. godine, ali detalji njegovog života ostaju cenzurisani u Kini.

1919-2005

85
22.januar 2005.

Umrla meksička kompozitorka i tekstopisac Konsuela Velaskes, autor evergrin balade “Besame mućo”.
25.januar 2005.

Više od 300 hinduističkih hodočasnika poginulo u stampedu u jednom hramu u zapadnoj indijskoj državi Maharaštra.
29.januar 2005.


Umro srpski (jugoslovenski) režiser, autor stripova i scenarista Živorad Žika Mitrović. (Rođen: Beograd/Kraljevina SHS/Srbija 03.septembar 1921. - Umro: Beograd/SCG/Srbija 29.januar 2005.) Pripadao je generaciji sineasta koja je neposredno nakon Drugog svetskog rata postavila temelje profesionalno organizovane filmske produkcije u Srbiji. Mitrović je karijeru počeo kao stripski crtač i scenarista u periodu 1936 - 1941, „Zlatnom dobu srpskog stripa“, kada je bio još srednjoškolac i omladinac. Objavljivao je stripove različitih žanrova u komercijalnim beogradskim listovima: Mika Miš, Zabavnik, Paja Patak i Dečje vreme. Najpoznatiji stripovi tog doba su mu Junaci Pavlove ulice, Hajduk Veljko, Duh prerije, Orkan sa istoka, Krijumčari ljudi i Moć fakira. U filmu Savamala iz 1982. Mitrović je evocirao stripsko razdoblje svog života. Posle rata, Mitrović se bavio prvenstveno filmom, ali je i dalje ostala veza sa stripom. Stripski serijal Kapetan Leši je adaptacija istoimenog filma, po scenariju samog Mitrovića sa saradnicima, i crtežom Julija Radilovića Julesa. Izašle su četiri epizode u zagrebačkom Plavom vjesniku (1960-1964). Snimao je filmove različitog žanra, a najviše je ostao upamćen po istorijskim: Nevesinjska puška, Marš na Drinu, Signali nad gradom, Solunski atentatori, Užička republika i Timočka buna. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima je nekoliko zlatnih i srebrnih arena, Sedmojulska i Oktobarska nagrada.

1921-2005

83

Umro izraelski pisac, satiričar, scenarista i režiser Efraim Kišon, koji je u svojim kolumnama i filmovima prikazivao brutalnost poretka prema pojedincu, život useljenika i uopšte ljudi izmeštenih iz svoje kulture. (1924-2005 -80-) Neka od dela: “Nije fer, Davide”, “Kita boli more”, “Lisac u kokošinjcu”, “Kod kuće je najgore”, “Raj u najam”, “Blago onom ko veruje” itd. Filmovi: “Salah Šabati”, “Blaumilhov kanal” itd. Rođen je u Budimpešti kao Ferenc Hofman. Studirao je likovnu umetnost, slikarstvo i skulpturu, a tokom studija je pisao humorističke eseje i scenska dela. Preživljava holokaust tokom Drugog svetskog rata i nakon 1945. menja prezime u Kišont. Emigrirao je u Izrael 1949. gde mu je imigracioni radnik promenio ime u Efraim Kišon.
30.januar 2005.

U Iraku održani izbori za nacionalnu skupštinu – prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.
Februar 2005
02.februar 2005.

Umro nekadašnji šampion sveta u boksu u teškoj kategoriji Nemac Maks Šmeling, koji je u istoriju svetskog boksa ušao 1936. kada je u Njujorku pred 42.000 gledalaca, nokautirao do tada neporaženog Džoa Luisa. (1905-2005 -99-) Sa 99 godina, Šmeling je bio najdugovečniji bokserski šampion u teškoj kategoriji u istoriji.
03.februar 2005.

Poginulo svih 105 putnika i članova posade kada je avganistanski avion “Boing 737” u vlasništvu privatne kompanije “Kam era” udario u planinu blizu Kabula.
04.februar 2005.

Julija Timošenko, jedan od lidera ”narandžaste revolucije” postala prva žena predsednik vlade Ukrajine.


Italijanska novinarka Đulijana Zgrena, dopisnica italijanskih dnevnih novina ”Il Manifesto”, oteta u centru Bagdada. Oslobođena je 3.marta, ali je 4.marta, na putu do aerodroma, na auto u kojem se nalazila pucala američka patrola. Zgrena je ranjena, a italijanski agent tajne službe Nikola Kalipari je, štiteći je, poginuo.
05.februar 2005.

Umro togoanski predsednik Gnasingbe Ejadema, koji je na vlast došao vojnim pučem 1967. i odmah zabranio svaku političku aktivnost u zemlji. Od 1991. kada je vratio političke slobode, tri puta uzastopno pobeđivao je na predsedničkim izborima.
07.februar 2005.


Engleskinja Elen Mekartur postavila novi svetski rekord u solo jedrenju oko sveta, prešavši skoro 42.000 kilometara za 71 dan, 14 sati, 18 minuta i 33 sekunde.
08.februar 2005.


Izraelski predsednik vlade Arijel Šaron i palestinski predsednik Mahmud Abas proglasili prekid vatre između Izraela i Palestinaca nakon razgovora u Egiptu.
09.februar 2005.


