VREMEPLOV

2016 - 2020
2016
Januar 2016
01.januar 2016.
Grupe mladića migranata "arapskog izgleda" seksualno napadale i pljačkale žene u Kelnu i još nekim nemačkim gradovima tokom novogodišnje noći, što su mediji preneli posle nekoliko dana - pojačanje debate o imigraciji. U skladu sa globalističkim agendama koje su podržavale masovne dolaske migranata u Evropu (jedan od finansijera Soroš), većina neoliberalnih i levičarskih vlada zapadnoevropskih država su sramno prećutkivale mnogobrojne kriminalne delatnosti i maltretiranja svojih građana.
U Kini stupila na snagu politika dva deteta umesto dotadašnje politike jednog deteta.
02.januar 2016.
U Saudijskoj Arabiji pogubljen šiitski šeih Nimr al-Nimr zbog njegove uloge u protestima 2011—2012. i 46 sunita i šiita osuđenih za "terorizam" - protesti šiita u regionu.
03.januar 2016.
Iranski demonstranti upali u ranim jutarnjim satima u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu zapalivši je, gnevni što je Rijad prethodnog dana pogubio istaknutog šiitskog sveštenika Nimra el Nimra. Saudijska Arabija prekida diplomatske veze sa Iranom, a sledećeg dana to čine Bahrein i Sudan dok Ujedinjeni Emirati svode diplomatske odnose na niži nivo.
06.januar 2016.
07.januar 2016.
09.januar 2016.
U Prištini eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive Zajednici srpskih opština - bacani Molotovljevi kokteli na zgradu vlade.
10-23.januar 2016.
U Beogradu održano 32. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce i paralelno 16. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene. Branilac titule na muškom prvenstvu bila je reprezentacija Srbije. koja je opet osvojila Zlatnu medalju, srebrnu reprezentacija Crne Gore, a bronzanu reprezentacija Mađarske. Takmičenje je pomereno u januar zbog Letnjih olimpijskih igara 2016. Prvi put je na Evropskom prvenstvu učestvovalo 16 reprezentacija. Branilac titule na ženskom prvenstvu bila je reprezentacija Španije. Na prvenstvu je učestvovalo 12 reprezentacija, prvi put od 1997. Prvo mesto i zlatnu medalju osvojila je reprezentacija Mađarske koja je pobedila reprezentativke Holandije dok su bronzu izvojevale Italijanke pobedivši Špankinje.
11.januar 2016.
12.januar 2016.
13.januar 2016.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio da su ruski naučnici razvili veoma efikasan lek protiv smrtonosnog virusa ebole, koji je u zapadnoj Africi odneo preko 11.000 života.
14.januar 2016.
Godinu dana nakon terorističkog napada i ubistva njegovih novinara, francuski satirični časopis Šarli ebdo ponovo objavio karikaturu koja je izazvala negativne kritike javnosti - naime, karikatura prikazuje rasističke scene sirijskog dečaka Ajlana Kurdija kako izvodi seksualne napade na ulicama Kelna.
UN saopštile javnosti da se gotovo 400.000 osoba nalazi pod opsadom u gradovima Sirije – 200.000 u području pod kontrolom ISIL-a, 180.000 pod kontrolom snaga Bašar al-Asada i saveznika te 12.000 pod kontrolom pobunjenika. Posebno se izdvaja grada Madaja, u kojem su deca i starije osobe "kost i koža" i "jedva hodaju". UN navodi da je takvo namerno izgladnjivanje civila mogući ratni zločin.
16.januar 2016.
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) objavila da je Iran adekvatno demontirao svoj program nuklearnog naoružanja, zbog čega su mu Ujedinjene nacije i SAD ukinule sankcije.
18.januar 2016.
Sedam država EU ukinulo Šengen zbog izbegličke krize.
19.januar 2016.
UN-ov izveštaj naveo da je ISIL-ova invazija dovela do smrti 18.802 civila i prouzrokovala 3,2 miliona izbeglica ili raseljenih u Iraku od januara 2014. do oktobra 2015.
U napadu bombaša samoubice u severozapadnom Pakistanu ubijeno najmanje 10 i povređeno 20 ljudi. Sledećeg dana, 20.januara, u terorističkom napadu na univerzitet Baha Kanu ubijeno 19 osoba.
20.januar 2016.
Američki astronomi Majkl Braun i Konstantin Batigin objavili studiju u kojoj se navodi da daleko izvan orbite Plutona postoji još jedna, velika planeta, nazvana „Planeta devet” ili „Planeta X”, koja je oko deset puta masivnija od Zemlje. Procenjuje se da joj za jednu punu orbitu oko Sunca treba 10.000-20.000 zemaljskih godina.
21.januar 2016.
U bombaškom napadu u egipatskoj prestonici Kairu poginula 3 policajca, dok je 17 ljudi ranjeno. Napad se desio u blizini puta koji vodi ka drevnim piramidama u Gizi, u predgrađu Kaira.
UN-ov izveštaj naveo da su se dogodili masovni ratni zločini tokom građanskog rata u Južnom Sudanu, koji uključuju izvansudske egzekucije, prisilne nestanke, masovno silovanje, seksualno roblje, nesrazmerne napade na civilne mete i mobilizaciju dece koje su se dogodile na obe strane. Raseljeno je ili izbeglo 2,4 miliona osoba.
23.januar 2016.
Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila Evropsko prvenstvo, koje se održalo u Beogradu, pobedivši u finalu Crnu Goru rezultatom 10 : 8.
Snežna oluja pogodila istočnu Ameriku (najviše Vašington i Baltimor), pri čemu je poginulo nekoliko desetina ljudi, a nekoliko hiljada letova otkazano. U pojedinim delovima Kine temperature su padale i do −41 °C, sneg je uzorkovao probleme i u ovoj zemlji. U Hong Kongu temperatura pala na 3,1 °C, najniže od 1957, preko 80 mrtvih na Tajvanu.
Februar 2016
04.februar 2016.
Ujedinjene nacije proglasile pravo na abortus jednim od ljudskih prava žene koje joj niko ne može oduzeti
05.februar 2016.
UN-ova istraga zaključila da se osnivač Vikiliksa Julian Asanž "proizvoljno drži zatočen u ekvadorskoj ambasadi u Londonu od potrage britanskih i švedskih vlasti", da se to mora prekinuti i da mu se mora isplatiti odšteta
Zemljotres jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, registrovan na dubini od 10 km, pogodio južni Tajvan. Usled zemljotresa, poginulo je najmanje 113 osoba dok je 327 povređeno, srušilo se mnogo zgrada u dvomilionskom gradu Tajnanu, koji je udaljen 39 km severozapadno od epicentra.
06.februar 2016.
Najmanje 37 osoba poginulo u saobraćajnoj nesreći na zapadu Indije, kada je autobus sa mosta pao u reku Purna u distriktu Navsari, u indijskoj saveznoj državi Gudžarat.
09.februar 2016.
11.februar 2016.
Profesor pucao na kolege na jugu Saudijske Arabije i ubio najmanje šest osoba a ranio dve. Napad se dogodio u zgradi Ministarstva obrazovanja, u južnoj provinciji Džazan.
U pobuni i požaru u zatvoru „Topo čiko” u blizini grada Montereja, na severu Meksika (država Nuevo), ubijeno oko 50 osoba
12.februar 2016.
Papa Franja i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali se u vazduhoplovnoj luci u Havani, što je bio prvi sastanak nekog poglavara Katoličke crkve i ruskog patrijarha od Crkvenog raskola 1054. godine. Posle istorijskog sastanka proglašena je Zajednička deklaracija papa Franje i patrijarha Kirila, poznata i kao Havanska deklaracija.
16.februar 2016.
Najmanje sedmoro ljudi poginulo u eksploziji gasa u jednoj petospratnici u ruskom gradu Jaroslavlju, a strahuje se da je veći broj ljudi ostao zarobljen pod ruševinama.
17.februar 2016.
18.februar 2016.
U direktnom sudaru autobusa koji je putovao ka mestu Tamale i kamiona natovarenog paradajzom, kod Kumasija - drugog po veličini grada u Gani smeštenog severno od prestonice Akre, poginula najmanje 71 osoba a više od 13 teže povređeno.
19.februar 2016.
Džej Famiglijeti, jedan od pokretača istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nauka (engl. Science), izjavio je da se suva područja na Zemlji dodatno isušuju dok se ona natopljena vodom sve više natapaju, te da je zbog toga u zadnjih nekoliko decenija tlo upilo dodatnih 3,2 triliona tona vode koje skladišti u zemlji, jezerima i podzemnim vodama, što je opet usporilo podizanje morskog nivoa usled topljenja lednika za čak 20% - ovim je upozorio da Zemlju čeka katastrofa (suša) o kojoj niko ne priča, da će posledice biti globalne i da će se osetiti u svim sferama života.
Američki borbeni avioni izveli vazdušne udare po militantima povezanim sa „Islamskom Državom” u zapadnoj Libiji, ubivši skoro 40 osoba u operaciji koja je imala za cilj likvidaciju teroriste Nuredina Šušana osumnjičenog za dva smrtonosna napada 2015.godine u susednom Tunisu. Među ubijenima u ovom napadu bila su i dva srpska diplomata oteta novembra 2015.godine.
20.februar 2016.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Dejvid Kameron izjavio da će se referendum o članstvu UK u EU održati 23. juna 2016.godine, nakon što je postignut dogovor o "specijalnom statusu" Britanije.
21.februar 2016.
Kandidatkinja za predsednicu SAD Hilari Klinton odnela pobedu nad svojim stranačkim rivalom Bernijem Sandersom u Nevadi dok je Donald Tramp pobedio svoje stranačke kolege i rivale, senatora Floride Marka Rubija i senatora Teksasa Teda Kruza, tako ostvarivši treću uzastopnu pobedu posle Hempšira i Karoline, dok su loši rezultati bivšeg guvernera Floride Džeba Buša primorali na javni izlazak iz trke da postane treći predsednik Buš nakon oca i brata.
26.februar 2016.
Švajcarac Đani Infantino izabran za devetog po redu predsednika Fife nasledivši na toj poziciji zemljaka Sep Blatera. Prethodno je od 2009. godine bio generalni sekretar Uefe. Poseduje dvojno državljanstvo Švajcarske i Italije. Poreklom je Italijan, iz Kalabrije i Lombardije. Studirao je pravo na Univerzitetu u Frajburgu. Tečno govori italijanski, nemački, francuski i engleski, a koristi se španskim, arapskim i portugalskim.
Mart 2016
02.mart 2016.
Savet betbednosti UN jednoglasno usvojilo rezoluciju o dramatičnom proširenju postojećih sankcija protiv Severne Koreje kao odgovor na njen nuklearni test 6. januara. O predlogu rezolucije prethodno su dogovor postigle SAD i NRK, a prema novim sankcijama mora se kontrolisati sav teret koji ide u Severnu Koreju ili dolazi iz nje.
03.mart 2016.
Severna Koreja iz mornaričke baze Vonsan ispalila niz raketa kratkog dometa u Istočno more (poznato i kao Japansko more).
04.mart 2016.
10.mart 2016.
13.mart 2016.
U eksploziji bombe u Ankari poginulo 34 ljudi, najmanje 125 ranjeno.
14.mart 2016.
19.mart 2016.
22.mart 2016.
U sinhronizovanim eksplozijama na aerodromu u Briselu, poginulo 34 ljudi i najmanje 170 ranjeno. Belgijska vlada proglasila napade terorističkim.
24.mart 2016.
Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju prvostepenom presudom proglasio Radovana Karadžića krivim za genocid, zločin protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini osudivši ga na 40 godina zatvora.
27.mart 2016.
Snage sirijske vlade Bašara el Asada povratile Palmiru od "Islamske države".
Talibanski bombaš samoubica ubio preko 70 osoba, uglavnom žena i dece, u parku u pakistanskom gradu Lahoru - ciljani su hrišćani na Uskrs.
31.mart 2016.
Haški tribunal oslobodio krivice predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja po svim tačkama optužnice.
April 2016
02.april 2016.
Nakon 22 godine primirja u regionu Nagorno Karabaha eskalirali sukobi između jermenskih i azerbejdžanskih trupa, stradalo najmanje 30 vojnika i jedan civil.
Američka kompanija Blue Origin po treći put uspešno lansirala suborbitalnu raketu New Shepard. Raketa je nosila kapsulu za ljudsku posadu u kojoj će moći da se prevozi do šest osoba. I kapsula i raketa su se nakon dostizanja svemira (iznad 100 km nadmorske visine) uspešno prizemljile.
03.april 2016.
10.april 2016.
Na jugozapadu Indije poginulo više od 100 ljudi u požaru koji je buknuo u hinduističkom hramu, gde se masa okupila kako bi posmatrala vatromet
12.april 2016.
Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov doneo odluku o poništavanju svih postupaka koji se vode u vezi prisluškivanih razgovora protiv političara na vlasti i u opoziciji, što izaziva proteste i nerede.
15.april 2016.
Dva zemljotresa koji su pogodili japansko ostrvu Kjušu s usmrtili najmanje 40 i povredili više od 1500 osoba.
17.april 2016.
U zemljotresu magnitude 7,8 stepeni koji je pogodio Ekvador poginulo najmanje 272 ljudi, a povređeno više od 2.500 osoba.
24.april 2016.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pobedu odnela vladajuća koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke. Opozicija protestovala zbog izbornih manipulacija. Koalicija DSS-Dveri, prema konačnim podacima RIK-a od 29.04, spuštena ispod cenzusa na 4,99% osvojenih glasova za 1 glas. Opozicija najavila dalje proteste optuživši RIK za izbornu krađu. RIK odlučio da se zbog brojnih nepravilnosti ponovi glasanje koje će biti održano 4. maja na 15 biračkih mesta na kojima su poništeni izbori.
25.april 2016.
Izvršeno protivpravno rušenje objekata u Savamali u Beogradu - afera Savamala. "Fantomsko" rušenje obavili maskirani ljudi koji su srušili niz objekata na uglu Hercegovačke i Mostarske ulice.
Maj 2016
01.maj 2016.
Na pravoslavni Uskrs u požaru izgorela crkva Svetog Save u Njujorku. Zvanično, kako je saopšteno nakon istrage, požar nije podmetnut i okarakterisan je kao nesrećan slučaj, nakon što su se zapalile sveće. Međutim, neki upućeni Srbi u Njujorku veruju da je istina možda i drugačija i da se sveštenstvo koje je vodilo crkvu nije domaćinski ponašalo prema njoj. Svetinja je bila je prilično zapuštena, često zaključana da se ni sveće nisu mogle kupiti u njoj, a prelepi suteren se izdavao prodavcima otvorene pijace na parkingu pored, koji su tu skladištili svoju robu. Vredno pažnje je i to da je u ovom hranu, 1943. godine održan je poslednji oproštaj od velikog naučnika Nikole Tesle. Ona se nalazi u srcu Menhetna, između Pete avenije i Avenije Amerika.
02.maj 2016.
03.maj 2016.
Pobeda Donalda Trumpa na stranačkim republikanskim izborima u Indijani dovodi do odustajanja Teda Cruza a zatim i Džona Kasiča - Tramp osigurao nominaciju.
07.maj 2016.
Otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija u Banja Luci srušena u građanskom ratu u B i H devedesetih godina XX veka.
12.maj 2016.
Američki protivraketni štit u Evropi aktiviran u Rumuniji, gotovo deceniju nakon što je Vašington predložio NATO-u zaštitu od iranskih raketa. Moskva je izjavila da štit nije namenjen protiv nepostojeće pretnje iz Irana, već protiv Rusije.
13.maj 2016.
Predsednik Venezuele Nikolas Maduro proglasio vanredno stanje na 60 dana zbog "unutrašnjih i spoljnjih pretnji" - u zemlji vlada nestašica struje i hrane.
Harmonija mora (Harmony of the Seas) - završena izgradnja najvećeg putničkog broda na svetu. Kruzer Harmonija mora ima 2747 kabina za spavanje kako bi primila 5479 gostiju, 10 đakuzija, 3 bazena, dva simulatora surfovanja. Harmonija mora je prvi brod koji ima tobogane. Poseduje veliki teatar sa 1.400 sedišta kao i 11.252 umetničkih dela. Dužina broda iznosi 362m, visina 70m a širina 66m.
14.maj 2016.
19.maj 2016.
U Briselu potpisan Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, slede ratifikacije članica.
Rekordna vrućina u Indiji: u radžastanskom mestu Palodi izmeren 51 °C.
22.maj 2016.
Umro srpski (jugoslovenski) filmski, pozorišni i televizijski glumac Velimir Bata Živojinović, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta glume, kako u Srbiji tako i na prostorima bivše Jugoslavije ali i u Kini. (Rođen: Jagodina/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 05.jun 1933. - Umro: Beograd/Srbija 22.maj 2016.) Iako se vodi da je rođen u mladenovačkom selu Koraćica podno Kosmaja, Bata se zapravo rodio u vozu na železničkoj stanici u Jagodini. Otac Dragoljub bio je sudski činovnik, terenski službenik, pa se porodica često selila po Srbiji. Tako se i dogodilo da se Bata, kao treće i najmlađe dete rodi, sticajem okolnosti u Jagodini. U Koraćici je kršten, pa se ovo mesto vodi kao mesto njegovog rođenja. U Koraćici, rodnom mestu svojih roditelja, proveo je rano detinjstvo i doživeo prave ratne traume. Tu se upoznao sa bratoubilačkom borbom partizana i četnika koje će kasnije često igrati u mnogobrojnim ratnim filmovima. Majka Tiosava bila je domaćica da bi se kasnije zaposlila u kovnici novca u Beogradu. Obe starije sestre, Nadežda i Stanka, davale su mu od najranijih dana konstantnu i bezrezervnu podršku. Dok je bio beba, sestra “Cale“ odnosno Stanka ga je prozvala “Bata“ te je tako za čitav život poneo nadimak po kome će biti poznatiji no po pravom imenu. Prvi razred osnovne škole je završio u Koraćici a zatim se sa porodicom preselio u Beograd, gde su mu roditelji dobili službu. Nastanio se na Vračaru u Mileševskoj ulici gde će provesti najveći deo svog života.
Svoj talenat za glumu, Bata je otkrio u 15 godini života dok je radio kao scenski radnik a ponekad i kao statista u Akademskom pozorištu u Beogradu. Nakon završetka srednjih glumačkih škola u Nišu i Novom Sadu, pokušao je da se upiše u Pozorišnu akademiju u Beogradu i uspeo tek iz trećeg pokušaja. U Beogradskom dramskom pozorištu igrao je više godina i tom periodu imao preko 300 angažmana godišnje. Na filmskom platnu debitovao je 1955. u filmu “Pesma sa Kumbare“. Glumio je u oko 350 filmova, među kojima je i 17 vesterna snimljenih u Nemačkoj a za koje se gotovo i ne zna. Nesumnjivo je odigrao najveći broj filmskih uloga od bilo kog drugog glumca u istoriji jugoslovenske kinematografije. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje je napustio pozorište, Bata je započeo ulogama u filmovima “Vlak bez voznog reda“(1959) i “Rat“ (1960). Oba filmska ostvarenja režirao je veliki jugoslovenski režiser Veljko Bulajić u čijim će skoro svim kasnijim filmovima Bata igrati glavne uloge.
U brak je stupio 1960. sa svojom velikom ljubavlju, dvadesetogodišnjom Julijanom – Lulom s kojom je imao dvoje dece. Po sopstvenom priznanju, supruga Lula s kojom je proveo 55 godina u skladnom braku, predstavljala mu je najveći oslonac tokom veoma plodne i dugogodišnje karijere praćene čestim i dugim odsustvovanjem od kuće.

