VREMEPLOV


1945 - 1946
1945
Mart 1945
07.mart 1945.


Formirana privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ). Kralj Petar II Karađorđević pristao je na formiranje kraljevskog namesništva, koje je zatim dalo mandat Josipu Brozu Titu za formiranje privremene vlade. U vladu su ušli članovi NKOJ-a (Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije) i šest istaknutih građanskih političara. Novu vladu priznale su Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostale zemlje članice Antifašističke koalicije. Nova vlada nije se zaklela „kralju i narodu“, kako su se zaklinjale vlade Kraljevine Jugoslavije, nego samo „narodu“. Ime države promenjeno je, iako monarhija (makar zvanično) nije ukinuta. Ostala je na snazi odluka AVNOJ-a o zabrani povratka kralja u zemlju, te dogovoreno rešavanje tog pitanja demokratskim putem po završetku rata.
Avgust 1945
07.avgust 1945.


U Beogradu otpočelo Treće zasedanje AVNOJ-a. Kralj Petar II je odlučio da proglasom od 8. avgusta opozove svu trojicu kraljevskih namesnika. Međutim, namesnici se nisu povinovali opozivu, a Privremena vlada je zaključkom od 10. avgusta i formalno anulirala kraljevu odluku.
10.avgust 1945.


Zvanično proglašena Demokratska Federativna Jugoslavija na Trećem zasedanju AVNOJ-a u Beogradu. Posle izbora za ustavotvornu skupštinu novembra iste godine, država je 29. novembra preimenovana u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju a monarhija je zvanično ukinuta.
1946
Jun 1946
14.jun 1946.


Umro Džon Logi Berd škotski inženjer, izumitelj, inovator i jedan od pronalazača elektromehaničke televizije – prvi je izveo prenos TV slike, prekookeanski TV prenos i javno demostrirao televiziju u boji. (Rođen: Helensburg/Škotska/Ujedinjeno Kraljevstvo 14.avgust 1888. - Umro: Bekshil na Moru/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 14.jun 1946.) Radni tehnološki uspesi Džona i njegova uloga u praktičnom uvođenju elektronske televizije za kućnu zabavu doveli su ga do istaknutog mesta u istoriji televizijie. Bio je najmlađe od četvoro dece velečasnog Džona Berda, sveštenika Škotske crkve i Džesi Morison Inglis, nećake bogate porodice brodograditelja iz Glazgova. Obrazovao se na Larčfild akademiji u Helensburgu; Tehnički koledž u Glazgovu i zapadnoj Škotskoj; i Univerzitet u Glazgovu. Dok je bio na koledžu, Berd je preuzeo niz inženjerskih pripravničkih poslova kao deo svog kursa. Uslovi u industrijskom Glazgovu u to vreme pomogli su da se formiraju njegova socijalistička uverenja, ali su i doprineli njegovom lošem zdravlju. Postao je agnostik, iako to nije zaoštrilo njegov odnos sa ocem. Njegov diplomski kurs prekinuo je Prvi svetski rat i više se nije vratio da diplomira. Početkom 1923. lošeg zdravlja je napravio ono što je trebalo da postane prvi radni televizor na svetu koristeći predmete koji su uključivali staru kutiju za šešir i makaze, nekoliko igli za štapkanje, nekoliko sočiva za biciklistička svetla, korišćenu kutiju za čaj, kao i vosak za zaptivanje i lepak koje je kupio. U februaru 1924. demonstrirao je Radio Tajmsu da je polumehanički analogni televizijski sistem moguć prenošenjem pokretnih silueta slika. U julu iste godine, dobio je strujni udar od 1000 volti, ali je preživeo samo sa opečenom šakom.

1888-1946

57
U svojoj laboratoriji 2. oktobra 1925. godine, Berd je uspešno preneo prvu televizijsku sliku sa sivim tonovima: glavu lutke ventrilokvista pod nadimkom „Stuki Bil“ na vertikalno skeniranoj slici od 32 reda, pri pet slika u sekundi. Berd je potom doveo kancelarijskog radnika, 20-godišnjeg Vilijama Edvarda Tejntona, da vidi kako će izgledati ljudsko lice pa je tako Tejnton postao prva osoba koja je emitovana na televiziji u punom opsegu tona. Prenos TV slike je ponovio 26. januara 1926. godine u Londonu za članove kraljevske porodice i novinare. U ovoj demostraciji on je unapredio skeniranje stopa u 12,5 slika u sekundi. Bred je pokazao prvi TV prenos u boji na svetu 3. jula 1928. godine. Iste godine je, takođe, pokazao stereotipsku televiziju. Bred je umro nakon što je doživeo moždani udar. Njegova stara kuća srušena je 2007. godine, a na istom mestu danas se nalazi blok stambenih zgrada koji se zove “Bredova četvrt“.