Umro srpski (jugoslovenski) televizijski i radijski novinar i voditelj Milovan Ilić Minimaks, autor emisija "Sutra je petak, "Tačno u podne", "Od glave do pete", "Minimaksovizija", "Nedelja kod Minimaksa". (Rođen: Lipnica,Knić/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 05.novembar 1938. - Umro: Padova/Italija 10.februar 2005.) Osnovnu i srednju školu završio je u Kragujevcu. Nesvršeni je student beogradskog Pravnog fakulteta. Počeo je da radi u listu Jež, a 1960. je prešao u Radio Beograd. Postao je poznat kao voditelj radio programa Minimaks. Ovaj program se emitovao na Radio Beogradu sedamdesetih godina 20. veka subotom pre podne od 8 do 12 sati. Minimaks je bila jedna od prvih emisija u kojoj je bilo dosta zabavne muzike, a njegova krilatica iz najave emisije je bila „minimum govora maksimum muzike“. Bio je jedan od prvih nekonvencionalnih voditelja koji je pored klasične najave ubacivao viceve, doskočice i džinglove. Sa emisijama Sutra je petak i Tačno u podne, poznatijom pod nazivom Tup-tup, koju je vodio 22 godine, postigao je veliki uspeh. Nakon ukidanja nekih njegovih radio emisija, karijeru nastavlja na Radio-televiziji Srbije, gde je vodio emisiju Od glave do pete. Kada je i ona ukinuta, od 1990. godine jedno vreme na TV Politika vodio je zabavnu emisiju pod nazivom Minimaksovizija. Svoje emisije (Minimaksovizija, Maksovizija, Nedelja kod Minimaksa i Fonto) radio je za TV Pink i TV Palmu. Po prvi put je predstavio javnosti brojne pevačice i pevače narodne muzike. Kroz njegove emisije prošao je veliki broj srpskih pevača, muzičara, glumaca, političara i drugih javnih ličnosti. Autor je nekoliko knjiga aforizama i pesama (više od 8), kao i mnogobrojnih kolumni u raznim listovima. Prve dve knjige aforizama koje je napisao su Sitna razmišljanja (1967) i Iz malog mozga (1988). Sa suprugom Biljanom imao je kćerku Anu i sina Vladimira, a iz prvog braka sina Igora. Krajem 2004. urađeno mu je presađivanje jetre na Univerzitetskoj klinici u Padovi. Preminuo je, u Padovi, posle duge i teške bolesti.

1938-2005

66
10.februar 2005.

Severna Koreja zvanično priznala da je proizvela nuklearno oružije za samoodbranu i da se na neodređeno vreme povlači iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja.

U Saudijskoj Arabiji održani lokalni izbori, prvi put u istoriji te islamske apsolutne monarhije. Pravo glasa imali su samo muškarci stariji od 20 godina.

Umro američki pisac Artur Miler, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca XX veka. (Rođen: Harlem,Njujork/Njujork/SAD 17.oktobar 1915. - Umro: Rosberi/Konektikat/SAD 10.februar 2005.) Najpoznatije njegovo delo je drama “Smrt trgovačkog putnika” koju je napisao u 33 godini života i za koju je 1949.godine dobio Pulicerovu nagradu. Artur Ašer Miler je rođen 17. oktobra 1915. godine u Njujorku, kao drugo od troje dece poljsko-jevrejskih imigranata, Isidore i Avgusta Milera. Njegov otac, nepismeni ali dobro stojeći preduzetnik, bio je vlasnik dućana ženske odeće u kojoj je zapošljavao 400 osoba. Porodica je živela na Menhetnu. 1929. godine, nakon sloma berze na Vol Stritu, Milerovi su izgubili gotovo sve te se sele u Bruklin gde Miler radi kao dostavljač hleba i pomaže porodici da sastavi kraj s krajem. Nakon što je 1932. godine završio srednju školu, radio je brojne bedne poslove kako bi platio školovanje na koledžu. Miler je bio značajna ličnost u američkom teatru, pišući drame među kojima su Svi moji sinovi (1947), Smrt trgovačkog putnika (1949), Veštice iz Salema (1953) i Pogled sa mosta (1955–1956), kao i scenario za film Neprilagođeni. Miler je često bio u očima javnosti, naročito od kraja 1940-ih do početka 1960-ih, kada je svedočio pred Domom komiteta za neameričke aktivnosti, dobio Pulicerovu nagradu za dramu i bio oženjen Merilin Monro. Godine 1980, Miler je primio Književnu nagradu Sent Luis od Univerziteta Sent Luis. On je dobio Nagradu princeze od Asturije, prestižno imperijalno odlikovanje, 2002. godine i Jerusalimsku nagradu 2003. godine. Godine 1969, Milerova dela su zabranjena u Sovjetskom Savezu zbog učešća u kampanji za oslobađanje disidentskih pisaca. Godine 1983, Miler putuje u Kinu kako bi produkovao i režirao Smrt trgovačkog putnika u Narodnom pozorištu u Pekingu. Milerova spisateljska karijera trajala je gotovo sedam decenija i u momentu smrti Miler je smatran za jednog od najvećih dramskih pisaca 20. veka. Nakon smrti, počast su mu odali mnogi glumci, reditelji i producent, nazvavši ga posljednjim velikim praktičarem američke pozornice.

1915-2005

89
14.februar 2005.

Bivši premijer Libana Rafik al Hariri poginuo u eksploziji automobila bombe u trgovačkom centru Bejruta, a odgovornost za atentat preuzela je nepoznata islamistička "Grupa za pobedu i sveti rat na Levantu".

Poginulo najmanje 211 rudara u eksploziji metana u rudniku uglja u Fusinu, u provinciji Lianing, na severoistoku Kine.

Život izgubilo 59 osoba, a više od 200 je povređeno u požaru u džamiji u centru Teherana.
16.februar 2005.

Stupio na snagu Sporazum iz Kjota kojim su uvedena najstroža ograničenja vezana za zaštitu životne sredine, a na koja su se obavezale zemlje potpisnice.
22.februar 2005.

Poginulo 612 ljudi, a više od 1 000 je povređeno u zemljotresu jačine 6,4 stepena Rihterove skale koji je pogodio jugoistočni deo Irana.
25.februar 2005.


Umro britanski pravnik Piter Benenson, osnivač međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Amnesti internešnal.
28.februar 2005.

Ispred jedne bolnice poginulo 125 ljudi, a 200 je ranjeno u samoubilačkom bombaškom napadu u iračkom gradu Hili.
Mart 2005
01.mart 2005.

Socijalista Tabare Vaskes postao predsednik Urugvaja. Bio je to prvi levičarski predsednik te južnoameričke države, od kada je ona stekla nezavisnost 1828.

Umro agent izraelske obaveštajne službe Mosad Piter Malkin, koji je na ulici u Buenos Ajresu 1960. godine uhvatio nacističkog zločinca Adolfa Ajhmana zaduženog za ostvarenje Hitlerovog Konačnog rešenja jevrejskog pitanja.
02.mart 2005.