1933-2016
82

Snimivši veliki broj tzv. partizanskih ratnih filmova tokom vladavine doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, po sopstvenom priznanju, postao je njegov dobar prijatelj baš kao što će se sprijateljiti i sa, takođe tada velikim jugoslovenskim i hrvatskim glumcem Borisom Dvornikom. Njihovo prijateljstvo će prolaziti i biti pod uticajem faza raspada Jugoslavije i neprijateljstva dva naroda proizašlog iz tog haosa. Osim glume, uporedo se bavio i politikom. Bio je aktivan član vladajuće političke stranke u SFRJ, Saveza komunista Jugoslavije. Izabran je 1990. za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Od 1991. bio je aktivan na političkoj sceni kao član Socijalističke partije Srbije. Septembra 2002. je kao kandidat ove partije bio neuspešan na izborima za predsednika Srbije. Živojinović je bio inicijator, osnivač i prvi predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije, a takođe i direktor filmskog programa Slobodarskih svečanosti u Sopotu.
Bata Živojinović je 17.oktobra 2006. preživeo srčani udar. Tri godine kasnije imao je gangrenu koju je sanirao na Kubi a koja mu se povratila povredom noge na snimanju svog poslednjeg filma “Led“ (2011). Posle moždanog udara pretrpljenog 4.jula 2012, oporavljao se u Selters Banji kod Mladenovca. Preminuo je 22.maja 2016, u bolnici Sveti Sava u Beogradu. Uzrok smrti bio je čitav skup bolesti koje su ga zadesile. Sahranjen je 26.maja 2016. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Jun 2016
01.jun 2016.
Svečano otvoren Gotardski bazni tunel kroz švajcarske Alpe, najveći i najdublji tunel za železnički saobraćaj na svetu. Punim kapacitetom je počeo da radi 11. decembra 2016. godine. Sa dužinom rute od 57,09 km i ukupno 151,84 km tunela, okana i prolaza, ovo je najduži i najdublji saobraćajni tunel na svetu te prva ravna trasa niskog nivoa kroz Alpe.
02.jun 2016.
Poslanici nemačkog Bundestaga gotovo jednoglasno usvojili deklaraciju o Genocidu nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svetskog rata.
10.jun 2016.
U Francuskoj počelo petnaesto po redu Evropsko prvenstvo u fudbalu koje je trajalo do 10.jula. Ovo je bilo prvo prvenstvo na kome su učestvovale 24 reprezentacije, za razliku od prethodnih pet prvenstava kada je učestvovalo 16 nacionalnih selekcija. Portugal je po prvi put osvojio prvenstvo, pobedivši u finalu sa 1:0, nakon produžetaka, domaćina Francusku. Osvajanjem prvenstva Portugal se kvalifikovao za Kup konfederacija u fudbalu 2017. godine.

12.jun 2016.
U pucnjavi u gej noćnom klubu "Pulse" u Orlandu na Floridi ubijeno 50 osoba zajedno sa napadačem dok je 53 ranjeno.
17-19.jun 2016.
U poseti Srbiji boravio kineski predsednik Si Đinping. Kineskog predsednika dočekalo stotine građana i preko 800 novinara. Međudržavne delegacije potpisale brojne ugovore i sporazume.
20.jun 2016.
Beograd i Pančevo pogodilo nezapamćeno olujno nevreme praćeno krupnim gradom, jakim vetrom i velikom količinom padavina. Na području industrijskog kompleksa petrohemije u Pančevu se formirao tornado F2 kategorije noseći krovove sa kuća, čupajući drveće iz korenja, a u samom gradu je padao grad veličine teniske loptice pričinivši ogromnu materijalnu štetu razbijajući crepove, prozore i automobile. Snažan superćelijski oblak koji se formirao u okolini Beograda prešao je put od preko 2500 km sve do Moskve.
23.jun 2016.
Britanci su tesnom većinom od 51,89% — 49,11% na referendumu odlučili za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Pregovori o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogu trajati dve godine (procedura za Brexit pokrenuta je marta 2017.godine).
Nakon više od 20 godina, uspostavljeni su direktni letovi između Beograda i Njujorka letelicom Erbas A330 Er Srbije.
24.jun 2016.
Britanski premijer Dejvid Kameron podneo ostavku nakon referenduma koji je održan dan ranije, a na kom su se građani te zemlje izjasnili za izlazak iz EU.
26.jun 2016.
Nove prevodnice Panamskog kanala puštene u saobraćaj nakon devetogodišnje izgradnje.
Iračka vlada objavila da je oslobodila Faludžu od "Islamske države", posle 34 dana borbi.
28.jun 2016.
U terorističkom napadu na aerodrom Ataturk u Istanbulu ubijeno je 36, a ranjeno najmanje 147 osoba.
29.jun 2016.
Jul 2016
02.jul 2016.
U napadu ISIS militanata na kafić u Daki u Bangladešu, ubijeno 28 ljudi od čega 17 stranaca.
Ubijeno 5 osoba, 20 ranjeno u pucnjavi u kafiću u Žitištu kraj Zrenjanina. Siniša Zlatić (38) je ušao u kafić Makijato i pucao na goste iz automatskog oružja. Ubio je svoju bivšu suprugu, takođe iz Žitišta i Jovanu Popović iz Banatskog Karađorđeva, nakon čega je nastavio da puca po građanima koji su se u tom trenutku nalazili u kafiću. U napadu je povređeno još 20 osoba, od čega su četiri zadobile teške povrede. Među ranjenima bilo je najmanje troje maloletnika.
03.jul 2016.
07.jul 2016.
Petorica policajaca ubijena snajperom u Dalasu, u vreme protesta zbog ubistva dvojice crnaca prethodnih dana.
14.jul 2016.
Najmanje 84 ljudi izgubilo život, a 100 je povređeno na šetalištu u Nici pošto je kamion uleteo među šetače tokom proslave Dana pada Bastilje. Vozač kamiona je ubijen, u vozilu pronađene ručne granate i naoružanje.
15.jul 2016.
Pokušaj vojnog puča u Turskoj - Deo turske vojske je pokušao državni udar protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana. Poginulo je najmanje 290 i ranjeno više od 1.400 osoba, a usledila su i hapšenja preko 6.000 ljudi. Erdogan je za puč optužio turskog propovednika, imama, pisca i političara Fetulaha Gulena koji je osnivač pokreta Gulen (poznat i kao Hizmet, što na turskom znači „služba”). Gulen je potom živeo je u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Sejlorsbergu u Pensilvaniji sve do smrti 20.oktobra 2024.godine.
17.jul 2016.
Odbojkaška reprezentacija Srbije osvojila prvi put Svetsku ligu, pošto je poljskom gradu Krakovu u finalu završnog turnira pobedila Brazil sa 3:0. Srbiji je ovo bilo prvo zlato u Svetskoj ligi koja je osvajala do tada pet srebrnih medalja i tri bronzane. Bronzanu medalju osvojila je selekcija Francuske, koja je pobedila Italiju sa 3:0.
18.jul 2016.
Najmanje 5 ljudi ubijeno i 7 povređeno tokom napada na policijsku stanicu u Almatiu, najvećem gradu Kazahstana.
U napadu mladog migranta avganistanskog porekla na putnički voz u Nemačkoj, sekirom i nožem ranjeno 18 osoba, napadača je ubila policija, a odgovornost za ovaj napad je preuzela Islamska Država.
22.jul 2016.
Županijski sud u Zagrebu u potpunosti poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu koji je odmah posle Drugog svetskog rata osuđen na 16 godina zatvora. Zahtev za poništenje presude podneo je Stepinčev rođak Boris, a odluku suda je potpisao sudija Ivan Turudić. Stepinac i dalje predstavlja kontraverzu u srpsko-hrvatskim odnosima. Srpska strana i dalje smatra Stepinca saradnikom fašističkih ustaških vlasti koje su izvršile genocid nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata u veštačkoj fašističkoj tvorevini NDH. Činjenica je da je u ubistvima i pokatoličavanju pravoslavnog srpskog življa aktivno učestvovao čak 1.171 fratar (američki izvori govore o broj od 1.400 fratara) pod Stepinčevom ingerencijom.
Najmanje devet osoba ubijeno u pucnjavi u tržnom centru u Minhenu. Ubistva je pištoljem počinio, kako se ističe, mentalno bolesni tinejdžer.
26.jul 2016.
31.jul 2016.
Novak Đoković osvojio 30. masters turnir u karijeri, pobedivši Keja Nišikorija u finalu Toronta sa 2 : 0 u setovima.
Avgust 2016
05-21.avgust 2016.
Održane XXXI Letnje olimpijske igre u brazilskom Rio de Žaneiru - prve Olimpijske igre održane na tlu Južne Amerike. Ujedno Rio je i tek drugi latinoamerički grad domaćin Igara, nakon što su Igre XIX Olimpijade održane 1968. u Meksiko Sitiju. Na Igrama je učestvovalo rekordnih 206 nacionalnih olimpijskih komiteta, a po prvi put su na Igrama učestvovali i sportisti iz Južnog Sudana i tzv. Kosova, kao i Olimpijski izbeglički tim. Učestvovalo je ukupno 11.239 sportista koji su se takmičili u 306 disciplina u 28 sportova. U olimpijski program se vratio golf, po prvi put nakon Igara 1904, dok se kao novi sport na Igrama po prvi put pojavio ragbi sedam. Sva sportska takmičenja održana su na ukupno 38 sportskih borilišta.

06.avgust 2016.
15.avgust 2016.
Poginulo 27 osoba i 38 povređeno kada se autobus u blizini Katmandua (Nepal) survao sa planinskog puta u provaliju.
16.avgust 2016.
20.avgust 2016.
24.avgust 2016.
Septembar 2016
09.septembar 2016.
Sevrna Koreja izvela svoju petu i najveću do sada (jačina: oko 25 kilotona) nuklearnu probu.
11.septembar 2016.
Otvorena deonica autoputa Doboj - Prnjavor, 36,6 km - autoput u Republici Srpskoj koji je nazvan Autoput 9.januar.
12.septembar 2016.
18.septembar 2016.
Na parlamentarnim izborima u Rusiji, pobedila stranka Jedinstvena Rusija pod vođstvom Dmitrija Medvedeva koja je osvojila 54,19% i time stekla dvotrećinsku većinu u Ruskoj Dumi - 343 od 450 mandata.
25.septembar 2016.
Održan referendum o Danu Republike Srpske sa referendumskim pitanjem: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?” - 99,81% izašlih je odgovorilo DA. Referendum je raspisan 15. jula 2016. Ustavni sud B i H je 26. novembra 2015. godine doneo odluku kojom se zabranjuje održavanje referenduma u Republici Srpskoj. Odluka je donesena odnosom pet prema tri; trojica stranih i dvojica bošnjačkih sudija odluku su doneli preglasavanjem dvojice srpskih i jednog hrvatskog sudije, dok je drugi hrvatski sudija bio odsutan. Razlog ovakve odluke bio taj što je na taj dan i slava Svetog Stefana. Sudija Suada Paravlić komentarisala je da nije osporeno pravo Republici Srpskoj da obeležava svoj dan, samo da to ne može biti 9. januar, te je obrazložila da je „razlog zašto ne može da bude [9. januar je] upravo onaj razlog zbog koga je taj datum i određen kao Dan Republike”. Odlukom je rešeno da nije ukinut sam Zakon niti Dan Republike, ali je naloženo Narodnoj skupštini da u roku od šest meseci usaglasi sporni član Zakona o praznicima s odlukom Suda. Mile Dmičić, član delegacije koja je pred Ustavnim sudom zastupala Republiku Srpsku, prokomentarisao je kako se radi o sekularnom, a ne verskom prazniku, te da je odluka Ustavnog suda politička, a ne pravna. Dragan Čavić, takođe član delegacije, ironično je izjavio kako bi po istom principu trebalo ukinuti i Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji se obeležava u Republici Srpskoj jer se istog dana, 21. novembra, obeležava verski praznik Aranđelovdan. Odmah nakon objave odluke suda, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da „Republika Srpska ostaje pri svom prazniku i da nikakav sud to ne može osporiti”. Dodik je kritikovao i raniju praksu suda kojom se odluke donose preglasavanjem od strane stranih i bošnjačkih sudija nad srpskim i hrvatskim sudijama, a okarakterisao je Ustavni sud kao „muslimanski sud protiv Srba”. Po običaju usledile su, pre održavanja referenduma, prazne pretnje iz muslimanskog Sarajeva kada je general i bivši načelnik Glavnog štaba Armije Republike BiH Sefer Halilović, izjavio, kako sprovođenje referenduma u Republici Srpskoj znači raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zapretio sukobom u kojem će Srpska nestati od 10 do 15 dana. Referendum je uprkos pretnjama i političkim presudama ipak održan i narod Republike Srpske je odlučio da i dalje slavi 9.januar kao Dan Republike Srpske koji se i dan danas slavi tog datuma.
Oktobar 2016
04.oktobar 2016.
06.oktobar 2016.
Savet bezbednosti UN se složio da novi Generalni sekretar bude Portugalac Antonio Gutereš (među kandidatima je bio i Vuk Jeremić).
07.oktobar 2016.
08.oktobar 2016.
Skupština tzv. Kosova usvojila u drugom čitanju Nacrt zakona o metalurškom kombinatu Trepča kojim se predviđa 80% vlasništva vlade u Prištini nad Trepčom i ulazak vlade u moguća partnerstva sa privatnim sektorom.
10.oktobar 2016.
16.oktobar 2016.
Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori DPS Mila Đukanovića izborio relativnu većinu i ostao na vlasti - uhapšeno 20 državljana Srbije pod optužbom planiranja terorističkih napada.
17.oktobar 2016.
19.oktobar 2016.
Andrej Plenković postao novi premijer Hrvatske zamenivši na toj funkciji Tihomira Oreškovića.
Novembar 2016
03.novembar 2016.
07.novembar 2016.
08.novembar 2016.
Jugozapadnu i Južnu Srbiju pogodile velike poplave nakon obilnih padavina.
Na predsedničkim izborima u SAD, kandidat Republikanske stranke Donald Tramp postao novi šef Bele kuće pobedivši protivkandidatkinju Demokratske stranke Hilari Klinton. Donald Tramp je prvi predsednik bez ranije političke ili vojne funkcije. Republikanci su dobili većinu u oba doma Kongresa.
U Indiji iznenada objavljeno povlačenje novčanica od 500 i 1000 rupija - mera protiv crne ekonomije i korupcije izaziva nestašicu novca i ekonomske probleme.
13.novembar 2016.
14.novembar 2016.
Decembar 2016
01.decembar 2016.
Autoritarni predsednik Gambije Jahja Džame neočekivano izgubio izbore nakon 22 godine na čelu zemlje. Na vlast je došao posle puča u julu 1994, a prvi put je postao predsednik septembra 1996. godine.
09.decembar 2016.
Južnokorejski parlament glasao za opoziv predsednice Park Gun Hej zbog korupcijskog skandala koji je izazvao masovne proteste u zemlji.
10.decembar 2016.
11.decembar 2016.
18.decembar 2016.
rat u donbasu
Na istoku Ukrajine, nakon dve godine došlo do veće eskalacije sukoba kada je pet ukrajinskih vojnika poginulo u borbi s proruskim separatistima, a borbe su se vodile narednih dana oko mesta Debaljceve u Donjeckoj Narodnoj Republici, gde je poginulo na desetine ukrajinskih vojnika.
19.decembar 2016.
Ruski ambasador u Turskoj Andrej Karlov ubijen na otvaranju izložbe posvećene Rusiji u Ankari.
U napadu kamionom na berlinskoj božićnoj tržnici nepoznati napadač ubio najmanje 12 ljudi.
U najvećem švajcarskom gradu Cirihu nepoznati muškarac upao je u džamiju i otvorio vatru na ljude u trenutku molitve, policija je saopštila da su tri muškarca starosti 30, 35 i 56 godina zadobila teške povrede.
Članovi Elektorskog kolegijuma dali su više od 270 glasova Donaldu Trampu što mu je omogućilo da zvanično postane predsednik SAD.
20.decembar 2016.
Eksplozija na pijaci vatrometa u meksičkom gradu Tultepeku usmrtila najmanje 32 osobe i povredila više od 50.
21.decembar 2016.
22.decembar 2016.
rat u siriji
Sirijski grad Alep je u potpunosti oslobođen od pobunjenika Nusra Fronta što je najveća pobeda sirijske vlade u ratu koji traje već gotovo šest godina.
rat u siriji
Turske snage i takozvana Slobodna sirijska armija povukle su se iz zapadnih delova severnog sirijskog grada Al Baba, nakon žestoke kontraofanzive Islamske države posle koje su se dali u povlačenje.
23.decembar 2016.
25.decembar 2016.
Ruski vojni avion sa 92 putnika i članovima posade srušio se na putu iz Sočija prema Siriji u Crno more, među putnicima vojnog aviona su bili i članovi ansambla "Aleksandar Aleksandrov", nekadašnjeg hora Crvene armije.
28.decembar 2016.
Srpska teniserka Ana Ivanović objavila kraj profesionalne karijere.
29.decembar 2016.
2017
Januar 2017
01.januar 2017.
Pucnjava u noćnom klubu u Istanbulu - naoružani čovek obučen kao Deda Mraz otvorio vatru u noćnom klubu Reina u Istanbulu, u Turskoj, ubivši 39 i ranivši 79 ljudi - odgovornost preuzela Islamska država. Napadač je prvo ubio policajca i civila ispred kluba. Zatim je ušao unutra i otvorio vatru iz automatskog oružja na prisutne goste. Počinioc: Abdulkadir Mašaripov, povezan sa Islamskom državom (ISIL) kojem je motiv bio oveta za tursko vojno angažovanje u Siriji. Turska vojska je bila aktivno uključena u operacije u Siriji protiv ISIL-a i kurdskih snaga. Klub Reina bio je poznat kao elitno mesto okupljanja, što je napad učinilo udarom na „zapadnjački“ način života u Turskoj. Neki analitičari smatraju da je napad bio i poruka protiv sekularnog, kosmopolitskog identiteta Istanbula. U Turskoj je događaj dodatno produbio osećaj nesigurnosti i polarizacije između konzervativnih i liberalnih slojeva društva.
13.januar 2017.
Umro srpski (jugoslovenski) pevač zabavne muzike Miki Jevremović. (Rođen: Beograd/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 27.mart 1941. - Umro: Beograd/Srbija 13.januar 2017.) U bivšoj SFRJ bio je veoma popularan šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka. Početak karijere obeležile su pesme: „Mama“, „Pijem“ i „Osamnaest žutih ruža“. Kasniji hitovi su bili: „Ako jednom vidiš Mariju“, „S kim si sada kad je tužno vreme“ i „Pesnikova gitara“. Noviji hitovi su: „Grkinja“, „Lihnida“ i „Neka toče staro vino“. Sedamdesetih godina, pored Đorđa Marjanovića i Radmile Karaklajić, bio je veoma popularan u Sovjetskom Savezu.
U vreme najveće popularnosti postojalo je rivalstvo između obožavalaca Mikija Jevremovića i Đorđa Marjanovića. Tako su postojali klubovi vatrenih obožavalaca: „đokisti“ i „mikisti“. Pored muzike, velika ljubav mu je šah, te je učestvovao na više turnira u zemlji i inostranstvu. Najveći uspeh mu je remi sa svetskim prvakom Anatolijem Karpovom. Dana 29. decembra 2016. godine doživeo je moždani udar. Naredne dve nedelje je bio u komi. Preminuo je 13. januara 2017. godine.

1941-2017
75
16.januar 2017.
17.januar 2017.
Umro general-major Vladimir Vlado Trifunović komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, gde je 1991. godine doneo odluku da preda vojni garnizon kako bi spasao živote 250 mladih vojnika, zbog čega je kasnije nepravedno optužen i u Hrvatskoj i u Srbiji. (Rođen: Rakelići kod Prijedora/Kraljevina Jugoslavija/Republika Srpska/B i H 22.septembar 1938. - Umro: Beograd/Srbija 17.januar 2017.) Kao komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, Trifunović je u septembru 1991. bio suočen sa opsadom hrvatskih snaga. Umesto da se upusti u krvavi sukob, odlučio je da preda garnizon i vojnu opremu kako bi spasio oko 250 mladih vojnika. Ova odluka je kasnije interpretirana kao „izdaja“ u Srbiji i „ratni zločin“ u Hrvatskoj, pa je bio osuđen u oba pravna sistema, iako je njegova namera bila humanitarna. Njegov čin je iskorišćen u propagandne svrhe, politički instrumentalizovan i u Srbiji i u Hrvatskoj, što je dovelo do dvostruke osude. U Hrvatskoj je osuđen na zatvorsku kaznu u odsustvu. U Srbiji je optužen za izdaju, ali je kasnije oslobođen. Mnogi ga smatraju herojem jer je stavio ljudske živote iznad vojnih ciljeva. Njegova sudbina postala je simbol tragičnih sudbina oficira JNA koji su se našli između vojnih naređenja i moralne odgovornosti. Danas se sve više ističe da je bio žrtva političkih procesa, a ne stvarni počinilac zločina. Preminuo je 17. januara 2017. na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je 21. januara 2017. u rodnim Rakelićima.
„Ljudi koje sam spasio, to su deca sirotinje. Oni koji su imali vezu i šansu, svi su povučeni iz opasnih garnizona, a ja sam spasao one koji nisu imali nikoga. Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem. Vode se ratovi koji nemaju nikakvog smisla. Ubijaju se komšije, zavađa se narod, a ja to nisam želeo. Nisam hteo da pustim vojnike da budu glineni golubovi i da ostave kosti u Zagorju".

1938-2017
78
18.januar 2017.
Serija zemljotresa pogodila centralnu Italiju (Abruco, Lacio, Marke, Umbrija) - jedan od njih izazvao lavinu koja je zatrpala hotel Rigopiano u Farindoli. Poginulo je 29 ljudi, dok je ukupno 34 stradalo u zemljotresima. Najjači potres bio je magnitude 5,7. Italijanske spasilačke službe radile su u gotovo nemogućim uslovima – snežni nanosi od preko 3 metra.
19.januar 2017.
Gambija je bila na ivici građanskog rata - Snage ECOVAS-a, uključujući trupe iz Senegala, Gane i Nigerije, započela je vojnu intervenciju u Gambiji zbog političke krize u toj zemlji odbijanjem predsednika Jaija Džamea da podnese ostavku nakon poraza na izborima decembra 2016. od Adama Baroua. Snage ECOVAS-a (Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država), predvođene Senegalom, uz učešće Gane i Nigerije, ušle su u Gambiju 19. januara 2017. Cilj je bio primorati Džamea da napusti vlast i omogućiti mirnu tranziciju ka Barouu, koji je već bio priznat od strane međunarodne zajednice. Posle pritiska i intervencije, 21. januara Džeme je otišao u egzil u Ekvatorijalnu Gvineju. Ova intervencija pokazala je da zapadnoafričke države mogu zajednički delovati kako bi sprečile autoritarne lidere da ospore demokratske izbore. Gambija pod Džameom, koji je bio na vlasti od 1994.godine, bila je obeležena represijom, kršenjem ljudskih prava i izolacijom zemlje. Adam Barou je preuzeo vlast, a Gambija izbegla krvoproliće.
20.januar 2017.
Donald Tramp položio zakletvu i postao 45. predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Inauguracija je održana ispred Kapitola u Vašingtonu, a njegov govor naglasio je ideju „Amerika na prvom mestu“ i obećanje da će vratiti moć narodu. Potpredsednik Majk Pens je takođe položio zakletvu. Glavna poruka inauguralnog govora: „Od danas, nova vizija će vladati našom zemljom. Od ovog trenutka, Amerika će biti na prvom mestu.“ Teme govora bile su: Povratak moći narodu, kritika političke elite i obećanje da će se fokusirati na „zaboravljene Amerikance“, najava jačanja granica, ekonomskog protekcionizma i povlačenja iz međunarodnih sporazuma koji, po njegovom mišljenju, štete SAD. Tramp je pobedio Hilari Klinton na izborima u novembru 2016. uz snažnu polarizaciju društva. Njegova inauguracija bila je obeležena protestima u Vašingtonu i širom SAD. Pristalice su videle inauguraciju kao istorijski trenutak povratka „pravim vrednostima“ i odbacivanje globalističke politike. Kritičari su smatrali da govor nagoveštava opasnost od izolacionizma, slabljenja međunarodnih institucija i produbljivanja unutrašnjih podela. Šira percepcija: Trampova inauguracija bila je početak ere koja je redefinisala američku politiku – od trgovinskih ratova do odnosa sa Kinom, Rusijom i EU.
21.januar 2017.
Najmanje 16 ljudi poginulo, a oko 40 povređeno nakon što se autobus koji je prevozio mađarske đake zapalio u severnoj Italiji. Mesto nesreće bilo je na autoputu A4 kod Verone. Autobus je prevozio grupu mađarskih srednjoškolaca koji su se vraćali sa skijanja u Francuskoj. Autobus je udario u stub nadvožnjaka i nakon udara se zapalio a plamen se brzo proširio. Pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu, ali istraga je ukazivala i na mogućnost tehničkog kvara. Nesreća je u Mađarskoj izazvala nacionalnu žalost pa je proglašen dan žalosti.
25.januar 2017.
Novi američki predsednik Donald Tramp potpisao direktive za izgradnju zida na granici sa Meksikom. Sadržaj uredbe: Naložena je „odmah“ izgradnja fizičke barijere duž južne granice SAD-a. Cilj koji se želeo postići bio je sprečavanje ilegalne imigracije, krijumčarenja droge i trgovine ljudima. Tramp je tvrdio da će Meksiko platiti zid, što je izazvalo diplomatsku krizu – meksička vlada je to kategorički odbila. Pristalice su zid videle kao simbol zaštite američkog suvereniteta. Kritičari su ga smatrali neefikasnim, skupim i politički motivisanim.
27.januar 2017.
Predsednik SAD Donald Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojoj se ograničava putovanje i imigracija u SAD iz sedam pretežno muslimanskih zemalja (Iran, Irak, Libija, Somalija, Sudan, Sirija, Jemen), što je dovelo do protesta i sudskih presuda kojima je naređena njena delimična suspenzija. Suspendovan je i program prihvata izbeglica na 120 dana, dok je sirijskim izbeglicama ulazak potpuno zabranjen. Kritičari su je nazvali diskriminatornom i protivnom američkim vrednostima. Pristalice su je branile kao nužnu meru za nacionalnu bezbednost.
28-31.januar 2017.
rat u donbasu
Ozbiljna eskalacija sukoba u Donbasu – posebno oko Avdijivke kod Donjecka, gde su se ukrajinske snage i proruski separatisti sukobili artiljerijom i tenkovima. UN i OEBS su upozorili na kršenje Minskih sporazuma i rast broja civilnih žrtava. Ukrajinska vojska pokrenula je ofanzivne akcije nakon višednevnog granatiranja. Proruske snage koristile su artiljeriju i oklopna vozila, što je bilo u suprotnosti sa Minskim sporazumima. Poginulo je i ranjeno više desetina vojnika, uključujući civile. Hiljade ljudi ostalo je bez struje, grejanja i vode usred zime. Savet bezbednosti UN osudio je nasilje i ponovio podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, što je licemeran potez jer 1999. nije učinio isto za Srbiju, već je kroz rezoluciju 1244 praktično legitimisao prisustvo NATO-a na Kosovu i Metohiji što je kasnije dovelo do priznanja Kosova kao nezavisne države od strane političkog Zapada i njihovih satelita. Neutralni analitičari su ovaj sukob videli kao „zamrznuti rat“ koji povremeno eskalira, dok međunarodni pregovori ostaju bez stvarnog efekta. Rat u Donbasu (2014–2017) je do tada odneo preko 10.000 života i raselio oko 1,7 miliona ljudi.
29.januar 2017.
Naoružani napadač usmrtio 6 osoba i povredio 19 u napadu na džamiju u Kvebeku. Napad na džamiju u Kvebek Sitiju (Kanada) bio je jedan od najtežih terorističkih napada na muslimansku zajednicu u toj zemlji. Mesto zločina: Islamski kulturni centar u Kvebek Sitiju. Napadač Aleksandar Bisonet ušao je u džamiju tokom večernje molitve. Otvorio je vatru iz poluautomatskog oružja na vernike. Istraga je pokazala da je napadač bio motivisan islamofobijom i ekstremno desničarskim idejama. Zemlja poznata po multikulturalizmu bila je šokirana ovim napadom. Premijer Džastin Trudo izjavio je da je „napad na muslimane napad na sve Kanađane“. Napad je došao neposredno nakon Trampove uredbe o zabrani ulaska državljanima sedam muslimanskih zemalja, što je dodatno pojačalo osećaj nesigurnosti među muslimanskim zajednicama na Zapadu. Pokazalo se da islamofobija može prerasti u nasilje, slično kao što se džihadistički ekstremizam manifestuje kroz terorističke napade. Jedno zlo rađa drugo, a globalisti vešto koriste tu dinamiku da bi održali stalnu atmosferu straha i podela. Globalni centri moći koriste oba narativa da opravdaju kontrolu, nadzor, vojne intervencije i ograničavanje sloboda. Usijane glave postaju oruđe u rukama onih koji profitiraju od sukoba. Rezultat je isti: nevini ljudi stradaju, a sistem dobija argument da pojača kontrolu.
30.januar 2017.
Napad na zatvor u Kidapavanu, na južnim Filipinima - jedno od najvećih bekstava zatvorenika u toj zemlji poslednjih decenija. Oko 100 naoružanih pobunjenika upalo je u zatvor tokom noći. Oslobodili su više od 150 zatvorenika, od kojih su mnogi bili povezani sa islamističkim pobunjeničkim grupama. U razmeni vatre poginulo je najmanje 5 ljudi, uključujući jednog čuvara. Mindanao je region poznat po dugotrajnim sukobima između vlade Filipina i islamističkih pobunjeničkih grupa (Moro islamski oslobodilački front, Bangsamoro islamski borci). Zatvori u regionu često su meta napada jer se u njima nalaze pripadnici pobunjeničkih organizacija. Neki analitičari su ukazivali da je bekstvo rezultat korupcije i slabosti zatvorskog sistema, a ne samo pobunjeničke snage. Događaj je bio deo šireg obrasca nestabilnosti na Filipinima, koji će kulminirati kasnije iste godine opsadom grada Maravi od strane islamističkih grupa.
31.januar 2017.
Predsednik SAD Donald Tramp nominovao Nila Gorsiča za sudiju Vrhovnog suda SAD čime je obezbedio dugoročnu konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu SAD, što je imalo uticaj na ključna pitanja poput abortusa, regulacije oružja i odnosa između države i pojedinca. U trenutku nominovanja Gorsič je imao 49 godina – jedan od najmlađih kandidata, što je značilo da je mogao uticati na sud decenijama unapred. Ovaj potez je bio signal da će Trampova administracija dugoročno menjati pravni pejzaž SAD, ne samo kroz politiku, već i kroz sudsku praksu. Gorsič je kasnije učestvovao u presudama koje su imale ogroman uticaj: Religijske slobode, prava na oružje – podrška Drugom amandmanu, ograničavanje federalne vlasti u odnosu na pojedince i države.
Februar 2017
01.februar 2017.
Sastanak najviših zvaničnika Beograda i Prištine u Briselu u potpunosti propao i nije doneo nikakve rezultate.
05.februar 2017.
Jemenski Huti objavili da su ispalili balističku raketu na Rijad, glavni grad Saudijske Arabije, i najavili nove napade. To se desilo u kontekstu rata koji traje od marta 2015, kada je Saudijska Arabija, zajedno sa koalicijom arapskih država, pokrenula vojnu intervenciju protiv Huta u Jemenu. Ovaj događaj je bio značajan jer je označavao eskalaciju sukoba – raketni napadi na saudijsku prestonicu predstavljali su direktan izazov saudijskoj vojnoj moći i signalizirali da Huti imaju sposobnost da gađaju ciljeve duboko unutar teritorije Saudijske Arabije. Saudijska strana je tada tvrdila da je raketa presretnuta, dok su Huti insistirali da je pogodila cilj.
13.februar 2017.
Izvršen atentat na najstarijeg sina Kim Džong-ila, Kim Džong-nama na aerodromu u Kuala Lumpuru. U pitanju je polubrat Kim Džong-una koji je došao na vlast u Severnoj Koreji nakon smrti oca. Kim Džong-il živeo je godinama u egzilu, najčešće u Kini i Makau, i bio je viđen kao potencijalna alternativa režimu svog mlađeg brata u Pjongjangu. Na aerodromu su ga napale dve žene koje su mu na lice nanijele nervni agens VX, jedan od najopasnijih hemijskih otrova. Umro je ubrzo nakon napada. Malezijske vlasti su uhapsile napadačice, koje su tvrdile da su mislile da učestvuju u „TV šali“, dok su međunarodni istražitelji ukazivali na to da je atentat bio organizovan od strane severnokorejskih agenata. Malezija i Severna Koreja su ušle u ozbiljan spor, uključujući privremeno zatvaranje ambasada. Ubistvo je pokazalo da režim Kim Džong-una uklanja potencijalne rivale i da se ne libi da koristi hemijsko oružje u inostranstvu. VX je zabranjen Konvencijom o hemijskom oružju, pa je atentat izazvao globalnu osudu.
14.februar 2017.
Na sednici Predsedništva Srpske napredne stranke jednoglasno odlučeno da aktuelni premijer Aleksandar Vučić bude kandidat naprednjaka na izborima za predsednika Srbije. Odluka da Aleksandar Vučić bude predsednički kandidat SNS-a bila je kulminacija višemesečnih spekulacija i unutrašnjih pregovora u stranci, posebno u odnosu na tadašnjeg predsednika Tomislava Nikolića. Prethodilo joj je balansiranje između očuvanja partijskog jedinstva i procene da Vučić ima najveće šanse za pobedu. Tomislav Nikolić bio je predsednik Srbije od 2012. godine, izabran kao kandidat SNS-a. Međutim, do 2017. njegova popularnost je opadala, dok je Vučić, kao premijer, imao znatno jaču podršku javnosti. Vučić kao premijer (2014–2017) gradio je imidž lidera koji kontroliše političku scenu, sa snažnim uticajem na medije i institucije. Nikolić je želeo da se kandiduje ponovo, ali je stranačko rukovodstvo procenilo da Vučić ima daleko veće šanse da pobedi u prvom krugu. Nikolić se povukao nakon što je Vučić zvanično potvrđen kao kandidat, Nikolić se povukao iz trke, iako je u jednom trenutku najavljivao da bi mogao da se kandiduje samostalno. Na izborima 2. aprila 2017. Vučić je pobedio u prvom krugu sa 55,08% glasova, što je potvrdilo procenu da je njegova kandidatura bila strateški najjača. Vučić je na funkciji predsednika započeo novu fazu svoje vladavine – prelazak sa premijerske na predsedničku poziciju, uz zadržavanje dominantnog uticaja na sve ključne institucije.
15.februar 2017.
Crnogorska skupština odlučila da oduzme imunitete liderima opozicionog Demokratskog fronta, Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, koji se sumnjiče da su umešani u organizovanje terorističkih napada u izbornoj noći prethodne godine - afera "državni udar" koja će se kasnije pokazati politički montiranim procesom od strane autoritarnog režima DPS-a na čelu sa Milom Đukanovićem. 16. oktobar 2016.: Na dan izbora u Crnoj Gori, vlast je objavila da je sprečen „teroristički napad“ i pokušaj državnog udara. Specijalno tužilaštvo tvrdilo je da su ruski nacionalisti, uz pomoć opozicionog Demokratskog fronta (DF), planirali nasilno zauzimanje Skupštine i ubistvo premijera. Opozicija je odmah ocenila da je reč o podmetačini režima kako bi se zastrašili birači i obezbedila pobeda DPS-a. Demokratski front je bio najjača opoziciona grupacija, otvoreno protiv članstva Crne Gore u NATO. Optužbe za „državni udar“ došle su u trenutku kada je Crna Gora bila na pragu ulaska u NATO, pa je slučaj imao i geopolitičku dimenziju – vlast je tvrdila da Moskva stoji iza pokušaja destabilizacije. Za ukidanje imuniteta glasalo je 42 poslanika vladajuće koalicije, dok je opozicija bojkotovala sednicu. Time je otvoren put za njihovo krivično gonjenje i eventualni pritvor. Suđenje za „državni udar“ trajalo je godinama, uz brojne kontroverze i osporavanja dokaza. Kasnije je postalo jasno da su ključni svedoci i dokazi nepouzdani, a međunarodni posmatrači su ukazivali na političku instrumentalizaciju pravosuđa. DPS je učvrstio vlast i ubrzao proces ulaska Crne Gore u NATO (formalno članstvo od juna 2017). DF je ostao pod pritiskom, ali je slučaj dugoročno osnažio narativ opozicije o autoritarnoj vladavini Mila Đukanovića i zloupotrebi institucija. Proces se pokazao kao politički montiran, što je dugoročno oslabilo poverenje u crnogorske institucije i dodatno polarizovalo društvo.
20.februar 2017.
Umro Vitalij Ivanovič Čurkin ruski diplomata i stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama od 2006. do smrti - upamćen kao odlučan branilac srpskih interesa, posebno kada je 2015. stavio veto na britansku rezoluciju kojom su Srbi u Republici Srpskoj želeli da budu proglašeni za genocidan narod. (Rođen: Moskva/SSSR/Rusija 21.februar 1952. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.februar 2017.) Čurkin je rođen u Moskvi u porodici ruskog konstruktora aviona. Kao dete, Čurkin je glumio u sovjetskim filmovima, ali se opredelio za diplomatiju. Diplomatsku karijeru je započeo 1974. godine kada je i diplomirao je na Moskovskom institutu za spoljne poslove. Srpska javnost Vitalija Čurkina pamti kao velikog borca za pravdu i istinu, velikana svetske diplomatije i političara koji je na sednicama Saveta bezbednosti UN oštro kritikovao institucije u Prištini zbog položaja Srba i nealbanaca na Kosovu, ne libeći se da stane na stranu Srbije. 2015. godine, Čurkin je stavio veto u Savetu bezbednosti UN na britansku rezoluciju kojom se želelo da se Srbi u Republici Srpskoj označe kao genocidan narod zbog događaja u Srebrenici. Time je sprečio institucionalnu stigmatizaciju srpskog naroda, što je izazvalo zahvalnost u Republici Srpskoj i Srbiji, ali i oštre reakcije Zapada. Bio je dosledan kritičar jednostranih zapadnih narativa, posebno u vezi sa Balkanom, Sirijom i Ukrajinom. Bio je poznat po britkom jeziku, diplomatskoj veštini i nepokolebljivosti, čak i u najnapetijim sednicama UN. Njegova iznenadna smrt 2017. u Njujorku izazvala je žalost među diplomatama širom sveta, a posebno među Srbima koji su ga doživljavali kao prijatelja i zaštitnika. Zapadne diplomate i šefovi međunarodnih agencija govore sa velikim poštovanjem o svom kolegi i protivniku, navodeći visoki stil Vitalija Čurkina, njegovu jedinstvenu sposobnost da pregovara, sjajan smisao za humor, dobru narav i karakter. On je uvek čvrsto i dosledno potvrđivao položaj Moskve u globalnoj areni i stekao veliko poštovanje svojih kolega.