Umro bivši vrhovni rabin Jugoslavije Cadik Danon, dugogodišnji diplomata SFRJ. (1918-2005 -86-) Obavljao je dužnosti otpravnika poslova ambasade Jugoslavije u Stokholmu i šefa Odseka za nordijske zemlje u Ministarstvu inostranih poslova. Nakon penzionisanja 1970. nalazio se na funkciji vrhovnog rabina Jugoslavije.
03.mart 2005.

Američki avanturista Stiv Fosit postao prvi čovek koji je obleteo Zemlju avionom bez usputnog sletanja i dolivanja goriva, pošto se posle 67-časovnog putovanja i pređenih 37.000 kilometara, spustio na aerodrom Salina u američkoj državi Kanzas.
06.mart 2005.


Umro američki naučnik nemačkog porekla Hans Bate, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1967) i jedan od tvoraca atomske bombe.
08.mart 2005.


U akciji specijalne ruske policije na severu Kavkaza, u mestu Tolstoj-Jurt, ubijen Aslan Mashadov, vođa čečenskih separatista, jedan od najozloglašenijih terorista na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza.


Sirijske trupe počele povlačenje iz Libana, nakon sirijsko-libanskog vojnog sporazuma čiji su detalji dogovoreni dan ranije, prilikom susreta u Damasku sirijskog predsednika Rašida el Asada sa svojim libanskim kolegom Emilom Lahudom.
10.mart 2005.

Život izgubilo 47 ljudi, a preko 100 ranjeno u samoubilačkom napadu u iračkom gradu Mosulu, tokom sahrane jednog od šiitskih verskih lidera.
14.mart 2005.


Kineska skupština je usvojila zakon kojim se odobrava upotreba vojne sile u slučaju da Tajvan proglasi nezavisnost.
16.mart 2005.


Izraelska armija predala grad Jerihon palestinskoj upravi.
20.mart 2005.

SAD usvojile strategiju preventivnih udara protiv država koje predstavljaju pretnju.
24.mart 2005.

U glavnom gradu Kirgizije Biškeku demonstranti su bez ijednog ispaljenog metka zauzeli zgradu vlade, kabinet predsednika i televiziju. Predsednik Kirgizije Askar Akajev je podneo ostavku i napustio zemlju, a lider opozicione stranke Narodni pokret Kirgizije Kurmanbek Bakijev imenovan je za vršioca dužnosti predsednika države kao i predsednika vlade.
25.mart 2005.


Umro srpski pozorišni i filmski glumac Dragoljub Milosavljević Gula, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta. (Rođen: Petrovac na Mlavi/Kraljevina SHS/Srbija 30.maj 1923. - Umro: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 25.mart 2005.) Potiče iz zanatske porodice. U rodnom mestu završio je osnovnu školu, zatim je od 1936. do 1939. pohađao Zanatsko-trgovačku školu i radio kod oca u krojačkoj radionici. Za vreme školovanja učestvovao je na recitatorskim priredbama, pisao pesme i igrao u amaterskim pozorištima. Glumom je počeo da se bavi kao petnaestogodišnjak u putujućoj pozorišnoj grupi „Prendić”. Završio je državnu pozorišnu školu u Novom Sadu 1951. godine, kada postaje stalni član Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. Od 1969. godine prelazi u Beograd u Jugoslovensko dramsko pozorište, gde ostaje dve decenije do svog penzionisanja. Iako je najveći deo života proveo u Beogradu, sve do smrti 2005. godine vraćao se svom Petrovcu i Mlavi. Njegova karijera je trajala od 1958. do 1997. godine, a igrao je u 75 ostvarenja. Otac je glumice Vladice Milosavljević. Po njemu je nazvan i održava se festival „Gulini dani u Petrovcu na Mlavi“. Odigrao je niz uspelih uloga u dramama "Dundo Maroje", "Sumnjivo lice", "Samoubica", "Mister Dolar", "Vuci i ovce", "Pigmalion", "Stradija", "Haleluja", "Bartolomejski vašar", "Punjene tikvice"... Filmovi: "Mala", "Treća sreća", "Vampiri su među nama", "Balkan ekspres", "Oktoberfest". "Maratonci trče počasni krug", "O pokojniku sve najlepše", "Lude godine", "Protiv Kinga"...

1938-2005

66
26.mart 2005.

Umro Džejms Kalahan, britanski političar i državnik, lider Laburističke stranke, premijer Velike Britanije. (1912-2005. -92-) Bio je britanski političar koji je od 1976. do 1980. vodio Laburističku stranku, a od 1976. do 1979. služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva.
28.mart 2005.

U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji je pogodio severni deo Sumatre, poginulo oko hiljadu ljudi.
30.mart 2005.


Umro srpski (jugoslovenski) pozorišni reditelj Miroslav Belović, direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. (1927-2005. -77-) Režiju je studirao na Dramskom institutu u Lenjingradu (SSSR). Bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta od 1948. Kao pedagog radio je na Akademiji za pozorišnu umetnost (kasnije FDU) od njenog osnivanja 1949. godine. Upravnik JDP bio je od 1963. do 1966. Najznačajnije Belovićeve režije na sceni JDP-a bile su Plaut - "Hvalisavi vojnik", Šon O'Kejsi - "Plug i zvezde", Georg Bihner - "Dantonova smrt", Jovan Hristić - "Savonarola i njegovi prijatelji", Belović i Stevan Pešić - "Omer i Merima", Slavomir Mrožek - "Tango", Marin Benetović - "Hvarkinja", ", Branislav Nušić - "Mister Dolar", Marin Držić - "Dundo Maroje", Nušić - "Ne očajavajte nikad!".
31.mart 2005.

Princ Albert od Monaka preuzeo, kao regent, dužnosti svog teško obolelog oca, princa Renijea III.

Umrla Amerikanka Teri Skjavo, posle 15 godina provedenih u komi, pošto je sud dozvolio da ona bude isključena sa aparata za održavanje života. Nakon sedam godina dugog procesa između supruga i roditelja bolesnice, koji su na sve moguće načine pokušavali da joj produže život, sud je dozvolio da ona bude isključena sa aparata.
April 2005
02.april 2005.