1952-2017
64
Mart 2017
09.mart 2017.
Psihički poremećena osoba sekirom povredila sekirom sedam osoba na železničkoj stanici u Diseldorfu. Zvanično je saopšteno da napadač pati od "psihičkog poremećaja", a nemački magazin "Špigl" je na sajtu objavio da je osumnjičeni identifikovan kao Albanac sa Kosova Fatmir H. koji je istražiteljima rekao da se nadao da će ga policija ubiti nakon napada. Povređeni nisu bili u životnoj opasnosti.
10.mart 2017.
14.mart 2017.
Severnoamerička mećava: Velika kasnosezonska mećava „Stella“ pogađa severoistok Sjedinjenih Država, Novu Englesku i Kanadu, nanoseći i do jednog metra snega u najteže pogođenim područjima. Bile su zatvorene škole i kancelarije, otkazano je više hiljada letova, prekinut je saobraćaj na autoputevima dok su milioni ljudi ostali bez struje. Ova oluja je bila deo niza ekstremnih vremenskih događaja koji su obeležili zimu 2016/2017. Posebno je bila upečatljiva jer se dogodila u martu, kada se obično očekuje blaže vreme.
15.mart 2017.
Nemačka kancelarka Angele Merkel primila srpskog premijera Aleksandra Vučića u Berlinu. Među nemačkim političarima i analitičarima je protumačeno kao svojevrsna podrška Vučićevoj politici i kandidaturi za predsednika Srbije. Predsednički izbori u Srbiji raspisani su 3.marta.
16.mart 2017.
Sedamnaestogodišnji đak upao u srednju školu u južnom francuskom gradiću Gras i ranio direktora i još dve osobe dok je pet osoba pretrpelo stanje šoka.
18.mart 2017.
Umro Čarls Edvard Anderson Beri, poznatiji kao Čak Beri američki gitarista, pevač i tekstopisac, koji se smatra jednim od pionira rokenrol muzike "otac rokenrola". (Rođen: Sent Luis/Misuri/SAD 18.oktobar 1926. - Umro: Sent Čarls/Misuri/SAD 18.mart 2017.) Rođen u afroameričkoj porodici srednje klase u Sent Luisu, Beri se od malih nogu zanimao za muziku i prvi put je nastupio u letnjoj srednjoj školi. Dok je bio srednjoškolac osuđen je za oružanu pljačku i poslat je u popravni dom, gde je bio od 1944. do 1947. Nakon puštanja, Beri se ustalio u bračnom životu i radio u fabrici za sklapanje automobila. Sa pesmama kao što su „Maybellene“ (1955), „Roll Over Beethoven“ (1956), „Rock and Roll Music“ (1957) i „Johnny B. Goode“ (1958), Čak Beri je razvio i uveo ritam i bluz u glavne elemente rokenrola, sa tekstovima koji se fokusiraju na tinejdžerski život i korištenje gitarskih soloa napravio je veliki uticaj na kasniju rok muziku. Njegov stil je inspirisao bendove poput The Beatles i The Rolling Stones, koji su otvoreno priznavali njegov uticaj. Bio je jedan od prvih afroameričkih muzičara koji je uspeo da poveže belu i crnu publiku kroz zajednički muzički jezik. Čak Beri se smatra stubom popularne kulture 20. veka. Njegova muzika je uvrštena u „Zlatnu ploču Voyager“ — kolekciju ljudskih dostignuća poslatu u svemir 1977. godine. Beri je bio među prvim muzičarima koji su ušli u Rokenrol kuću slavnih na njenom otvaranju 1986. Beri je uključen na nekoliko Rolingstounovih lista „Najveći svih vremena“, kao npr. kada je postavljen na peto mesto na njihovoj listi 100 najvećih umetnika svih vremena iz 2004. Njegov uticaj je toliko snažan da se često kaže: „Ako želiš da nazoveš rokenrol drugim imenom, nazovi ga Čak Beri.“ Bio je oženjen Tematom Sags od 1948. godine sa kojom je imao četvoro dece.

1926-2017
90
20.mart 2017.
Umro Dejvid Rokfeler američki bankar i poslednji unuk osnivača Standard Oila, Džona D. Rokfelera - dugogodišnji predsednik Chase Manhattan banke i lider u brojnim fondacijama, dok su alternativni izvori isticali njegovu ulogu „sive eminencije globalizma“ i simbola elitne moći. (Rođen: Njujork/Njujork/SAD 12.jun 1915. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.mart 2017.) Rođen je u Njujorku kao najmlađi od šest sinova Džona Rokfelera juniora (engl. Jonsona Davison Rockfeller Jr.), sina Džona D. Rokfelera seniora, osnivača naftne kompanije Standard Oil. Obrazovanje: Harvard (BA), London School of Economics, Univerzitet u Čikagu (PhD iz ekonomije). Radio u Čejs Menhetn (Chase Manhattan) banci, gde je postao predsednik i izvršni direktor. Bio predsednik Saveta za spoljne odnose (Council on Foreign Relations) od 1970. do 1985. Učestvovao u osnivanju Trilateralne komisije (1973). Aktivno uključen u Rockefeller Brothers Fund i druge fondacije, sa fokusom na obrazovanje, kulturu i međunarodnu saradnju. Kritičari su ga smatrali „sivom eminencijom globalizma“, čovekom koji je kroz CFR, Trilateralnu komisiju i Bilderberg grupu uticao na oblikovanje svetske politike iza kulisa. U alternativnim narativima često se navodi da je Rokfeler zagovarao centralizovanu globalnu vlast i ekonomsku kontrolu - Novi svetski poredak. U jednoj od svojih autobiografskih refleksija, Rokfeler je priznao da je „ponosan što je deo grupe koja radi na stvaranju integrisanije globalne političke i ekonomske strukture“ — što je kritičarima bio dokaz njegovih globalističkih ambicija. Dok ga je globalistički sistem slavio kao filantropa i vizionara, osvešćeni ljudi su ga videli kao oličenje „skrivene moći“ koja manipuliše državama i ekonomijama. Njegova mreža kontakata obuhvatala je predsednike, premijere i poslovne lidere širom sveta. Bio je poznat po tome da je imao više ozbiljnih operacija tokom života, uključujući transplantaciju srca (navodi se da je imao bar jednu, uz nekoliko operacija bajpasa dok alternativni izvori navode šest transplatacija). U mnogim tekstovima i blogovima Rokfeler je prikazivan kao „besmrtni globalista“ koji je zahvaljujući bogatstvu i moći mogao da dobija nova srca i produžava život.

1915-2017
101
22.mart 2017.
U terorističkom napadu u Londonu ispred Parlament Ujedinjenog Kraljevstva petoro ljudi poginulo, a 40 povređeno. Napad u Londonu 22. marta 2017. bio je jedan od najšokantnijih terorističkih događaja u srcu britanske prestonice. Napadač je vozilom pregazio pešake na Vestminsterskom mostu, a zatim pokušao da uđe u dvorište Parlamenta, gde je nožem usmrtio policajca. Ukupno je petoro ljudi izgubilo život, a oko 40 je povređeno. Ovaj događaj je snažno odjeknuo u javnosti jer je pogodio simbol britanske demokratije - Parlament, i pokazao ranjivost otvorenih, urbanih prostora. Napadača Kalida Masuda motivisanog islamističkim ekstremizmom likvidirala je policija. Islamska država (ISIS) je preuzela odgovornost za napad, iako nije dokazano da je Masud bio direktno povezan sa njihovom mrežom. Britanske vlasti su zaključile da je napad inspirisan islamističkom ideologijom, ali da je Masud delovao uglavnom samostalno. Ovaj napad je bio deo talasa terorističkih incidenata u Evropi 2015–2017 (Pariz, Brisel, Berlin). Kalid Masud je rođen kao Adrian Elms, britanski državljanin, konvertit na islam.
24.mart 2017.
Na predizbornom skupu liste Aleksandra Vučića, u beogradskoj Kombank areni, na dan godišnjice početka NATO bombradovanja Jugoslavije, govorio je kao specijalni gost Gerhard Šreder, bivši nemački kancelar koji je podržao bombardovanje SRJ 1999.godine. Simbolika datuma: 24. mart je u Srbiji dan sećanja na početak bombardovanja 1999. godine, koje je predvodila NATO alijansa, u kojoj je Nemačka imala značajnu ulogu. Kao nemački kancelar u tom periodu, Šreder je bio deo političkog vrha koji je podržao intervenciju. Mnogi su smatrali da je njegovo pojavljivanje na skupu u Beogradu „sramotno“ i neprimereno, jer se doživljava kao čovek koji je politički odgovoran za bombardovanje. Za Vučića i njegovu listu, Šrederovo prisustvo je imalo simboličku težinu - pokazivanje međunarodne podrške i političkih veza. Za deo javnosti, međutim, to je izgledalo kao ponižavanje žrtava bombardovanja i ignorisanje istorijske traume.
26.mart 2017.
Stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova pobedila na parlamentarnim izborima u Bugarskoj.
27.mart 2017.
Premijer Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio u Moskvi u poseti predsedniku Rusije Vladimiru Putinu koji mu je poželeo uspeh na predsedničkim izborima.
28.mart 2017.
Američki Senat ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je otvoren put da Crna Gora postane 29. članica Alijanse. 97 senatora glasalo ZA, samo dvojica protiv - Rend Pol i Majk Li. Ogromna dvostranačka podrška pokazala je da je članstvo Crne Gore u NATO-u viđeno kao strateški korak u stabilizaciji Balkana i jačanju savezništva na jugoistoku Evrope. Nakon ratifikacije u Senatu, protokol je morao da bude potvrđen i u drugim državama članicama NATO-a, što je ubrzo i učinjeno. Crna Gora je zvanično postala članica 5. juna 2017. godine. Za Crnu Goru, ovo je bio istorijski trenutak: prelazak iz neutralne pozicije u punopravno članstvo u vojnoj alijansi. U regionu, reakcije su bile podeljene: dok su prozapadne snage slavile ulazak u NATO, deo javnosti u Crnoj Gori i Srbiji ga je dočekao sa kritikama, podsećajući na bombardovanje 1999. godine. Uz proces ratifikacije članstva Crne Gore u NATO-u 2017. godine, paralelno se odvijala i afera „državni udar“ koja je imala snažan politički odjek koja je kasnije razotkrivena kao manipulacija vladajuće partije DPS autoritarnog Mila Đukanovića. Mnogi su smatrali da je i tada cela priča bila instrumentalizovana kako bi se zastrašila javnost i ubrzao proces ulaska u NATO, bez referenduma građana. Članstvo Crne Gore u NATO-u nije potvrđeno referendumom, već odlukom parlamenta. Afera „državni udar“ poslužila je vlastima kao argument da je članstvo u NATO-u nužno radi zaštite od spoljnog mešanja i destabilizacije. Za protivnike NATO-a, upravo je ta afera bila dokaz manipulacije i političkog marketinga.
29.mart 2017.
Ujedinjeno Kraljevstvo aktivira Član 50 Lisabonskog ugovora, započinjući pregovore o Bregzitu, razgovore o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Aktiviranje Člana 50 Lisabonskog ugovora označilo je formalni početak procesa izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije - događaj poznat kao Bregzit. Vlada premijerke Tereze Mej zvanično je obavestila Evropski savet o nameri da napusti EU. Član 50 Lisabonskog ugovora predviđa da država članica može da napusti Uniju, uz dvogodišnji period pregovora o razdruživanju. Time je započet složen proces pregovora o razlazu, koji je obuhvatao trgovinske odnose, granice (posebno pitanje Irske), prava građana i finansijske obaveze. Odluka je usledila nakon referenduma iz juna 2016, kada je 51,9% birača glasalo za izlazak iz EU. Aktiviranje člana 50 bilo je istorijski presedan - nijedna država članica EU do tada nije koristila ovu odredbu. Pregovori su se protezali godinama, uz političke krize u Londonu i Briselu, sve do formalnog izlaska 31. januara 2020.
April 2017
01.april 2017.
Najmanje 254 osobe poginule u poplavama i klizištima u jugozapadnom kolumbijskom gradu Mokoa. Obilne kiše izazvale su izlazak iz korita tri reke, što je dovelo do masovnih poplava i klizišta. Poginulo je najmanje 254 ljudi, među njima i veliki broj dece. Više stotina osoba je povređeno, a na hiljade je ostalo bez domova. Grad je bio gotovo potpuno paralisan, sa uništenom infrastrukturom i otežanim spasilačkim radovima. Ovaj događaj se pamti kao jedna od najtežih prirodnih katastrofa u savremenoj istoriji Kolumbije
02.april 2017.
03.april 2017.
U terorističkom napadu u metrou Sankt Peterburga poginulo 14 a više od 50 osoba je ranjeno. Napad je izazvao paniku i privremeno zatvaranje metro sistema u gradu. Istražitelji su identifikovali napadača kao samoubicu poreklom iz Kirgistana. Ruske vlasti su pokrenule opsežnu istragu, a bezbednosne mere u javnom prevozu su pojačane. Napad je izazvao šok u Rusiji i svetu, jer je Sankt Peterburg do tada bio relativno pošteđen terorističkih udara. Ovaj događaj se pamti kao jedan od najtežih terorističkih napada u Rusiji u poslednjoj deceniji.
Na potezu između Doma Narodne skupštine i Trga Nikole Pašića, studenti koji su nezadovoljni izbornim rezultatima su započeli proteste koji su se narednih dana proširili širom Srbije. Inicijalno su ih pokrenuli studenti i mlađi aktivisti. Okupljanja su bila spontana, bez centralnog organizatora. Protesti su se proširili na Novi Sad, Niš, Kragujevac i druge gradove. Zahtevi su uključivali kritiku izbornog procesa, medijske kontrole i političke korupcije. Vlasti su ih opisivale kao pokušaj destabilizacije, dok su učesnici naglašavali da se bore za demokratske principe. Protesti su trajali više nedelja, sa promenljivim intenzitetom.
04.april 2017.
rat u siriji
Najmanje 58 osoba, uključujući 11 dece, poginulo, a na desetine povređeno u vazdušnim napadima ruskih ratnih aviona uz sadejstvo sirijske vojske pod kontrolom Asada, na severozapadnu sirijsku provinciju Idlib, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava. Mete su bili opozicioni položaji i naselja, a među žrtvama su bili brojni civili. Grad Kan Šeikun koji je bio najveća meta, i šira provincija Idlib bili su pod kontrolom različitih pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke frakcije. Napadi su pogodili naselja, što je izazvalo masovne žrtve i humanitarnu krizu. Opozicioni izvori tvrdili su da je u napadu korišćeno hemijsko oružje (sarin).
06.april 2017.
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader nepravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora zbog primanja mita od oko 2,3 miliona evra od mađarskog MOL-a, u vezi sa upravljanjem naftnom kompanijom INA. Sanader je optužen da je primio mito kako bi omogućio MOL-u upravljačka prava u INA-i. Presuda je izazvala veliko interesovanje javnosti u Hrvatskoj i regionu. Sanader je postao simbol političke korupcije u posttranzicionom periodu. Slučaj INA–MOL ostao je jedan od najpoznatijih primera spajanja politike i biznisa u regionu. Ivo Sanader je pravosnažno osuđen na objedinjenu kaznu od 18 godina zatvora 2018. godine, nakon što su mu spojene presude iz više slučajeva (INA–MOL, Fimi Media, Hypo banka). Kasnije je kaznu služio u kaznionici u Lipovici, a 31. jula 2025. pušten je na uslovnu slobodu nakon što je odslužio više od polovine kazne.
07.april 2017.
rat u siriji
Sa američkih razarača u istočnom Mediteranu ispaljeno 50-60 raketa "tomahavk" na pozicije sirijske vojske u bazi Šajrat. Operaciju je naredio Donald Tramp kao osvetu za hemijske napade snaga Bašara el Asada u Idlibu. Mete su bile piste, skladišta goriva, avioni i objekti sirijske vojske. SAD su tvrdile da je cilj bio da se spreči dalja upotreba hemijskog oružja od strane režima Bašara al-Asada. Rusija i Iran su osudili napad, dok su zapadne zemlje uglavnom izrazile podršku. Napad je označio prvu direktnu američku vojnu akciju protiv Asadovih snaga od početka rata u Siriji.
U Stokholmu izveden teroristički napad kamionom u pešačkoj zoni na ulici Drottninggatan. Napadač je ukrao kamion i uleteo u masu ljudi. Poginule su tri osobe, a povređeno je nekoliko desetina. Policija je ubrzo uhapsila osumnjičenog poreklom iz Uzbekistana. Utvrđeno je da je napad inspirisan islamističkim ekstremizmom, ali nije bio direktno koordinisan od strane neke organizacije. Švedska, koja se do tada smatrala relativno sigurnom, bila je šokirana ovim događajem.
Umro hrvatski (jugoslovenski) glumac Relja Bašić poznat po svojoj karijeri dugoj šest decenija i po ulozi „gospona Fulira“ u kultnom filmu Tko pjeva zlo ne misli. (Rođen: Zagreb/Kraljevina Jugoslavija/Hrvatska 14.februar 1930. - Umro: Zagreb/Hrvatska 07.april 2017.) Diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1957. godine, u klasi Branka Gavele. Majka Eli Bašić bila je poznata pijanistkinja i muzička pedagoginja jevrejskog porekla, osnivačica muzičke škole koja i danas nosi njeno ime. Prezime Bašić dobio je po očuhu Mladenu Bašiću, dirigentu i kompozitoru. Odigrao je više od 3700 predstava. Osnovao je i 30 godina vodio putujuće kazalište Teatar u gostima, koje je imalo veliki značaj u popularizaciji pozorišta širom Hrvatske i bivše Jugoslavije. Glumio u 56 domaćih filmova i brojnim inostranim produkcijama. Najpoznatija uloga: Gospon Fulir u filmu Tko pjeva zlo ne misli (1970). Ostali značajni filmovi: Rondo, Imam dvije mame i dva tate, Sutjeska, Kiklop, Most, Valter brani Sarajevo, Lov na jelene, Bal na vodi. Igrao u popularnim serijama Pozorište u kući, Velo misto, Obraz uz obraz. Relja Bašić je bio poznat po šarmu, eleganciji i karakterističnom glumačkom izrazu, često tumačeći urbane, sofisticirane likove. Njegov lik „gospona Fulira“ postao je ikona hrvatske kinematografije, simbol zavodljivog bonvivana. Bio je cenjen i u međunarodnim krugovima, nastupajući u koprodukcijama i sarađujući sa velikim imenima jugoslovenskog i evropskog filma. Relja Bašić ostaje upamćen kao jedan od najvažnijih glumaca jugoslovenskog prostora, koji je svojim radom obeležio pozorište, film i televiziju.