Umro papa Jovan Pavle II, Poljak poreklom, čiji je pontifikat, izrazito reakcionaran, trajao 26 godina i bio jedan od najdužih u istoriji Rimokatoličke crkve. (Rođen: Vadovice/Poljska 18.maj 1920. - Umro: Vatikan 02.april 2005.) Karol Vojtila, koji je imenovan za kardinala 1967. godine, postao je (264 poglavar Rimokatoličke crkve) papa 16. oktobra 1978. i sa 58 godina bio najmlađi papa do tada. Majka mu je umrla kada je imao devet godina. Godine 1938, krenuo je na krakovski, Jagelonski univerzitet, i u glumačku školu. Posle Nemačke okupacije, 1939. godine, zaposlio se u fabrici hemikalija, kako bi izbegao deportaciju u Nemačku. Posle Drugog svetskog rata i ponovnog otvaranja semeništa, Vojtila je nastavio svoje školovanje u Krakovu i otišao na teološki fakultet u Krakovu. Zaredio se 1946. godine. Još od pape Hadrijana VI, koji je vladao od 1522. do 1523, prvi je papa koji nije poreklom iz Italije. Njegov pontifikat je trajao 26 godina, i treći je najduži u istoriji, nakon svetog Petra (34 ili 37 godina) i blaženog pape Pija IX (31 godina). Izvršio je najviše proglašenja svetaca u istoriji papstva. Takođe je prvi papa koji je kročio u džamiju i sinagogu. Naslednik pape Jovana Pavla II, papa Benedikt XVI, je pokrenuo postupak njegove beatifikacije. Jovan Pavle II je uzdignut u red blaženika katoličke crkve 1. maja 2011. godine, a proglašen svetim 28. aprila 2014. godine. Tri puta je obavio čin egzorcizma, odnosno isterivanja đavola na Trgu Svetog Petra u Vatikanu. Papa Jovan Pavle II je preživeo atentat 1981. godine, kada je Turčin Mehmet Ali Agdža, iz nepoznatih razloga, dva puta pucao u stomak papi. Atentator je u zatvoru proveo 19 godina, a poglavar Rimokatoličke crkve ga je posetio u ćeliji i oprostio mu pokušaj ubistva.

1920-2005

84
U društvenom smislu, papa Jovan Pavle II je bio izvor kontroverzi. Bio je aktivan u borbi protiv komunizma, za prava na slobodu i život ljudi. Za vreme njegovog mandata Alojzije Stepinac je proglašen blaženim. Sa druge strane, u društvenom i teološkom smislu bio je zagovornik tradicionalnih vrednosti, zalagao se za zabranu abortusa, oštro se protivio razvodima i homoseksualnosti. Nije prihvatio ni sve češće zahteve da i žene postanu ravnopravne u crkvi tako što će moći da zauzimaju visoke položaje. Papa Jovan Pavle Drugi je čvrsto je verovao u ekumenizam. Prvi je rimski papa koji je posle hiljadu godina raskola otišao u posetu Carigradskom patrijarhu.
05.april 2005.

Umro američki književnik Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca XX veka. (1915-2005 -89-) U njegovim delima je središnja tema moderni gradski čovek, zaokupljen sumnjama i razočarenjima, ali čiji je duh uprkos svemu neuništiv. Dela: "Humboltov dar", "Hercog", "Henderson, kralj kiše", "Čovek na klackalici", "Pustolovine Ogija Marča", "Ravelštajn". Za svoj književni rad Belou je dobio Pulicerovu nagradu, Nobelovu nagradu za književnost i Nacionalnu medalju za umetnost. On je jedini pisac koji je tri puta osvojio Nacionalnu nagradu za književnost, i dobio je medalju za životno delo Nacionalne fondacije za knjigu za izuzetan doprinos američkoj književnosti 1990. godine.
06.april 2005.

Iračka skupština izabrala kurdskog lidera Džalala Talabanija za novog privremenog predsednika Iraka. Za potpredsednike su imenovani predstavnik šiita Adel Abdul Mahdi i predstavnik sunita Arab Gazi Javar.

Umro princ Renije III, vladar Kneževine Monako od 1949. što je najduži vremenski period koji je jedan evropski monarh proveoa na tronu u XX veku - dinastija Grimaldi je najstarija vladarska porodica u Evropi. (Rođen: Monako 31.maj 1923. - Umro: Monako 06.april 2005.) Njegovi roditelji bili su Pjer od Monaka (1895-1964) i Šarlota od Monaka (1898-1977), ćerka Luja II od Monaka. Dana 19. aprila 1956. Renije III se oženio poznatom američkom glumicom i dobitnicom Oskara Grejs Keli (1929-1982). U tom braku imali su troje dece, sina Alberta II (1958), koji je današnji knez Monaka, i dve ćerke Karolinu (1957) i Stefani (1965). Brak se završio pogibijom Grejs Keli u saobraćajnoj nesreći. Renije je rođen u kneževskoj palati u Monaku, kao jedini sin nasledne princeze Šarlote i princa Pjera. Tokom svoje vladavine, bio je odgovoran za transformaciju ekonomije Monaka, prelazeći sa njegove tradicionalne baze za kockanje u kazinu u sadašnji status poreskog raja i kulturne destinacije. Princ je takođe koordinirao suštinske reforme ustava Monaka, koje su ograničile ovlašćenja suverene vladavine. Umro je usled komplikacija vezanih za infekciju pluća kao posledicu čestog pušenja; nasledio ga je sin Albert II.

1923-2005

81
07.april 2005.


Posle skoro šest decenija, od kako je 1947. povučena granica između Indije i Pakistana u Kašmiru, otvorena autobuska linija između prestonica indijskog i pakistanskog dela Kašmira, Šrinagara i Muzafarabada.
09.april 2005.

Britanski prestolonaslednik princ Čarls i Kamila Parker Bouls venčali se u Vindzoru, a venčanje je, po prvi put u istoriji monarhije u Ujedinjenom kraljevstvu, obavljeno po građanskoj proceduri u lokalnoj opštini. Čarlsova prva supruga, princeza Dajana, poginula je u automobilskoj nesreći u Parizu 1997.
11.april 2005.