1915-2017
87
09.april 2017.
U Egiptu izvedeni teroristički napadi na dve koptske crkve, u gradu Tanta i u Aleksandriji - poginulo 45, a povređeno 126 ljudi. Napadi su se dogodili tokom liturgije na Cveta, kada su crkve bile pune vernika. Odgovornost je preuzela Islamska država (ISIL). Egipatske vlasti su proglasile vanredno stanje i pojačale bezbednosne mere. Napadi su izazvali šok u zemlji i međunarodnu osudu. Kopti, kao hrišćanska manjina u Egiptu, ponovo su postali meta ekstremističkog nasilja. Ovaj događaj je pokazao ranjivost verskih zajednica u regionu i ostao upamćen kao jedan od najtežih napada na koptsku crkvu u savremenoj istoriji Egipta.
15.april 2017.
U samoubilačkom bombaškom napadu na konvoj autobusa koji su evakuisali civile iz pokrajine Idlib u Alepo, poginulo više od 120 osoba, među kojima 68 dece. Samoubilački bombaš napao je konvoj autobusa koji su evakuisali civile iz provincije Idlib ka Alepu. Napad se dogodio u mestu Rašdin, na zapadnom ulazu u Alep. Evakuacija je bila deo dogovora između vlade i opozicije o razmeni stanovništva iz opkoljenih oblasti. Autobusi su prevozili civile iz prorežimskih sela Fua i Kefraja. Napad je izazvao haos i prekinuo evakuaciju, dok su mnogi civili ostali zarobljeni u opasnoj zoni. Ujedinjene nacije i humanitarne organizacije osudile su napad kao zločin protiv civila. Do danas nije potpuno razjašnjeno ko je odgovoran, ali se sumnja na ekstremističke grupe povezane sa opozicijom.
Umrla Ema Morano, italijanska superstogodišnjakinja, poslednja poznata osoba rođena u 19. veku. Umrla je u svom domu u Verbaniji, na severu Italije, u dobi od 117 godina i 137 dana. Rođena je 29. novembra 1899. godine. Bila je najstarija osoba na svetu u trenutku smrti. Njena dugovečnost se često povezivala sa jednostavnom ishranom (poznata je po tome da je decenijama jela po jedno sirovo jaje dnevno). Preživela je dva svetska rata, tri veka i više od 90 italijanskih vlada. Njena smrt označila je kraj jedne epohe - više nije bilo živih ljudi rođenih u 19. veku.
16.april 2017.
Građani Turske na referendumu prihvatili predlog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana o uvođenju predsedničkog sistema vlasti. Referendum je održan širom zemlje, uz visoku izlaznost. Predlog je prošao sa tesnom većinom glasova. Reforma je značila ukidanje parlamentarnog sistema i prelazak na predsednički, čime su značajno proširene ovlasti predsednika. Opozicija je osporavala rezultate, tvrdeći da je bilo nepravilnosti. Međunarodna zajednica je izrazila zabrinutost zbog koncentracije moći u rukama jednog čoveka. Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PSSE) je 25.aprila jednoglasno je usvojila poziv da se Turska ponovo stavi pod nadzor zbog zastoja u demokratiji, ljudskim pravima, vladavini prava, slobodi izražavanja i nezavisnosti pravosuđa. Turska je poslednji put zvanično izašla iz procesa nadzora 2004. godine kada je započela pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
17.april 2017.
Mali privatni avion srušio se u mestu Tires, nedaleko od Lisabona, pri čemu je poginulo pet osoba – četiri u avionu i jedan vozač kamiona na zemlji. Nesreća se dogodila odmah nakon poletanja sa aerodroma Tires, a letelica je bila upućena ka Marseju. Avion je eksplodirao u vazduhu i potom pao na supermarket, izazvavši požar koji se proširio na kamion i obližnju kuću. Vreme je bilo vedro, sa slabim vetrom, što je dodatno pojačalo misteriju oko uzroka nesreće. Pokrenuta je istraga o uzrocima pada, ali u prvim danima nije bilo jasnih informacija o tehničkom kvaru ili ljudskoj grešci.
19.april 2017.
Umro Raša Popov srpski (jugoslovenski) književnik, publicista, novinar i omiljeni „televizijski deka“, poznat po duhovitosti, toplini i neiscrpnoj mašti. (Rođen: Mokrin/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 26.jun 1933. - Umro: Beograd/Srbija 19.april 2017.) Najširoj publici ostao je upamćen kao autor i voditelj dečjih emisija, posebno Fazoni i fore, gde je nastupao kao „Raša Pronalazač“. Studirao književnost u Beogradu, iako je prvobitno želeo da se bavi istorijom. Radio kao novinar „Dnevnika“, „Mladosti“ i Radio-televizije Beograd. Bio je najmlađi voditelj Dnevnika TV Beograd. Radio kao lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu. Bio glavni urednik izdavačke kuće Matice srpske. Najpoznatiji po emisiji za decu Fazoni i fore, gde je kroz lik „Raše Pronalazača“ generacijama prenosio znanje i humor. Poezija: Dva oka (1963), Gvozdeni magarac (1976), Spev o tranziciji (2009). Knjige za decu: Žabac koji ne zna da ćuti (1987), Šešir bez dna (2001), Bio sam srećni konj (2003), Čarobnjakov SMS (2007), Mokrinski patuljci (2013). Publicistika: Zadimljena istorija (2010). Njegov rad spajao je književnost, novinarstvo i televiziju, a lik „televizijskog deke“ ostao je trajno urezan u kolektivno sećanje. Njegova dela za decu i odrasle i danas se čitaju, a stil je prepoznatljiv po duhovitosti, toplini i bogatom jeziku Banata. U Beogradu mu je 2020. podignut spomenik i plato u znak sećanja na njegov doprinos kulturi i odrastanju generacija.

1933-2017
83
20.april 2017.
Vrhovni sud Rusije doneo odluku kojom se zabranjuje delovanje verske organizacije Jehovini svedoci u zemlji. Sud je organizaciju proglasio „ekstremističkom“ i naložio zatvaranje njenog centralnog sedišta u blizini Sankt Peterburga. Zabranjeno je i delovanje svih lokalnih zajednica Jehovinih svedoka širom Rusije. Njihova imovina je konfiskovana u korist države. Odluka je izazvala osude međunarodnih organizacija za ljudska prava, koje su je označile kao kršenje slobode veroispovesti. Jehovini svedoci su tvrdili da su nepravedno stigmatizovani i da su njihova okupljanja bila mirna. Ruske vlasti su insistirale da se radi o „ekstremističkoj aktivnosti“ koja ugrožava društveni poredak.
Sa kosmodroma Bajkonur poletela ruska letelica Sojuz MS-04 sa dva člana posade - Fjodor Jurčihin (Rusija) i Jack D. Fischer (SAD). Letelica je bila deo misije Ekspedicija 51/52 na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). Jurčihin je bio komandir letelice, dok je Fischer bio inženjer leta. Njihov zadatak bio je da se pridruže postojećoj posadi na ISS-u i učestvuju u naučnim eksperimentima i održavanju stanice.
27.april 2017.
Više od 100 osoba, uključujući dvadesetak policajaca i trojicu poslanika povređeno u Skoplju pošto je masa pristalica VMRO-DPMNE upala u Sobranje. Neredi počeli nakon što je glasovima socijaldemokrata i albanskih partija Talat Džaferi izabran za predsednika Sobranja - uz burno negodovanje poslanika VMRO-DPMNE. Među povređenima lider SDSM-a Zoran Zaev. Teške povrede zadobio je albanski poslanik Zijadin Sela. Policija evakuisala sve poslanike. Policija se sukobila i sa demonstrantima, koji su postavili šatore ispred Sobranja. Politička kriza je nastala nakon izbora, sukobom VMRO-DPMNE sa socijaldemokratama i albanskim partijama.
28.april 2017.
Skupština Crne Gore usvojila predlog zakona o članstvu te zemlje u NATO-u. Time je formalizovan put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Alijansi, što je izazvalo različite političke reakcije u zemlji i regionu. Odluka je doneta u atmosferi podeljenog javnog mnjenja - deo građana i opozicije protivio se članstvu, dok je vladajuća većina smatrala da je to ključan korak ka integraciji u zapadne strukture.
Maj 2017
13.maj 2017.
Premijer i izabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Pekingu učestvovao je na višednevnom Forumu „Pojas i put za međunarodnu saradnju“, tokom kog je razgovarao sa brojnim državnicima, među kojima i predsednikom i premijerom Kine Si Đinpingom, Li Kećangom i predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
18.maj 2017.
drugi građanski rat u libiji
Prilikom napada na vojnu bazu Brak el Šati u Libiji ubijeno više od 140 ljudi. Napad se dogodio tokom Drugog libijskog građanskog rata (2014–2020), u kojem su se sukobljavale dve glavne vlasti: Vlada nacionalnog sporazuma (GNA) sa sedištem u Tripoliju, međunarodno priznata i House of Representatives (HoR) u Tobruku, uz vojnu podršku LNA pod vođstvom generala Haftara. Bio je to jedan od najkrvavijih incidenata tokom Drugog libijskog građanskog rata - ubijeno je oko 140 ljudi, uključujući vojnike i civile, a mnogi su navodno pogubljeni na licu mesta. Postoje izveštaji o pogubljenjima i odsecanju glava zarobljenih vojnika. Napad na Brak el Šati bio je prelomni trenutak u Drugom libijskom građanskom ratu: pokazao je brutalnost sukoba, slabost mirovnih sporazuma i duboku podeljenost zemlje. Za istorijski pregled 2017. godine, ovaj događaj se ubraja među najtragičnije epizode, jer je masakr u Braku simbolizovao raspad discipline i eskalaciju nasilja u Libiji.
19.maj 2017.
Hasan Rohani ponovo izabran za predsednika Irana, osvojivši oko 57–59% glasova i time obezbedio drugi četvorogodišnji mandat. Njegov glavni protivnik, konzervativac Ebrahim Raisi, dobio je oko 38–39% glasova. Rohani je nastupao kao umereni reformista, obećavajući nastavak politike otvaranja prema svetu, očuvanje nuklearnog sporazuma iz 2015. i veće društvene slobode. Raisi je bio kandidat konzervativnog tabora, blizak vrhovnom vođi Aliju Hameneiju, sa fokusom na „revolucionarne vrednosti“ i kritiku sporazuma sa Zapadom. Izbori su se smatrali referendumom o nuklearnom sporazumu i Rohani je dobio snažan mandat da ga brani. Njegova pobeda je u tom trenutku bila signal da Iran želi da nastavi put diplomatskog angažmana sa Zapadom. Međutim, kasniji razvoj događaja (povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma 2018.) značajno je oslabio njegovu poziciju. Ovaj izborni trenutak bio je važan za razumevanje ravnoteže snaga u Iranu i pokazao duboku podelu između reformističkog i konzervativnog tabora.
22.maj 2017.
U samoubilačkom napadu na koncertu američke pevačice Arijane Grande u Mančester areni u Mančesteru, poginule su 22 i povređeno više od 100 osoba. Napadač je bio Salman Ramadan Abedi, britanski državljanin libijskog porekla, koji je aktivirao improvizovanu eksplozivnu napravu u predvorju arene. ksplozivna naprava bila je napravljena od TATP-a (poznatog kao „Mother of Satan“), sa šrapnelima radi maksimalnog broja žrtava. Odgovornost za napad je preuzela Islamska država (ISIS). Napad je izazvao šok u Britaniji i svetu, a nivo terorističke pretnje u zemlji je privremeno podignut na „kritičan“. Dogodio se u vreme kampanje za parlamentarne izbore u Velikoj Britaniji, što je uticalo na ton političkih rasprava o bezbednosti i borbi protiv terorizma. Napad je izazvao talas solidarnosti, a Arijana Grande je organizovala humanitarni koncert „One Love Manchester“ 4. juna 2017, na kojem su nastupili brojni svetski muzičari.
23.maj 2017.
Umro engleski glumac Rodžer Mur jedna od najomiljenijih figura britanskog i svetskog filma upamćen kao najdugovečniji lik Džejms Bonda. (Rođen: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 14.oktobar 1927. - Umro: Kran Montana/Švajcarska 23.maj 2017.) Rođen je u siromašnoj porodici. Njegov otac bio je policajac, a majka domaćica. Još kao dečak pokazivao je interesovanje za umetnost i glumu, a nakon školovanja pridružio se britanskoj vojsci. Tokom služenja vojnog roka u Nemačkoj radio je kao crtač i animator za vojnu jedinicu, a po povratku u London odlučuje da se profesionalno bavi glumom. Počeo je u britanskim filmovima niskog budžeta i TV dramama pedesetih godina. Njegov izgled i britanski šarm brzo su ga izdvojili među mladim glumcima. Prvi veći uspeh dobio je kada je potpisao ugovor sa MGM studiom i počeo da se pojavljuje u američkim produkcijama. Pravi proboj u svetsku slavu dolazi kada dobija ulogu Simona Templara, elegantnog detektiva iz serije „The Saint“. Serija je bila izuzetno uspešna i prikazivana širom sveta, a Mur je stekao status zvezde i čoveka koji savršeno utelovljuje šarmantne džentlmene avanturiste. Rodžer Mur postao je treći glumac koji je igrao Džejmsa Bonda (1973-1985), nasledivši Šona Konerija (nakon kratkog angažmana Džordža Lejzenbija). Njegov stil bio je drugačiji: više šarm, humor, ironija i ležernost – što je publici širom sveta izuzetno prijalo. U Bond franšizi je glumio u sedam filmova, što ga čini glumcem sa najviše zvaničnih pojavljivanja u ulozi 007. Bio je UNICEF-ov ambasador dobre volje od 1991. godine. Dobio je titulu viteza (KBE) 2003. za humanitarni rad. Bio je oženjen četiri puta i imao troje dece. Rodžer Mur preminuo u Švajcarskoj, u 89. godini života, nakon kratke borbe sa rakom. Sahranjen je u Monaku.

1927-2017
89
26.maj 2017.
Umro Zbignjev Bžežinski američki geostrateg poljskog porekla, politički naučnik, geopolitičar i savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Džimija Kartera u periodu 1977–1981, jedan od najuticajnijih arhitekata savremenog američkog globalnog intervencionizma. (Rođen: Varšava/Poljska 28.mart 1928. - Umro: Fols Čerč/Virdžinija/SAD 26.maj 2017.) Rođen je u Varšavi, u porodici diplomate. Zbog službe oca odrastao je u Kanadi i kasnije se preselio u SAD. Studirao je na Harvardu, gde se specijalizovao za sovjetologiju i geopolitiku. Postao je jedan od najuticajnijih analitičara Hladnog rata. Igrao je ključnu ulogu u američkoj politici prema SSSR-u, normalizaciji odnosa sa Kinom i podršci avganistanskim pobunjenicima 1979. Autor je knjiga Velika šahovska tabla i Između dva doba, koje su oblikovale modernu geopolitiku. Nastavio je da piše i predaje do kraja života. Bio je komentator međunarodne politike i član brojnih think–tank organizacija. Iz ugla kritičara globalizacije, Bžežinski je viđen kao arhitekta američke strategije globalnog uticaja i zagovornik nadnacionalnog upravljanja, povezan sa elitnim strukturama poput Trilateralne komisije. U knjizi Velika šahovska tabla (The Grand Chessboard), Bžežinski je otvoreno opisao Evroaziju kao ključnu pozornicu svetske dominacije i SAD kao silu koja mora kontrolisati njene geopolitičke tokove. Kritičari smatraju da je time opravdavao dugoročnu strategiju američkog globalnog uticaja - političkog, vojnog i ekonomskog. Zbog bliskosti sa Rokfelerom i uloge u osnivanju Trilateralne komisije, često je označavan kao predstavnik transnacionalnih elita koje zagovaraju: integraciju svetskih tržišta, slabljenje nacionalnih suvereniteta, nadnacionalno upravljanje globalnim procesima. Kritičari to vide kao model moći koji favorizuje finansijske i političke centre Zapada na štetu manjih država.