Umro američki mikrobiolog Moris Hileman, pionir u istraživanju mnogih vakcina, kao što su vakcine protiv meningitisa i varičele. (1919-2005 -85-) Tokom višedecenijskog rada, Hileman je doprineo borbi protiv bolesti koje su do tada ubijale ili izazivale teške posledice kod obolelih, kao što su zauške, boginje, meningitis, upala pluća i hepatitis. Tako je u mejnstrimu pod kontrolom bankarsko-korporativne vlastele predstavljen javnosti Hilemana ali isto tako potiskuje i zataškava njegove reči pri kraju karijere kada je dao izjavu medijima u kojoj otvoreno priznaje kako su vakcine koje se daju amerikancima kontaminirane leukemijom i virusima poput SV40 koji stvaraju kancerogena oboljenja. U skladu sa njegovom tvrdnjom jedan od tri Amerikanca pati ili će oboleti i/ili umreti od kancerogenih oboljenja.
12.april 2005.

_svg.png)
Evropska komisija usvojila Studiju izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru - početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.

Umro francuski fudbaler Lusijen Loren, reprezentativac, strelac prvog gola na 1. svetskom prvenstvu u Urugvaju 1930. godine.
13.april 2005.

_svg.png)
Umro Nikola Ljubičić, general, političar i državnik, predsednik Predsedništva Srbije i član Predsedništva SFRJ, narodni heroj. (Rođen: Karan kod Užica/Kraljevina Srbija/Srbija 04.april 1916. - Umro: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 13.april 2005.) Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1967. do 1982. obavljao je funkciju Saveznog sekretara za narodnu odbranu SFRJ, od 1982. do 1984. funkciju predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Srbije, a od 1984. do 1989. nalazio se na mestu člana Predsedništva SFRJ. Posle oslobođenja zemlje, bio je komandant divizije KNOJ-a. Višu vojnu akademiju JNA završio je 1950. godine u Beogradu, a zatim je postavljen za komandanta korpusa u Zagrebu, Ljubljani i Kragujevcu. Posle toga, bio je na dužnosti pomoćnika komandanta Prve armije za političko-pravni sektor; komandanta Graničnih jedinica Jugoslavije; načelnika Ratne škole JNA i komandanta Prve armijske oblasti. Na dužnosti Saveznog sekretara za narodnu odbranu SFRJ nalazio se od 1967. do 1982. godine, kada je demobilisan u činu generala armije JNA.

1916-2005

89
15.april 2005.
_svg.png)

Saobraćajna nesreća na Žabaljskom mostu u kojoj je poginulo pet, povređeno osam osoba a više od desetoro nije pronađeno. Autobus zrenjaninske firme “Autobanat” koji je krenuo iz Vršca pao je u reku Tisu nakon što je pokušao izbeći sudar sa kamionom lozničke registracije kojim je upravljao Branislav Gačić. On je iznenada prešao na traku puta kojom se kretao autobus pa je tom prilikom autobus usled naglog skretanja, probio zaštitnu ogradu i pao u reku. Pet osoba je poginulo na licu mesta, osam je povređeno, a više od desetoro nije pronađeno.

U požaru koji je izbio u centru Pariza u jednom hotelu namenjenom mahom imigrantima, život su izgubile 24 osobe, od kojih desetoro dece, a povređeno je oko 50. Ovo je bio prvi požar u nizu koji će uslediti u Parizu narednih meseci u zgradama naseljenim imigrantima: 26. avgusta - 17 mrtvih, 30. avgusta - 7 mrtvih, 3. septembra - 18 mrtvih.
19.april 2005.


Nemački kardinal Jozef Racinger izabran za 265. poglavara rimokatoličke crkve - uzeo ime Benedikt XVI.
20.april 2005.

_svg.png)
Umro Dragoslav Draža Marković, političar, predsednik Skupštine Srbije, predsednik Predsedništva SFRJ i CK SKJ. (1920-2005 -84-) Kada je 1974. godine, shodno novom Ustavu, uvedena funkcija predsednika Predsedništva SR Srbije, prvi je obavljao tu dužnost od 1974. do 1978. godine. Potom je bio predsednik Savezne skupštine SFRJ, od 1978. do 1982. i predsednik Predsedništva Centralnog komiteta SKJ od 1983. do 1984. godine. U vreme uspona Slobodana Miloševića na vlast, sukobio se sa njegovom politikom i ubrzo otišao u penziju, 1986. godine. Posle odlaska u penziju, bio je član Saveta federacije, do njegovog ukidanja 1990. godine. U kasnijim godinama bio je jedan od oštrijih kritičara režima Slobodana Miloševića i Mire Marković, čiji je bio rođeni stric.
24.april 2005.

Umro bivši izraelski predsednik Ezer Vajcman, koji je odigrao ključnu ulogu u postizanju mirovnog sporazuma između jevrejske države i Egipta 1979. (1924-2005 -80-) Vajcman je bio predsednik Izraela od 1993. do 2000. Bio je jedan od tvoraca prvog izraelskog mirovnog sporazuma sa Egiptom i u svojstvu ministra odbrane imao je ključnu ulogu u pregovorima, 1979, o tom sporazumu, potpisanom iste godine.
25.april 2005.

Poginulo 107 osoba, a povređeno 460 u železničkoj nesreći u japanskom gradu Amagasaki, kada je voz u punoj brzini izleteo iz šina i udario u stambenu zgradu.


Umro srpski (jugoslovenski) književnik, književni kritičar, esejista, kulturni i javni radnik Čedomir Mirković. (Rođen: Nevade kod Gornjeg Milanovca/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 18.januar 1944. - Umro: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 25.april 2005.) Mirković je diplomirao 1966. na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odseku za jugoslovenske književnosti. Počeo je karijeru kao član redakcije „Književnih novina”. Od 1973. godine bio je zaposlen u Televiziji Beograd, prvo na mestu glavnog i odgovornog urednika Školskog programa i Kulturno-obrazovnog programa, a od 1992. bio je i vršilac dužnosti direktora Televizije Beograd. Dve godine kasnije prihvatio je mesto direktora izdavačke kuće „Prosveta” a na tom mestu je ostao do 2000. godine. Bio je potpredsednik Nove Demokratije (član opozicione koalicije DEPOS). Jedno vreme je bio i poslanik u Saveznoj skupštini. Objavio je desetak knjiga eseja, pripovedaka, književnih kritika i jedan roman. Godinama je bio stalni književni kritičar lista Politika, a takođe je objavljivao kratke tekstove i crtice iz kulturnog života u listovima i časopisima (Jedinstvo, Letopis Matice srpske i dr.). U decembru 2004. godine izabran je za potpredsednika Udruženja književnika Srbije. Preminuo je u Beogradu 25. aprila 2005. godine u 61. godini od posledica moždanog udara. Dela: "Pisci, knjige, čitaoci", Bez iluzija", "Jedna decenija", "Ponoćni dnevnik", "Argumenti i ocene", "Zmajev znak na koricama", "U kritičarskoj dokolici", "Pogorelci", "Mrak u mraku", "1001 dan nadomak ćutanja".

1944-2005

61
26.april 2005.



Sirija okončala povlačenje svojih snaga iz Libana, u skladu sa rezolucijom Ujedinjenih nacija. Time je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

Umrla austrijska filmska i pozorišna glumica Marija Šel. Verovatno je najviše upamćena po ulozi u filmu Lukina Viskontija "Bele noći", adaptaciji istoimene povesti Dostojevskog. Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je 1954. u Kanu, za ulogu u filmu "Poslednji most".
27.april 2005.


Umro srpski (jugoslovenski) televizijski i filmski režiser Aleksandar Đorđević, koji je tokom karijere, koja je trajala više od pola veka, snimio osam igranih filmova, režirao 40 drama i mjuzikla, ali je najveći deo svoje karijere posvetio radu na televiziji, gde je bio autor 11 velikih serija i više od 100 TV drama. (1924-2005 -80-) Ostaće zapamćen po serijama "Levaci", "Otpisani", "Povratak otpisanih", "Bolji život", "Srećni ljudi", "Porodično blago". Završio je Pozorišnu akademiju u Beogradu, u klasi profesora Huga Klajna 1952. godine. Posle sticanja rediteljskog iskustva u Narodnom pozorištu u Nišu gde je radio od 1952. do 1961, kada prelazi da radi u Televiziji Beograd u stalnom angažmanu do 1990. godine.
28.april 2005.

Posle više od 50 godina, Irak dobio demokratski izabranu vladu pošto je nacionalna skupština Iraka prihvatila velikom većinom glasova sastav nove iračke vlade Ibrahima el Džafarija.
Maj 2005
01.maj 2005.

Poginulo najmanje 25 ljudi, a 30 je povređeno u napadu bombaša samoubice na pogrebnu povorku u gradu Tal Afaru, na severu Iraka.
04.maj 2005.

Poginulo najmanje 60, a povređeno više od 150 ljudi prilikom napada bombaša samoubice u iračkom gradu Erbilu.
09.maj 2005.


Na Crvenom trgu u Moskvi svet je proslavio 60 godina pobede nad nacizmom. Među zvanicama našao se, po prvi put od završetka Drugog svetskog rata, i jedan nemački kancelar.
16.maj 2005.

Po prvi put u istoriji Kuvajta, ženama je dato pravo glasa i pravo da budu birane. Ovu odluku je donela Skupština Kuvajta usvojivši amandman na izborni zakon.
27.maj 2005.


Umro srpski (jugoslovenski) književni prevodilac, pisac, leksikograf, dramaturg Dragoslav Andrić. (1923-2005 -81-) Sa engleskog, francuskog, nemačkog i ruskog preveo oko 130 knjiga poezije, proze kao i dramskih dela. Posebno se ističu njegove antologije klasične kineske poezije, tradicionalne japanske poezije, kanadske poezije i američke humorističke poezije. Priređivač je i prevodilac "Antologije svetske poezije", "Leksikona viceva", "Rečnika žargona" i više šahovskih knjiga.
29.maj 2005.


Građani Francuske odbacili na referendumu Predlog Ustava Evropske unije.
31.maj 2005.

Mark Felt, penzionisani visoki funkcioner američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), saopštio da je bio "Duboko grlo" u aferi Votergejt 1974 - glavni izvor informacija novinarima "Vašington posta" u otkrivanju afere Votergejt (provala u kancelariju Demokratske stranke u zgradi Votergejt u Vašingtonu 1974.), zbog koje je američki predsednik Ričard Nikson primoran da podnese ostavku.
Jun 2005
01.jun 2005.


Holandski glasači odbacili na referendumu Predlog Ustava Evropske unije.
04.jun 2005.

Poginulo 107 osoba, a povređeno 460 u železničkoj nesreći u japanskom gradu Amagasaki, kada je voz u punoj brzini izleteo iz šina i udario u stambenu zgradu.