1928-2017
89
Jun 2017
01.jun 2017.
Predsednik Donald Tramp objavljuje odluku da se Sjedinjene Američke Države povuku iz Pariskog sporazuma o klimi, potpisanog 2015. godine. Pariski sporazum zamišljen je kao globalni okvir za smanjenje emisija CO₂ i ograničavanje porasta temperature. Kritičari odluke SAD upozoravaju da povlačenje jedne od najvećih ekonomija i emitera gasova sa efektom staklene bašte slabi zajedničke napore i ugrožava globalnu borbu protiv klimatskih promena. Sa druge strane brojni stručnjaci i pokreti osporavaju „konsenzus“ oko CO₂, tvrdeći da klimatske promene imaju prirodne uzroke i da se „zelena agenda“ koristi kao instrument globalne politike i kontrole. Deklaracija CLINTEL (2019), koju je potpisalo preko 2.000 naučnika, naglašava da „ne postoji klimatska vanredna situacija“ i da je CO₂ vitalan za život, dok klimatski modeli nisu pouzdani alati za donošenje globalnih odluka.
Umro Alojz Mok austrijski političar iz redova Narodne stranke (ÖVP), poznat kao vicekancelar i ministar spoljnih poslova Austrije, ključna figura u evropskoj politici krajem 20. veka. (1934-2017 -82-) Doktorirao pravo na Univerzitetu u Beču (1957); studijski boravci u Bolonji i Briselu. Bio je predsednik Austrijske narodne stranke (ÖVP) od 1979. do 1989. godine. Vicekancelar Austrije (1987–1989), Ministar spoljnih poslova (1987–1995). Bio je jedan od glavnih zagovornika ulaska Austrije u Evropsku uniju. Aktivno je podržao međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije 1991. godine, što ga je učinilo važnom figurom u procesu raspada Jugoslavije. Zajedno sa Hans-Ditrih Genšerom (nemačkim ministrom spoljnih poslova) 1989. godine simbolično je presekao „gvozdenu zavesu“ između Austrije i Mađarske, što se često navodi kao jedan od događaja koji je ubrzao pad komunizma u Evropi. Bio je poznat po energičnom stilu, ali se kasnije povukao iz politike zbog zdravstvenih problema (Parkinsonova bolest).
03.jun 2017.
Tri napadača izvela su teroristički napad u Londonu, koristeći kombi i noževe - ubijeno je osam ljudi, a povređeno najmanje 48. Policija je neutralisala napadače u roku od osam minuta. Tri napadača su kombijem uletela među pešake na London Bridge-u, a zatim nastavila napad noževima u obližnjem Borough Marketu. Britanske vlasti su napad okarakterisale kao akt islamističkog terorizma. Bio je to treći veliki teroristički napad u Londonu tokom 2017. godine, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost javnosti i pojačane mere bezbednosti. ISIS je preko svoje propagandne agencije Amaq preuzeo odgovornost za napad. Kritičari ukazuju da ponavljani teroristički napadi u evropskim metropolama otvaraju pitanje neuspeha politike multikulturalizma i nekontrolisane migracije. Ovakvi događaji se tumače i kao posledica šire geopolitičke agende, gde se strah koristi za opravdavanje jačanja nadzora, ograničavanja sloboda i uvođenja strožih bezbednosnih režima. U tom kontekstu, napadi se vide ne samo kao izolovani akti ekstremizma, već i kao deo šire dinamike koja menja društvenu klimu i opravdava centralizovanu kontrolu.
Real Madrid u Kardifu savladao Juventus sa 4:1 i postao prvi klub u istoriji koji je odbranio titulu u Ligi šampiona. Kristiano Ronaldo je bio junak finala sa dva gola. Finale se igralo na Millennium stadionu u Kardifu, pred 65.842 gledalaca. Bio je to 62. finale elitnog evropskog takmičenja i prvo koje je odigrano pod zatvorenim krovom. Real Madrid je postao prvi klub koji je osvojio Ligu šampiona u dve uzastopne sezone (2016 i 2017), čime je stigao do ukupno 12. evropske titule. Kritičari ukazuju da finansijska moć i globalni marketing Real Madrida i sličnih klubova produbljuju jaz između „bogatih“ i „siromašnih“ u evropskom fudbalu, što dovodi do sve manje iznenađenja u završnicama takmičenja. Juventusov poraz se u Italiji tumačio kao nastavak „prokletstva finala“, jer je klub izgubio sedam od devet finala Lige šampiona u svojoj istoriji.
05.jun 2017.
Crna Gora zvanično postala 29. članica NATO pakta, nakon procesa pristupanja koji je trajao od 2009. godine. Ceremonija prijema održana je u Vašingtonu, gde je crnogorska zastava podignuta ispred sedišta NATO-a u Briselu. Članstvo u NATO-u predstavljeno je kao istorijski korak ka jačanju bezbednosti, stabilnosti i integraciji Crne Gore u zapadne strukture. Vlada Crne Gore naglašavala je da članstvo donosi političku i vojnu zaštitu, kao i jačanje međunarodnog ugleda. Saveznici su pozdravili odluku, ističući da ona doprinosi stabilnosti Balkana. Kritičari su ukazivali da je članstvo nametnuto bez referenduma i širokog demokratskog konsenzusa, što je izazvalo unutrašnje podele. Protivnici NATO-a u Crnoj Gori isticali su bombardovanje SRJ 1999. godine kao razlog za odbijanje članstva, smatrajući ga ponižavajućim i protiv volje građana. U širem kontekstu, ulazak Crne Gore u NATO tumačen je i kao deo geopolitičke agende širenja uticaja Zapada na Balkanu, uz marginalizaciju alternativnih bezbednosnih i političkih opcija.
Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat prekinuli diplomatske odnose sa Katarom zbog navodnog podržavanja terorizma od strane vlasti te zemlje. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat objavili su prekid diplomatskih odnosa sa Katarom, optužujući vlasti u Dohi za podržavanje terorizma i destabilizaciju regiona. Odluka je uključivala zatvaranje granica, zabranu letova i prekid trgovinskih veza. Zvanični razlog bio je navodna podrška Katara islamističkim grupama, uključujući Muslimansko bratstvo i Hamas, kao i prevelika bliskost sa Iranom. Saudijska Arabija i saveznici tvrdili su da je Katar svojim medijskim i finansijskim uticajem podrivao stabilnost regiona. Ova odluka izazvala je jednu od najvećih diplomatskih kriza u Zalivu u poslednjim decenijama. Kritičari su ukazivali da je sukob bio deo šire borbe za dominaciju u regionu, gde su Saudijska Arabija i UAE želeli da oslabe nezavisnu politiku Katara. Mnogi su smatrali da optužbe za „podršku terorizmu“ imaju političku pozadinu i da su korišćene kao instrument pritiska na Dohu da se uskladi sa politikom Rijada. Kriza je pokazala duboke podele unutar arapskog sveta, ali i rivalstvo oko kontrole energetskih resursa, medijskog uticaja (Al Jazeera) i odnosa sa Iranom. Diplomatska kriza oko Katara trajala je više od tri i po godine i završila se 5. januara 2021. sporazumom u Al-Uli, kojim su odnosi normalizovani. Demonstracije i unutrašnji pritisci u Kataru nisu doveli do promene politike – Doha je izdržala blokadu uz podršku Turske i Irana.
07.jun 2017.
Najmanje 13 osoba ubijeno, a nekoliko desetina ranjeno u dva koordinisana napada u Teheranu. Meta su bili parlament (Majlis) i mauzolej ajatolaha Homeinija. Napadači su koristili vatreno oružje i eksplozive. Iranske vlasti su napade označile kao terorističke i povezane sa militantnom grupom ISIS, koja je ubrzo preuzela odgovornost. Napad na parlament trajao je nekoliko sati, dok su napadači bili opkoljeni i neutralisani. Bio je to prvi veliki teroristički napad ISIS-a na teritoriji Irana, što je izazvalo šok u zemlji i pojačane mere bezbednosti. Iranska Revolucionarna garda obećala je osvetu, a napadi su dodatno zaoštrili regionalne tenzije. Kritičari su ukazivali da napadi nisu samo izolovani akti terorizma, već deo šire geopolitičke igre u regionu, gde se Iran našao pod pritiskom zbog svoje uloge u Siriji i Iraku. Neki analitičari su smatrali da je napad imao simboličnu poruku – udar na srce iranskog političkog sistema (parlament) i na ideološki temelj Islamske Republike (mauzolej Homeinija). U alternativnim interpretacijama, ovakvi događaji se vide i kao povod za jačanje unutrašnje kontrole i legitimisanje represivnih mera, dok se međunarodni narativ o „borbi protiv terorizma“ koristi za prikrivanje dubljih političkih sukoba.
15.jun 2017.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić imenovao Anu Brnabić za mandatara za sastav nove Vlade Srbije. Njeno imenovanje je potvrđeno u Skupštini Srbije 29.juna - Prva LGBT premijerka na prostorima bivše Jugoslavije.
16.jun 2017.
Umro Helmut Kol, nemački političar iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU), najpoznatiji kao kancelar Savezne Republike Nemačke od 1982. do 1998. godine - njegova 16-godišnja vladavina bila je najduža od Bizmarka, a pamti se po nemačkom ujedinjenju i stvaranju Evropske unije. (Rođen: Ludvigshafen na Rajni/Vajmarska Nemačka/Nemačka 03.april 1930. - Umro: Ludvigshafen na Rajni/Nemačka 16.jun 2017.) Studirao istoriju i političke nauke na Univerzitetu u Heidelbergu. Premijer je pokrajine Rajnland-Palatinat (1969–1976): Tu je stekao reputaciju pragmatičnog lidera. Predsednik CDU (1973–1998): Vodio stranku više od dve decenije. Kancelar Nemačke (1982–1998): Preuzeo vlast od Helmuta Šmita 1982. godine. Bio je kancelar Zapadne Nemačke do 1990, a zatim ujedinjene Nemačke do 1998. Njegova vladavina bila je najduža u modernoj nemačkoj istoriji. Kol je bio centralna figura u procesu mirnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke nakon pada Berlinskog zida. Zajedno sa francuskim predsednikom Fransoa Miteranom, Kol je bio arhitekta Ugovora iz Mastrihta (1992), kojim je stvorena Evropska unija i uveden put ka zajedničkoj valuti – evru. Održavao bliske veze sa SAD, smatrajući ih ključnim za bezbednost Evrope. Pamti se kao „kancelar ujedinjenja“ i jedan od najvažnijih evropskih državnika kraja 20. veka. Njegova politika učvrstila je Nemačku kao vodeću silu u EU. Iako je kasnije bio pogođen finansijskim skandalima u CDU, istorijski značaj njegovog doprinosa evropskoj integraciji i nemačkom ujedinjenju ostaje neupitan.