Umrla srpska (jugoslovenska) novinarka, glumica i astrolog Milja Vujanović. (Rođena: Beograd/DF Jugoslavija/Srbija 21.avgust 1945. - Umrla: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 04.jun 2005.) Po obrazovanju je magistar političkih nauka. Postala je poznata kao pobednica na konkursu za najlepšu ženu Srbije 1967. Još veću popularnost joj je donela glavna uloga u filmu „Rani radovi“ Želimira Žilnika, koji su filmu doneli nagradu „Zlatnog medveda“ na festivalu u Berlinu. Nagrada za glavnu žensku ulogu nije doneta jer žiri nije mogao da se odluči između Milje i Džeraldine Čaplin. Posle Eve Ras, bila je druga glumica koja se svlačila u filmovima, a dala je izjavu „da bolje izgleda bez odeće, nego kad je obučena“. Igrala je u više filmova sa malo odeće i time otvorila put budućim mladim glumicama koje su gotovo sve tako počinjale svoju karijeru. Kad joj je dosadilo da igra uloge praznoglavih lepotica, počela je da se bavi astrologijom, kao jedna od prvih osoba koja je to javno činila u SFRJ. Stekla je diplomu „Američke federacije astrologa“ i zvanje „Stručnjaka za zvezdanu magiju“ i „Prenesenog znanja iz oblasti drevne srpske magije“. Tokom raspada Jugoslavije devedesetih godina Milja je imala emisiju na televiziji, gde je, pozivajući se na astrologiju, promovisala stanovište srpske nacionalne ideje. U to vreme je obnarodovala svoju „udaju“ za zvezdu Regulus, koja je po zapadnoj astrologiji (ali ne i po indijskoj astrologiji, tj. ne i astronomski) u konjunkciji sa njenim natalnim Suncem i počela je da se potpisuje kao „Vujanović-Regulus“. Napisala je šest knjiga iz oblasti astrologije. U tragediji koja joj se desila 2000. godine (fizički napad ljubomornog čoveka sa kojim je bila u kraćoj vezi), ostala je potpuno nepokretna (quadriplegia). Međutim, nada i vera je nisu napuštale ni tokom poslednjih godina života, jer je u to vreme napisala i izdala četiri knjige, među kojima je i Nasmeši se Gospode, (30 molitvi), Boginja Ljubavi,...

1945-2005

59
05.jun 2005.


Građani Švajcarske na dva referenduma prihvatili pristupanje Šengenskom sporazumu, kojim su praktično ukinute granice među zemljama članicama Evropske unije i obezbeđen slobodan protok ljudi i robe. Tada je podržan i predlog zakona o "registrovanom partnerstvu" homoseksualnih parova.
06.jun 2005.

Umrla američka glumica En Benkroft, koja je 1962. godine dobila "Oskara" za ulogu učiteljice slepe i gluve Helen Keler u filmu "Čudotvorka". (1931-2005 -73-) Svetsku slavu glimica, međutim, nije stekla tim filmom snimljenim po istinitim događajima, već pet godina kasnije, ulogom gospođe Robinson, zavodnice verenika svoje ćerke u hit-filmu "Diplomac" u kojem je igrala glavnu ulogu zajedno sa Dastinom Hofmanom. Ana Marija Luiza Italijano joj je puno ime i pezime.
11.jun 2005.


Ministri finansija sedam najrazvijenijih zemalja sveta i Rusije, tzv. Grupa osam (G8), postigli u Londonu istorijski sporazum da otpišu 40 milijardi duga najsiromašnijim zemljama sveta.

Umro bivši portugalski predsednik vlade general Vasko Gonsalveš, jedan od vođa portugalske "Revolucije karanfila" 1974. godine, kada je zbačen sa vlasti režim koji je svojevremeno utemeljio Antonio Salazar.
13.jun 2005.

Umro dugogodišnji vođa Portugalske komunističke partije Alvaro Kunjal. Imao je značajnu ulogu u “Revoluciji karanfila”, kada je 1974. srušen poredak koji je svojevremeno uspostavio Antonio Salazar.
14.jun 2005.


Austrijski predsednik Hajnc Fišer potpisao dokument austrijskog parlamenta kojim se i formalno ratifikuje Ustav EU.

U iračkom gradu Kirkuku, u eksploziji bombaša samoubice, poginulo najmanje 19, a ranjeno oko 90 ljudi, u redu ispred jedne banke. Među ranjenima bilo je najmanje desetoro dece.
18.jun 2005.


Potpisan sporazum između Sudanske vlade i jedne od najvećih opozicionih grupa Nacionalne demokratske alijanse (NDA) s namerom da se okonča 16-godišnji sukob u kojem je poginulo više od dva miliona ljudi, a oko četiri miliona bilo primorano da napusti svoje domove. Sporazum je potpisan u egipatskoj prestonici Kairu.
19.jun 2005.

Najmanje 20 ljudi je poginulo i isto toliko ranjeno u napadu bombaša samoubice u restoranu u blizini Zelene zone u Bagdadu.
20.jun 2005.

Umro američki naučnik Džek Kilbi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine - integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije. (Rođen: Džeferson Siti/Misuri/SAD 08.novembar 1923. - Umro: Dalas/Teksas/SAD 20.jun 2005.) Kilbi je rođen u porodici Huberta i Vine Frejtag Kilbi. Oba roditelja su diplomirali na Univerzitetu Ilinois. Njegov otac je bio direktor u lokalnom komunalnom preduzeću. Kilbi je diplomirao na Univerzitetu Ilinois u Urbana-Šampejnu, gde je bio počasni član bratstva Akacija. Godine 1947, diplomirao je elektrotehniku. Magistrirao je elektrotehniku na Univerzitetu Viskonsin-Milvoki 1950, dok je radio u Centralabu, odeljenju Globe-Junion korporacije u Milvokiju. 2000. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za ulogu u pronalasku integrisanih kola”. Kilbi je takođe bio koizumitelj ručnog kalkulatora i termalnog štampača, za koje je imao patente. Takođe je imao patente za još sedam pronalazaka. Američki patent 3,138,743 za „minijaturizovana elektronska kola”, prvo integrisano kolo, podnet je 6. februara 1959. godine. Zajedno sa Robertom Nojsom (koji je samostalno napravio slično kolo nekoliko meseci kasnije), Kilbi se generalno smatra koizumiteljem integrisanog kola. Džek Kilbi je nastavio sa pionirskom vojnom, industrijskom i komercijalnom primenom tehnologije mikročipova. Bio je na čelu timova koji su stvorili prvi vojni sistem i prvi računar koji je sadržao integrisana kola. Izmislio je ručni kalkulator (zajedno sa Džerijem Merimenom i Džejmsom Van Taselom). On je takođe bio odgovoran za termalni štampač koji se koristio u ranim prenosivim terminalima za podatke.

1923-2005

81
21.jun 2005.

Umro filipinski nadbiskup Džemi Sin, poznat kao predvodnik masovnih narodnih pokreta u kojima su srušena dvojica nekadašnjih filipinskih predsednika - Ferdinand Markos, 1986. i Džozef Estrada, 2001. godine.
22.jun 2005.