1930-2017
87
17.jun 2017.
U centralnom Portugalu izbili masivni šumski požari, najteži u poslednjih nekoliko decenija u kojima su najmanje 62 osobe poginule, a više desetina povređeno. Najviše žrtava stradalo je u automobilima, dok su pokušavali da pobegnu iz zahvaćenih područja. Portugalske vlasti su proglasile nacionalnu žalost i mobilisale stotine vatrogasaca i vojnika. Uzrok požara zvanično je povezan sa prirodnim faktorima – visoke temperature, suša i udari groma. Kritičari su ukazivali na nedovoljnu pripremljenost portugalskih vlasti i lošu infrastrukturu za evakuaciju, što je doprinelo velikom broju žrtava. U širem kontekstu, požari su poslužili kao argument u raspravi o klimatskim promenama i potrebi za jačom međunarodnom saradnjom, ali i kao povod za političke debate o odgovornosti vlade. Alternativne interpretacije naglašavaju da se ovakve katastrofe često koriste za jačanje narativa o „klimatskoj vanrednoj situaciji“, dok se zanemaruje uloga lokalnog upravljanja, urbanističkih propusta i nedostatka preventivnih mera.
18.jun 2017.
Iranska revolucionarna garda ispalila je iz zapadnog dela Irana rakete "zemlja-zemlja" na istočni deo Sirije, gađajući baze ekstremističkih grupa koje Iranci smatraju odgovornim za prošlonedeljne samoubilačke napade u Teheranu u kojima je 18 ljudi poginulo, javila je novinska agencija "Tasnim".
21.jun 2017.
Teroristička organizacija ISIL digla je u vazduh Veliku džamiju el Nuri u Mosulu, jednu od najpoznatijih verskih i istorijskih građevina Iraka. Džamija je bila poznata po svom nagnutom minaretu iz 12. veka, simbolu grada. Iranske i iračke vlasti, kao i međunarodna zajednica, osudile su uništenje kao čin kulturnog vandalizma. ISIL je tvrdio da je džamija pogođena u bombardovanju, ali iračka vojska i lokalni izvori naveli su da su je sami militanti minirali kako bi sprečili njeno ponovno zauzimanje. Džamija el Nuri bila je mesto gde je vođa ISIL-a Abu Bakr al-Bagdadi 2014. godine proglasio „kalifat“. Njeno uništenje imalo je snažan simbolički značaj. Kritičari su ukazivali da uništavanje kulturnih spomenika nije samo čin ekstremizma, već i deo šire strategije brisanja identiteta i istorije regiona. Ovakvi događaji se tumače i kao instrument propagande – ISIL je želeo da pokaže da „ako oni ne mogu da vladaju, ni simboli prošlosti neće opstati“. U širem kontekstu, uništenje džamije poslužilo je kao argument za jačanje međunarodne intervencije i narativa o „borbi protiv terorizma“, dok se alternativno vidi i kao posledica dugotrajnog haosa izazvanog ratovima i spoljnim intervencijama u Iraku.
22.jun 2017.
Umro Bogoljub Mitić - Đoša, srpski glumac, humorista i TV voditelj. (1968-2017 -49-) Nadimak Đoša ili Bata Đoša dobio je po ulozi Đoše u TV seriji „Porodično blago“, kojom je stekao veliku popularnost. Fakultet za pozorišnu organizaciju i menadžment u kulturi, završio je u 44. godini života. U TV seriji „Agencija za SIS“ je pored glavne uloge (Mulja) bio i saradnik na pisanju scenarija, a napisao je scenario i za tv seriju Smešno ćoše kod Đoše. Učestvovao je više puta u šou programu Tvoje lice zvuči poznato. Bio je oženjen i imao je dve ćerke. Preminuo je u Beogradu, od posledica srčanog udara. Sahranjen je u Vlasotincu.
25.jun 2017.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenila je da je epidemija kolere u Jemenu tokom 2016–2017. godine zahvatila preko 200.000 ljudi. Bio je to jedan od najvećih registrovanih talasa kolere u savremenom svetu. SZO i UNICEF upozorili su da je zdravstveni sistem Jemena pred kolapsom zbog rata, siromaštva i nedostatka osnovne infrastrukture. Epidemija je bila posledica kontaminirane vode, loših sanitarnih uslova i nemogućnosti da se obezbedi adekvatna medicinska pomoć. Međunarodne organizacije su slale pomoć, ali su sukobi otežavali distribuciju lekova i vakcina. Kritičari su ukazivali da je katastrofa direktna posledica vojne intervencije Saudijske Arabije i njenih saveznika, koja je razorila infrastrukturu Jemena, uključujući vodovod i zdravstvene ustanove. Bombardovanja i blokade sprečavale su dopremu hrane, lekova i humanitarne pomoći, što je dodatno pogoršalo širenje bolesti. U širem kontekstu, epidemija kolere se vidi kao posledica geopolitičkog sukoba, gde civilno stanovništvo plaća cenu ratnih strategija i međunarodne indiferentnosti.
29.jun 2017.
Međunarodni arbitražni sud doneo je odluku da Sloveniji pripadne oko tri četvrtine Piranskog zaliva, kao i slobodan prolaz u međunarodne vode preko hrvatskih teritorijalnih voda. Odluka je bila rezultat dugogodišnjeg spora između Slovenije i Hrvatske oko granice na moru. Slovenija je odluku dočekala kao veliku diplomatsku pobedu, jer je time obezbedila izlaz na otvoreno more. Hrvatska je odbila da prihvati presudu, tvrdeći da je arbitražni proces kompromitovan i da je izgubio legitimitet. Evropska unija je pozvala obe strane da poštuju odluku i reše spor mirnim putem. Spor je ostao „zamrznut“ – Slovenija se poziva na arbitražu, dok Hrvatska insistira na bilateralnim pregovorima. Granica u Piranskom zalivu i dalje nije formalno rešena, a povremeno izaziva političke tenzije i incidente na moru.
Jul 2017
04.jul 2017.
Severna Koreja objavila da je uspešno testirala svoju prvu interkontinentalnu balističku raketu (ICBM), što je označeno kao veliki korak u njenom nuklearnom programu - Rusija i Kina pozivaju Severnu Koreju da obustavi svoje raketne i nuklearne programe. Pjongjang je tvrdio da raketa može da pogodi ciljeve na američkom kontinentu, što je predstavljeno kao dokaz sposobnosti odvraćanja. Rusija i Kina su pozvale Severnu Koreju da obustavi raketne i nuklearne programe i da se vrati pregovorima, naglašavajući potrebu za stabilnošću u regionu. Sjedinjene Američke Države i saveznici osudili su test, smatrajući ga ozbiljnom pretnjom međunarodnoj bezbednosti. Kritičari ukazuju da severnokorejski testovi nisu samo demonstracija vojne moći, već i instrument političkog pritiska – način da režim Kim Džong Una obezbedi pregovaračku poziciju i međunarodnu pažnju. Rusija i Kina, iako formalno pozivaju na obustavu programa, u praksi balansiraju između osude i tolerisanja, jer im Severna Koreja služi kao geopolitički tampon u odnosu na SAD. Alternativne interpretacije vide test kao deo šireg obrasca gde globalne sile koriste severnokorejsku krizu za sopstvene strateške ciljeve, dok se narativ o „nuklearnoj pretnji“ koristi za opravdanje militarizacije i prisustva u istočnoj Aziji.
05.jul 2017.
drugi građanski rat u libiji
Libijski vojni komandant i feldmaršal Kalifa Haftar proglasio je pobedu u Bengaziju, drugom po veličini gradu u Libiji, nakon što su ga tri godine ranije zauzeli džihadisti. Haftar je proglasio „potpuno oslobođenje“ Bengazija, naglašavajući da je grad vraćen pod kontrolu LNA. Borbe su trajale od 2014. godine, kada su islamističke i džihadističke frakcije preuzele delove grada. Pobeda u Bengaziju predstavljena je kao ključni trenutak u konsolidaciji vlasti LNA na istoku Libije. Međunarodna zajednica je događaj posmatrala kroz prizmu nastavka fragmentacije Libije, gde različite frakcije kontrolišu različite regione. Kritičari ukazuju da Haftarova „pobeda“ nije značila kraj sukoba, već učvršćivanje njegove vojne moći i nastavak podele zemlje između istoka i zapada. Haftar je često viđen kao figura koja se oslanja na podršku stranih sila (Egipat, UAE, Rusija), pa se oslobođenje Bengazija tumači i kao deo šire geopolitičke igre u Libiji. Alternativne interpretacije naglašavaju da borba protiv džihadista u Bengaziju bila i povod za jačanje autoritarnog modela vlasti, gde se „bezbednost“ koristi kao opravdanje za koncentraciju moći. Libija je i dalje podeljena između dve suparničke vlasti – Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) sa sedištem u Tripoliju i istočne administracije koju podržava Libijska nacionalna armija (LNA) pod vođstvom Kalife Haftara. Iako je veliki ratni sukob prestao posle prekida vatre 2020, zemlja ostaje u političkom ćorsokaku, sa jakim uticajem stranih sila, prisustvom milicija i neodržanim izborima. Sukob se transformisao iz otvorenog rata u dugotrajnu političku blokadu, gde ključnu ulogu imaju strane sile i kontrola nad naftnim resursima.
07.jul 2017.
Ujedinjene nacije usvojile Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons – TPNW), uz podršku 123 od 193 zemlje članice - ugovor je ipak formalnog karaktera jer ga nisu podržale države koje poseduju nuklearno oružje. Ovaj dokument predstavlja prvi međunarodni pravno obavezujući instrument kojim se nuklearno oružje potpuno zabranjuje. Ugovor zabranjuje razvoj, testiranje, proizvodnju, skladištenje, upotrebu i pretnju upotrebom nuklearnog oružja. Podržale su ga uglavnom zemlje bez nuklearnog arsenala, kao i mnoge države iz Globalnog juga. Cilj je bio da se stvori međunarodni okvir za potpuno nuklearno razoružanje i da se nuklearno oružje delegitimizuje na isti način kao hemijsko i biološko. Nuklearne sile (SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija) i većina njihovih saveznika odbile su da učestvuju, tvrdeći da ugovor ignoriše realnost bezbednosnih izazova i da je neefikasan bez njihovog pristanka. Kritičari ukazuju da je TPNW više simboličan nego praktičan, jer ga nisu potpisale zemlje koje poseduju nuklearno oružje. Alternativne interpretacije vide usvajanje ugovora kao političku poruku – pokušaj manjinskih država da se suprotstave dominaciji nuklearnih sila i da moralno delegitimizuju nuklearno oružje, iako se realna moć i dalje nalazi u rukama velikih sila.
Pobunjenici povezani sa ISIL-om izveli napad na egipatski vojni kontrolni punkt u gradu Rafi na severnom Sinaju - poginulo 26 egipatskih vojnika, među njima i pukovnik Ahmed Mansija, dok je u sukobu ubijeno i 44 pobunjenika. Egipatske vlasti su nakon napada pojačale operacije protiv džihadističkih grupa u Sinaju, uz podršku međunarodnih partnera. Zvanično, događaj je predstavljen kao deo šire borbe protiv terorizma i ekstremizma u regionu. Kritičari ukazuju da je Sinaj već godinama poprište sukoba između lokalnih plemena, islamističkih grupa i centralne vlasti, pa se napad vidi i kao posledica dugotrajne marginalizacije tog regiona. Postoje interpretacije da je ISIL koristio Sinaj kao stratešku tačku za destabilizaciju Egipta, ali i kao poruku međunarodnim akterima da ostaje prisutan uprkos gubicima u Iraku i Siriji. Alternativne analize ističu da ovakvi napadi pokazuju slabosti egipatskog bezbednosnog aparata i da se borba protiv terorizma često koristi i kao opravdanje za represiju nad lokalnim stanovništvom.
07-08.jul 2017.
U Hamburgu održan samit G20, okupljajući vodeće svetske sile radi razgovora o globalnoj ekonomiji, trgovini, klimatskim promenama i bezbednosti. Samit je obeležen masovnim protestima i prvim zvaničnim susretom Donalda Trampa i Vladimira Putina. Lideri G20 razgovarali su o međunarodnoj trgovini, klimatskim promenama (posebno nakon američkog povlačenja iz Pariskog sporazuma), borbi protiv terorizma i globalne finansijske stabilnosti. Susret Trampa i Putina bio je u fokusu – razgovarali su o Siriji, Ukrajini i navodnom ruskom mešanju u američke izbore. Zvanično, samit je predstavljen kao forum za koordinaciju globalnih politika i jačanje međunarodne saradnje. Protesti u Hamburgu, u kojima je učestvovalo više desetina hiljada ljudi, viđeni su kao izraz otpora globalizaciji, neoliberalnim politikama i „dogovorima iza zatvorenih vrata“. Kritičari tvrde da G20 nije forum za „opšte dobro“, već za koordinaciju interesa najmoćnijih država i korporacija. Susret Trampa i Putina interpretiran je i kao simbol „dogovora velikih“ koji se odvijaju mimo javnosti, dok se samit koristi kao fasada. Alternativne interpretacije vide nasilne proteste i sukobe sa policijom kao dokaz da globalistički projekat nailazi na ozbiljan otpor u društvu. Samit G20 u Hamburgu 2017. bio je dvostruko obeležen – zvanično kao forum za globalnu saradnju, a alternativno kao simbol otpora globalizaciji i mesta gde se iza kulisa odvijaju dogovori moćnih.
10.jul 2017.
Američki tehnički komitet ISO 639-2, sa sedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, odbio prihvatiti kodifikaciju crnogorskog jezika kao zaseban jezički kod - u obrazloženju je navedeno da se radi o jednoj od varijanti srpskog jezika. ISO 639-2 standard služi za međunarodnu klasifikaciju jezika radi bibliografskih i informatičkih sistema. Odluka komiteta značila je da crnogorski nije dobio poseban kod, već se tretira kao varijanta srpskog. Zvanično, time se potvrdila lingvistička praksa da se jezici kodifikuju na osnovu međunarodno priznatih kriterijuma, a ne političkih odluka. Kritičari ukazuju da je odbijanje kodifikacije crnogorskog jezika politički čin, jer se u regionu jezička pitanja često koriste kao instrument identitetske politike. Slične polemike postoje i oko „hrvatskog“ i „bosanskog“ jezika – gde se lingvistički radi o varijantama srpskohrvatskog, ali su politički priznati kao zasebni jezici. Alternativne interpretacije vide odluku ISO komiteta kao dokaz da međunarodne institucije ponekad priznaju političke realnosti (kao u slučaju hrvatskog i bosanskog), a ponekad ih osporavaju (kao u slučaju crnogorskog). Ovakvi sporovi pokazuju da jezik nije samo lingvistička kategorija, već i političko oružje u oblikovanju identiteta i legitimiteta država, posebno na Balkanu.
Irački premijer Hajder al-Abadi proglasio pobedu nad ISIL-om u Mosulu, drugom po veličini gradu u Iraku, nakon devet meseci intenzivnih borbi. Mosul je bio ključna baza ISIL-a od 2014. godine, kada je Abu Bakr al-Bagdadi upravo tu proglasio „kalifat“. Iračke snage, uz podršku međunarodne koalicije predvođene SAD, oslobodile su grad nakon teških urbanih borbi. Oslobođenje Mosula predstavljeno je kao istorijska pobeda nad ISIL-om i kraj njihove dominacije u Iraku. Premijer al-Abadi je simbolično podigao iračku zastavu u gradu, naglašavajući jedinstvo i obnovu države. Zvanično, događaj je označen kao prekretnica u borbi protiv terorizma na Bliskom istoku. Kritičari ukazuju da oslobođenje nije značilo kraj problema – grad je bio razoren, hiljade civila ubijeno, a stotine hiljada raseljeno. ISIL je izgubio teritoriju, ali je nastavio da deluje kroz gerilske napade i terorističke akcije. Alternativne interpretacije vide oslobođenje Mosula kao deo šire geopolitičke igre: SAD i saveznici su želeli da pokažu vojnu moć, dok je Irak ostao zavisan od spoljne podrške. Oslobođenje je otvorilo pitanje rekonstrukcije i političke stabilnosti – da li će Irak uspeti da obnovi grad i spreči nove podele, ili će Mosul ostati simbol razaranja i neispunjenih obećanja. Mosul je danas (2026) grad u obnovi, ali i dalje suočen sa posledicama razaranja i prisustvom ostataka ISIS-a. Abu Bakr al-Bagdadi, vođa ISIS-a koji je 2014. u Mosulu proglasio „kalifat“, ubijen je u američkoj specijalnoj operaciji u Siriji 27. oktobra 2019. godine.
12.jul 2017.
Ujedinjene nacije saopštile su da Jemen pogodila najgora epidemija kolere u svetu i da u toj zemlji 14 miliona ljudi gladuje. Jemen je razoren građanskim ratom koji je započeo marta 2015. godine.
13.jul 2017.
Kineski disident i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Lju Sjaobo, umro u pritvoru od posledica raka jetre. Bio je jedan od najpoznatijih kritičara kineskog režima, zatvoren zbog „subverzije državne vlasti“ nakon što je učestvovao u pisanju „Povelje 08“ – manifesta za demokratizaciju Kine. Lju Sjaobo je 2010. dobio Nobelovu nagradu za mir, ali mu nije bilo dozvoljeno da je lično primi – nagradu je simbolično preuzela prazna stolica u Oslu. Njegova smrt izazvala je globalne reakcije – zapadne zemlje su osudile kineske vlasti jer mu nisu omogućile lečenje u inostranstvu. Zvanično, Kina je insistirala da je dobio adekvatnu medicinsku negu i da je slučaj unutrašnje pitanje. Alternativne interpretacije ukazuju da je Peking želeo da spreči da Sjaobo postane još snažniji simbol otpora, pa je njegova smrt u pritvoru bila i politička poruka. Njegova prazna stolica u Oslu i kasnija smrt u pritvoru postali su snažni simboli – ne samo borbe za demokratiju u Kini, već i načina na koji autoritarni sistemi guše disidente.
20.jul 2017.
Predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer potpisao zakon o istopolnim brakovima nakon što je isti usvojen u Bundestagu 30.juna i Bundesratu 07.jula. Zakon je stupio na snagu 1. oktobra 2017, čime su istopolni parovi u Nemačkoj dobili pravo na brak sa svim pravima i obavezama, uključujući i pravo na usvajanje dece. Time je Nemačka postala jedna od evropskih zemalja koje su zakonski izjednačile istopolne i heteroseksualne brakove. Kritičari su ukazivali da je odluka doneta naglo, pod pritiskom javnosti i političkih okolnosti, a ne kroz dugotrajnu raspravu. Konzervativni deo CDU/CSU bio je protiv, tvrdeći da se time menja tradicionalno shvatanje braka. Alternativne interpretacije vide usvajanje zakona kao deo šireg procesa liberalizacije evropskih društava, ali i kao politički potez kojim se tadašnja vlada prilagodila promenjenom javnom mnjenju i predizbornom kontekstu.
21.jul 2017.
Umro jedan od najpoznatijih srpskih (jugoslovenskih) pevača narodne i starogradske muzike Predrag Gojković Cune. (Rođen: Kragujevac/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 06.novembar 1932. - Umro: Beograd/Srbija 21.jul 2017.) Nadimak „Cune“ je dobio, kako je sam objasnio u emisiji „Balkanskom ulicom“ Radio-televizije Srbije, po majčinom dozivanju „Odi da te majka cune“ (ljubi). Njegov raskošni glas i šarm učinili su ga legendom jugoslovenske muzičke scene. Kao dečak pokazivao je interesovanje za muziku i pevanje. Preselio se u Beograd gde je završio Osmu mušku gimnaziju na Crvenom krstu u Beogradu, gde se družio i išao u školu sa kasnije glumcima Velimirom - Batom Živojinovićem i Danilom Batom Stojkovićem. Nakon gimnazije, studira na Trgovačkoj akademiji, ali ga pevanje odvlači od studija, tako da nikad nije diplomirao. Aktivno pevanje započeo 1948. godine. Žanrovi: Narodna muzika, starogradske pesme, sevdalinke, zabavne i meksikanske pesme. Snimio je preko 100 singlova, 15 albuma i isto toliko kompilacija. Najpoznatije pesme: „Stani, stani, Ibar vodo“, „Kafu mi, draga, ispeci“, „Janičar“, „Ljubav mi srce mori“. Radio je sa izdavačkim kućama PGP RTB, Jugoton, Jugodisk, Studio B. Njegov glas bio je prepoznatljiv i omiljen širom bivše Jugoslavije. Bio je u braku sa Leposavom Lelom Gojković. Imao je dve ćerke: Natašu i Katarinu. Borio se sa zdravstvenim problemima: dijabetes, povišen pritisak i problemi sa cirkulacijom. Najteže mu je palo što je izgubio glas u poslednjim danima života. Preminuo u Beogradu, u 85. godini, od posledica moždanog udara. Predrag Gojković Cune ostao je upamćen kao umetnik raskošnog glasa, šarma i topline, koji je svojim interpretacijama obeležio decenije jugoslovenske i srpske muzike. Njegove pesme i dalje žive kao deo kulturnog nasleđa.

1932-2017
84
25.jul 2017.
Poljski parlament usvojio kontroverzne zakone o pravosuđu, koje je EU kritikovala kao udar na nezavisnost sudstva. Poljska pravosudna kriza iz 2017. i dalje traje – zakoni koje je uvela stranka PiS nisu u potpunosti ukinuti, iako je od decembra 2023. na vlasti koalicija Donalda Tuska koja obećava „obnovu vladavine prava“. Do 2026. mnoge sporne reforme ostaju na snazi, a stanje se i dalje opisuje kao „nerazrešena kriza“. Kritičari EU vide ovo kao primer dvostrukih standarda – gde se „demokratija“ koristi kao instrument pritiska na države koje žele da vode suvereniju politiku. Poljska ostaje u „pravosudnoj krizi“ koja traje već više od decenije, a EU i dalje vrši pritisak na Varšavu.
jul 2017.
Tokom jula 2017. Grčku su pogodili veliki šumski požari, naročito u okolini Atine i na Peloponezu. Stotine hektara šuma i naselja bili su zahvaćeni vatrom, a hiljade ljudi evakuisano. Vlada Grčke proglasila je vanredno stanje i mobilisala vatrogasne jedinice, vojsku i volontere. Evropska unija i susedne zemlje poslale su pomoć – avione za gašenje požara i timove za podršku. Zvanično, požari su objašnjeni kombinacijom visokih temperatura, suše i ljudske nepažnje. Požari u Grčkoj jula 2017. pokazali su dvostruku sliku – zvanično kao prirodnu katastrofu izazvanu klimatskim uslovima, a alternativno kao posledicu namernog podmetanja i političko-ekonomskog instrumentalizovanja krize. Postoje interpretacije da su požari posledica namernog podmetanja radi urbanizacije i širenja građevinskih zona – što je u Grčkoj i ranije bio problem. Alternativne analize ukazuju da međunarodne institucije koriste ovakve katastrofe da promovišu „zelene agende“ i klimatske politike koje često služe interesima velikih korporacija, dok lokalno stanovništvo ostaje nezaštićeno. U požarima u Grčkoj tokom jula 2017. izgorelo je oko 20.000 hektara šuma i zemljišta, a materijalna šteta procenjena je na stotine miliona evra – uključujući uništene kuće, infrastrukturu i poljoprivredne površine. To je bio jedan od najtežih požarnih sezona u toj deceniji. Broj poginulih: oko 10–15 ljudi izgubilo je život u požarima tokom jula 2017. a više desetina ljudi je zadobilo povrede, najčešće od dima i opekotina.
Avgust 2017
02.avgust 2017.
Umro srpski (jugoslovenski) pozorišni i filmski glumac, režiser i književnik Tomo Kuruzović. (Rođen: Sarajevo/Kraljevina Jugoslavija/B i H 18.oktobar 1930. – Umro: Beograd/Srbija 02.avgust 2017.) Odrastao je u porodici snažno vezanoj za pozorište – otac mu je radio kao pozorišni frizer, vlasuljar i šminker, a majka kao krojačica. Zbog takvog okruženja, sa scenom se susreo veoma rano i već od pete godine nastupao je u dečjim ulogama. Nakon Drugog svetskog rata završio je Učiteljsku školu 1948. godine i kratko radio kao učitelj i upravnik škole u selu Čarakovo kod Prijedora. Godine 1949. dolazi u Beograd i iste godine upisuje Akademiju za pozorište i film, u klasi profesora Joze Laurenčića. Studije glume završio je 1953, a diplomirao 1957. godine. Paralelno je vanredno studirao jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a kasnije i režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1961–1966). Profesionalnu karijeru započeo je u Sarajevu, gde je bio jedan od osnivača Malog pozorišta (današnji Kamerni teatar 55). Od 1961. trajno se vezuje za Beograd, gde postaje član Beogradskog dramskog pozorišta, u kome je nastupao sve do penzionisanja. Kuruzović je ostvario impozantan broj uloga u filmu i televiziji, često tumačeći upečatljive karakterne i sporedne likove. Publika ga pamti iz ostvarenja kao što su „Više od igre“, „Leptirica“, „Otpisani“, „Sivi kamion crvene boje“, „Salaš u malom ritu“ i mnogih drugih. Uloga Nikoletine Bursaća mu je obeležila karijeru. Ćopićevog junaka je oživeo preko 2.000 puta na sceni. Toliko se srodio sa likom da su ga ljudi često poistovećivali sa Nikoletinom. Bio je aktivan i kao reditelj i pisac, kao i osnivač alternativnog pozorišta „Sunce“ na Novom Beogradu. Takođe je radio kao pedagog u glumačkom studiju „Tajne glume“.