_svg.png)
Italijanski sud osudio u odsustvu deset bivših nacista, SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant'Ana di Stacema. Bio je to jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom Drugog svetskog rata.
23.jun 2005.

Poslanici Parlamentarne skupštine Saveta Evrope usvojili su u Strazburu rezoluciju o ukidanju ograničenja prava glasa, po kojoj države članice Saveta Evrope trebaju omogućiti građanima koji žive u inostranstvu da glasaju na nacionalnim izborima.
30.jun 2005.

_svg.png)
Ukinut i poslednji deo paketa sankcija uvedenih SRJ 1992.godine potpisivanjem ukaza o dodeljivanju trgovinskih preferencijala od strane američkog predsednika Džordža Buša Juniora.

Španija postala četvrta zemlja na svetu u kojoj su homoseksualni brakovi postali legalni. Španski poslanici usvojili zakon o pravu homoseksualaca da stupaju u brak i usvajaju decu. Pre Španije isti zakon su donele Holandija, Belgija i Kanada.
Jul 2005
02.jul 2005.

Humanitarni koncerti pod zajedničkim nazivom “Live 8”, u organizaciji irskog muzičara Boba Geldofa, održani u svim zemljama koje čine Grupu 8 (G8) – SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Kanadi, Japanu i Rusiji, s ciljem da se pomogne najsiromašnijim zemljama sveta.
04.jul 2005.

Američka kosmička sonda "Dip impakt" udarila je u kometu "Tempel 1", u misiji koja je naučnicima trebalo da pruži dragocene odgovore na suštinska pitanja vezana za nastanak Sunčevog sistema.
06.jul 2005.

Umro francuski književnik i nobelovac Klod Simon, koji se na književnoj sceni pročuo 1960-ih kao jedan od tvoraca "novog romana", literarnog stila karakterističnog po brojnim unutrašnjim monolozima i izostanaku znakova interpunkcije. (1913-2005 -91-) Dela: "Trava", "Flandrijski put", "Palata", "Istorija", "Vetar", "Triptih", "Akacija".
07.jul 2005.


U seriji eksplozija koje su potresle londonski metro i raznele jedan gradski autobus, poginulo 52, a povređeno oko 700 ljudi. Teroristička mreža Al-Kaida-džihad u Evropi preuzela je odgovornost za ove bombaške napade u samom centru britanske prestonice.
12.jul 2005.

Princ Albert II, izdanak 700 godina stare dinastije Grimaldi, ustoličen kao novi suveren Kneževine Monako, jedne od drevnih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom. Porodica Grimaldi dinastija je sa najdužom vladavinom u Evropi.
13.jul 2005.

Poginulo oko 200 ljudi a više stotina ih je povređeno u udesu tri putnička voza u Gotki, 400 kilometara severoistočno od Karačija, na jugu Pakistana.

Poginula 32 iračka deteta i jedan američki vojnik u eksploziji automobila bombe u Bagdadu, dok je američka patrola delila deci slatkiše.
15.jul 2005.
_svg.png)

Četvorica pripadnika paravojne formacije “Osvetnici” osuđeni ukupno na 75 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 15 građana muslimanske nacionalnosti iz mesta Sjeverin. Veće Okružnog suda u Beogradu osudilo je na višegodišnje zatvorske kazne Milana Lukića, Olivera Krsmanovića, Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića.
16.jul 2005.

Bombaš samoubica digao u vazduh kamion cisternu kod šiitske džamije u iračkom gradu Musajebu, usmrtivši 90 ljudi.
17.jul 2005.



Vlada Indonezije i separatistički pobunjenici iz provincije Aćeh postigli sporazum o uspostavljanju mira nakon skoro tri decenije sukoba u kojima je poginulo oko 15 000 ljudi. Provincija Aćeh se nalazi na najzapadnijem indonežanskom ostrvu Sumatri.



Umrla srpska (jugoslovenska) pozorišna, filmska i TV glumica Ljiljana Kontić. (Rođena: Savinac, Gornji Milanovac/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 07.septembar 1931. - Umrla: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 17.jul 2005.) Završila je Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, a od 1964. godine je počela da radi u Narodnom pozorištu, gde je odigrala preko 30 uloga iz klasičnog i savremenog repertoara. Veliku popularnost je stekla ulogom Ljeposave u crnogorskoj televizijskoj seriji „Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo“. Godine 1989, zajedno sa Dragom Malovićem, svojim partnerom iz serije, na Filmskom festivalu u Nišu, izabrani su za glumački par godine. Bila je supruga glumca Dragomira Bojanića Gidre, za kog se udala 1966. godine. Četiri godine kasnije dobili su ćerku Jelenu. Sahranjena je, pored supruga, u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

1931-2005

73
Umro bivši premijer Velike Britanije ser Edvard Hit, za vreme čijeg mandata (1970-1974) je Britanija ušla u EEZ današnju EU. (1916-2005 -89-)
22.jul 2005.

Umro srpski filozof, slikar, publicista i literata Dragoš Kalajić, senator Senata Republike Srpske. (Rođen: Beograd/Kraljevina Jugoslavija (Srbija pod nemačkom okupacijom)/Srbija 22.februar 1943. - Umro: Beograd/Srbija i Crna Gora/Srbija 22.jul 2005.) Diplomirao je u Rimu, na Akademiji lepih umetnosti. Bavio se slikarstvom, teorijom umetnosti, ali je posebno upamćen kao publicista i politički mislilac. U domenu likovnog, najvećim delom bio je hiperrealista. Uređivao je časopis "Delo", magazin "Duga" i bio dopisnik agencije Tanjug iz Rima. Kao urednik u izdavaštvu priredio je i objavio dela niza relevantnih autora, poput Plotina, Špenglera, De Ružmona, Julijana Apostate, Berđajeva, Šestova, Vajningera, Konrada Lorenca, Renea Genona, Julijusa Evole. Dela: "Mapa (anti)utopija", "Smak sveta", "Američko zlo", "Izdana Evropa", "Poslednji Evropljani", tv serijal "Ogledalo 20. veka". Njegova majka Tatjana (rođ. Parenta) je bila profesor matematike i ćerka