1930-2017
86
03.avgust 2017.
Brazilski fudbaler Nejmar potpisao ugovor sa francuskim klubom Pari Sen Žermen - transfer je iznosio rekordnih 222 miliona evra, čime je oboren dotadašnji svetski rekord u fudbalskim transferima. Prešao je iz Barselone. Ovaj potez označio je novu eru u evropskom fudbalu, sa PSG-om kao jednim od glavnih konkurenata za titulu u Ligi šampiona. Dok su mediji slavili „najskupljeg fudbalera na svetu“, milioni ljudi širom planete živeli su u siromaštvu. U isto vreme, porodice su pokretale humanitarne akcije da bi prikupile sredstva za lečenje bolesne dece. Kontrast između glamura sportskog biznisa i surove stvarnosti društva postao je očigledan: jedan čovek vredi 222 miliona, dok se za spas jednog deteta skupljaju kovanice. Ovaj transfer je paradigma posrnulog sistema vrednosti: kapital se sliva u spektakl, dok se osnovne ljudske potrebe prepuštaju dobrovoljnim prilozima. Sistem nagrađuje iluziju, a zanemaruje život. „222 miliona za jednog — a koliko za milione?“ postaje pitanje koje razotkriva anomaliju današnjeg sveta.
04.avgust 2017.
Pol Kagame osvojio predsedničke izbore u Ruandi sa 98,8% glasova, obezbedivši svoj četvrti mandat na čelu države. Zvanični rezultati su potvrđeni od strane izborne komisije, a Kagame je nastavio da vodi zemlju, ističući stabilnost i ekonomski rast kao glavne ciljeve svoje politike. Četvrti mandat, sa gotovo potpunom većinom od 98,8%, izazvao je sumnje i kritike međunarodne javnosti. Dok su zvanični narativi govorili o „jedinstvu naroda“, mnogi su ukazivali na ograničenu političku konkurenciju, kontrolu medija i pritiske na opoziciju. Kada predsednik četiri puta zaredom osvaja izbore sa gotovo apsolutnim procentom, to više liči na ritual potvrde moći nego na demokratski proces. Sistem koji proizvodi „98,8% saglasnosti“ zapravo pokazuje 0% tolerancije prema pluralizmu.
10.avgust 2017.
U mestu Zuce, kod Beograda, otvorena je prva Ikea u Srbiji. Prodajni prostor veličine 33.437 kvadratnih metara postao je najveća robna kuća te vrste u regionu. Otvaranje je privuklo veliku pažnju javnosti i označilo dolazak švedskog giganta na srpsko tržište. Dolazak Ikee u Srbiju dočekan je kao simbol „modernizacije“ i ulaska u globalne potrošačke tokove. Međutim, iza euforije stajala je i realnost: kupovna moć prosečnog građanina bila je daleko ispod evropskog proseka, pa su mnogi posmatrali otvaranje više kao spektakl nego kao realnu mogućnost da se redovno kupuje u toj robnoj kući. Ikea je postala svojevrsni „hodočasnički centar“ potrošačke kulture, dok su osnovne potrebe i dalje ostajale nedostižne za veliki deo stanovništva. Otvaranje Ikee u Srbiji pokazuje kako sistem voli da slavi simbol potrošnje umesto da rešava simbol siromaštva. Dok se merenje kvadrata i redova kupaca pretvara u nacionalni događaj, prosečna plata ostaje daleko od cene nameštaja.
11.avgust 2017.
Umro Izrael (Jisrael) Krištal Ginisov rekorder - zvanično proglašen za najstarijeg muškarca na svetu sa 112 godina i 178 dana 2016.godine. (Rođen: Malenijec/Kongresna Poljska-Ruska Imperija/Poljska 15.septembar 1903. – Umro: Haifa/Izrael 11.avgust 2017.) Izrael (Jisrael) Krištal je jedna od onih ličnosti čija biografija zvuči kao neverovatan filmski scenario. On nije samo bio "najstariji čovek na svetu", već simbol preživljavanja najtežih tragedija 20. veka. Rođen u religioznoj jevrejskoj porodici u selu Malenijec. Zanimljivo je da je rođen iste godine kada su braća Rajt izvela svoj prvi let avionom. Seli se 1920.godine u Lođ i otvara fabriku bombona i čokolade. Postaje čuveni majsor slatkiša sa svojim receptima, a kasnije će ga upravo ta veština delimično održati u životu. Tokom nacističke okupacije, sa porodicom završava u getu u Lođu od 1940.godine. Godine 1944. biva deportovan u Aušvic. Tamo gubi suprugu i dvoje dece, ostajući jedini preživeli iz svoje velike porodice. Saveznici ga oslobađaju 1945.godine. U tom trenutku Krištal teži svega 37 kilograma. Kažu da je sovjetskim vojnicima koji su ga spasili zahvalio praveći im bombone od onoga što je imao pri ruci. Sa drugom suprugom (takođe preživelom iz logora) seli se u Haifu 1950.godine započevši novi život. Tamo ponovo pokreće biznis sa slatkišima, koji je vodio sve do penzije. 2016. Godine kada je proglašen Ginisovim rekorderom je konačno proslavio i svoj Bar Micva (versko punoletstvo), koji je propustio 100 godina ranije zbog Prvog svetskog rata. Umire u 113. godini života u Haifi, samo mesec dana pre 114. rođendana. Iza sebe je ostavio decu, unuke i čak 32 praunuka. Na pitanje o tajni dugovečnosti, skromno je odgovarao: "Sve je to određeno odozgo. Ja ne znam tajnu, samo verujem da treba raditi vredno i graditi ono što je srušeno".

1903-2017
113
12.avgust 2017.
U američkom gradu Šarlotsvilu došlo je do nasilnih sukoba između ekstremno desničarskih grupa i demonstranata koji su im se suprotstavili. Najtragičniji trenutak bio je kada je automobil uleteo u masu, usmrtivši jednu osobu i povredivši više desetina. Događaj je izazvao veliku političku i društvenu debatu o rasizmu i ekstremizmu u SAD.
17.avgust 2017.
rat u siriji
Vojska Sirije ostvarila značajnu pobedu nad Islamskom Državom u pokrajinama Raka, Homs i Hama. Pripadnici IS-a opkoljeni su u manjem gradu Akerbatu u centralnoj Siriji. Ova operacija označila je prekretnicu u borbi protiv terorizma na tom području. Pet dana ranije 12.avgusta vojska Sirije oslobodila ključni grad Al Suhna u centralnom delu zemlje i obezbedila dalji prodor na istok prema pokrajini i opkoljenom gradu Dajr ez Zaur i velikim naftnim i gasnim poljima. Iza zvaničnih izveštaja o „velikoj pobedi“ stoji složena realnost: razorene pokrajine, raseljeno stanovništvo i humanitarna kriza. Dok se govori o vojnom uspehu, svakodnevni život civila ostaje u ruševinama.
U terorističkim napadima u Barseloni i obližnjim mestima Alkanaru i Kambrilu, ubijeno 16 osoba, dok je 152 povređeno - odgovornost preuzela tzv. Islamska država. Napadi su izvedeni vozilima i eksplozivnim napravama, a španske vlasti su proglasile vanredno stanje i pokrenule opsežnu istragu. Centralni napad dogodio se Barseloni gde je napadač, islamski ekstremista, Junis Abujakub gazio prolaznike kombijem u turističkoj zoni kod avenije Las Ramblas. U obližnjem mestu Alkanar prethodno je došlo do eksplozije u kući u kojoj su se pripadnici terorističke ćelije pripremali za napad, dok je u Kambrilu izveden dodatni napad u kojem su napadači pokušali da automobilom udare prolaznike.
20.avgust 2017.
Umro američki komičar, glumac i reditelj Džeri Luis (Džozef Levič) popularan tokom 40-tih i 50-tih godina u dvojcu Martin i Luis koji je činio sa pevačem Din Martinom. (Rođen: Njuark/Nju Džerzi/SAD 16.mart 1926. – Umro: Las Vegas/Nevada/SAD 20.avgust 2017.) Džeri Luis je bio apsolutni kralj fizičke komedije, ali i čovek neverovatne radne etike i tehničke genijalnosti. Njegova karijera je trajala skoro osam decenija. Bio je potomak jevrejskih imigranata iz istočne Evrope, tačnije iz današnje Rusije i Poljske. Rođen kao Džozef Levič u porodici zabavljača. Već sa pet godina nastupa sa roditeljima u hotelima, učeći zanat "iz prve ruke".U jednom klubu u Atlantik Sitiju 1946.godine, upoznaje pevača Dina Martina. Spajaju se u duo "Martin & Lewis" – spoj lepotana i "idiota" – koji postaje svetska senzacija i najplaćeniji zabavljački akt tog vremena. Tačno 10 godina nakon početka saradnje, duo se raspada 1956, zbog tenzija. Mnogi su mislili da je Džeri gotov, ali on tek tada kreće u solo osvajanje sveta. Snimajući film "The Bellboy", (1960.) Džeri, koji je i režirao, uvodi sistem monitora da bi odmah mogao da vidi šta je snimio. Taj sistem se i danas koristi na svakom filmskom setu na svetu. Film "Otkačeni profesor" iz 1963.godine je njegovo remek-delo. Film je pokazao njegovu glumačku širinu – od smotanog profesora do arogantnog zavodnika (što je, pričalo se, bila direktna prozivka Dina Martina). Od 1966. do 2010.godine bavio se humanitarnim radom kada je vodio čuveni "Telethon" za obolele od mišićne distrofije. Tokom decenija, sakupio je preko 2,5 milijardi dolara, postavši jedan od najvećih humanitaraca među glumcima. Pod palicom Martina Skorsezea (1983) igra ozbiljnu ulogu u filmu "The King of Comedy". Dokazao je svima da nije samo čovek koji "pravi grimase", već vrhunski dramski glumac. Iako su ga u Americi ponekad smatrali detinjastim, u Francuskoj je imao status poluboga. Kritičari su ga tamo zvali "Le Roi du Crazy" (Kralj ludila) i smatrali ga vrhunskim filmskim autorom, ravnim Čaplinu. Umire u Las Vegasu u 91. godini. Ostaje upamćen kao čovek koji je redefinisao komediju i vizuelni humor.

1926-2017
91
21.avgust 2017.
25-30.avgust 2017.
Uragan Harvi pogodio obalu Sjedinjenih Američkih Država kao uragan četvrte kategorije uzrokujući katastrofalnu štetu metropolitanskom području Hjustona, uglavnom zbog rekordnih poplava - poginulo 107 ljudi. Harvi je bio prvi veliki uragan koji je pogodio SAD posle više od decenije, a posledice su bile ogromne: hiljade ljudi je evakuisano, više od 300.000 domova je oštećeno ili uništeno, desetine hiljada ljudi ostalo je bez krova nad glavom, dok je ekonomska šteta procenjena na oko 125 milijardi dolara. Harvi je time postao najskuplji uragan u istoriji SAD, zajedno sa uraganom Katrina (2005). Federalne i lokalne vlasti proglasile su vanredno stanje, a međunarodna zajednica uputila je pomoć i solidarnost pogođenim stanovnicima.
28.avgust 2017.
Libanska armija objavila je da je proterala i poslednje pripadnike Islamske Države sa svoje teritorije. Time je okončan šestogodišnji konflikt u Libanu, koji je počeo 2011. godine i obuhvatio pogranične oblasti prema Siriji. Operacija je izvedena u koordinaciji sa sirijskim snagama i Hezbolahom, a rezultat je bio povratak kontrole nad celokupnom teritorijom Libana. Zvaničnici su istakli da je ovo istorijski trenutak za zemlju, jer je po prvi put posle više godina uklonjena neposredna teroristička pretnja. Iako je vojna pobeda predstavljena kao kraj konflikta, Liban je ostao suočen sa dubokim unutrašnjim podelama, ekonomskom krizom i političkom nestabilnošću.
Severna Koreja ispalila balističku raketu koja je preletela preko severnog dela Japana. Projektil je pao u Tihi okean, nakon što je prešao oko 2.700 kilometara. Japanske vlasti su izdale upozorenja stanovništvu u pogođenim oblastima, a međunarodna zajednica je oštro osudila potez Pjongjanga. Ovaj test izazvao je novu krizu u regionu i dodatno pojačao tenzije između Severne Koreje, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.
Septembar 2017
01.septembar 2017.
U Hamburgu otvoren istraživački centar Evropski XFEL s najvećim i najjačim rendgenskim laserom na svetu. U pitanju je mašina duga 3,4 km koja omogućava snimanje atomskih procesa u realnom vremenu (poput "filmske kamere" za molekule). Ključno za razvoj lekova i novih materijala. Kao i uvek kod velikih projekata (poput CERN-a), na nekim forumima su se pojavile priče da bi ovakva snaga mogla da "probije tkivo realnosti" ili da se koristi za tajna energetska oružja, mada zvanična naučna zajednica to kategorički odbacuje kao naučnu fantastiku.
Jedan od najjačih uragana ikada zabeleženih na Atlantiku opustošio je Karibe i Floridu. Vetrovi su dostizali 295 km/h. Šestog septembra uragan je bio na vrhuncu intenziteta. Ukupna šteta iznosila je 77,2 milijarde dolara dok je 134 ljudi poginulo. Uragan Irma je bila "pogonsko gorivo" za teoretičare HAARP Sistema i veštačke modifikacije klime. Mnogi su tvrdili da je putanja uragana bila "previše savršena" i da su klimatske promene samo paravan za testiranje tehnologije za kontrolu vremena.
Vladimir Putin naložio Sjedinjenim Državama da smanje svoje diplomatsko i tehničko osoblje u Rusiji za čak 755 ljudi. Cilj je bio da se broj američkih diplomata izjednači sa brojem ruskih u SAD (na tačno 455 sa obe strane). Ovo je bio direktan odgovor na nove sankcije koje je američki Kongres uveo Rusiji zbog optužbi o mešanju u izbore 2016. To je bilo najveće pojedinačno proterivanje diplomata u modernoj istoriji, prevazilazeći čak i najgore periode Hladnog rata. Rad američkih konzulata u Rusiji je skoro potpuno paralisan, a izdavanje viza ruskim građanima je maltene stalo. Dok je mejnstrim to video kao "Putinovo demonstriranje sile", postojala je verzija po kojoj je ovo bio dogovoreni manevar. Tramp je u to vreme bio pod ogromnim pritiskom "Duboke države" (Deep State) zbog istrage o dosluhu sa Rusijom. Ovakav radikalan potez Putina je, paradoksalno, davao Trampu prostor da pred domaćom javnošću kaže: "Vidite da nismo prijatelji", dok su suštinski kanali komunikacije između njih dvojice ostali otvoreni kroz tajne službe. Stručnjaci za bezbednost su tvrdili da među tih 755 ljudi većinu nisu činile diplomate u odelima, već operativci na terenu i stručnjaci za sajber-nadzor. Ovim potezom, Rusija je bukvalno "očistila" teren od strane obaveštajne mreže pod maskom diplomatskog protokola.
02.septembar 2017.
Usled poplava u južnoj Aziji koje u Bangladešu, Pakistanu, Indiji i Nepalu traju još od jula poginulo je najmanje 1.300 i pogođeno oko 45 miliona ljudi. Bila je ovo jedna od najtežih humanitarnih katastrofa decenije, iako su u svetskim medijima često ostajale u senci uragana koji su tada pogađali Ameriku. Višemesečni monsuni dostigli su vrhunac. Indija (naročito države Bihar i Utar Pradeš), Bangladeš, Nepal i Pakistan praktično su bili pod vodom. Bilans je bio jeziv: preko 1.300 mrtvih i neverovatnih 45 miliona ljudi koji su ostali bez domova, useva ili pijaće vode. U Bangladešu je trećina zemlje bila pod vodom, a u Mumbaiju (Indija) je za samo jedan dan palo toliko kiše da je ceo grad, koji je ekonomsko srce zemlje, potpuno stao. Dok su zvaničnici govorili o "rekordnim padavinama", lokalni stručnjaci i ekološki aktivisti su pokrenuli oštru debatu o ljudskom faktoru. Tvrdi se da razmere nisu bile takve samo zbog kiše, već zbog katastrofalne urbanizacije i uništavanja prirodnih odvoda (močvara) radi izgradnje zgrada. Takođe, Nepal i Indija su se međusobno optuživali za loše upravljanje branama, tvrdeći da je otvaranje ustava sa jedne strane granice direktno potapalo ljude sa druge. Dok su mediji brujali o monsunima, alternativni istraživači su ukazivali na anomalije u kretanju vazdušnih struja iznad Indijskog okeana. Pominjali su se ne samo jonosferski grejači, već i skalarna oružja koja mogu da "zaključaju" ciklon iznad određenog područja. Tehnologija (efekat stajaćeg talasa) funkcioniše po principu usmeravanja ogromne energije u gornje slojeve atmosfere, što stvara tzv. blokirajuće anticiklone. Rezultat? Oblaci se ne kreću prirodno, već se "istovaraju" na jednom mestu dok ne potope sve ispod sebe. Geopolitički motiv: trag novca ili moći. Ti delovi Azije su ključna čvorišta za "Put svile" i globalnu ekonomiju. Izazivanje humanitarne katastrofe takvih razmera praktično resetuje razvoj regije za narednih deset godina.
03.septembar 2017.
Severna Koreja u hamgjonškom okrugu Kilču sprovela svoj šesti nuklearni test jačine oko 120 kilotona TNT-a. Severna Koreja je izvela svoju šestu i najmoćniju nuklearnu probu. Testirali su hidrogensku bombu na poligonu Pungje-ri. Eksplozija je izazvala veštački zemljotres magnitude 6.3 jedinice, a planina iznad poligona se podigla za nekoliko metara i potom delimično urušila. To je bio trenutak kada je Kim Džong Un pokazao da ima tehnologiju za minijaturizaciju bojeve glave koja može stati na interkontinentalnu raketu (ICBM). Svet je bio na ivici nuklearnog sukoba, a Donald Tramp je počeo da koristi retoriku o "vatri i besu". Pored zvaničnog testa, kružile su teorije da se nije radilo samo o proveri oružja. Neki analitičari su smatrali da je test bio toliko moćan da je pretio da aktivira vulkan planinu Pektu, koja je sveta planina za Korejce, a nalazi se relativno blizu. Takođe, postojale su sumnje u saradnju sa "trećim stranama" jer je skok u tehnologiji od prethodnog testa bio neverovatno velik i brz za jednu izolovanu zemlju. Seizmolozi širom sveta su ostali zatečeni jer je ovaj test bio više od 10 puta jači od onoga iz 1945. u Hirošimi. Bukvalno su mogle da se vide pukotine na planini putem satelitskih snimaka.
06.septembar 2017.
Evropski sud pravde odbio žalbe vlada Mađarske i Slovačke da se zaustavi raspodela izbeglica u EU. Evropski sud pravde (ECJ) odbacio je tužbe Mađarske i Slovačke, potvrdivši da EU ima pravo da primora države članice da prihvate kvote izbeglica. Mađarska i Slovačka su tvrdile da je mehanizam raspodele donet mimo pravila i da ugrožava njihovu bezbednost i kulturni identitet. Sud je presudio: Solidarnost je obaveza, a ne izbor. Viktor Orban je ovo nazvao "silovanjem" evropskog prava, a ovaj datum je zacementirao jaz između Brisela i "Višegradske grupe". Od ovog trenutka kreće uspon desnice u Evropi kakav danas poznajemo. Dok Brisel priča o humanosti, kritičari i alternativni analitičari ovaj potez vide kao deo šireg plana "Velike razmene" (The Great Replacement). Prema toj teoriji, kvote nisu služile da reše krizu, već da se silom razbije homogenost država istočne Evrope koje su pružale otpor centralizovanoj moći EU.
08.septembar 2017.
Umro srpski (jugoslovenski) glumac, reditelj i producent Ljubiša Samardžić “Smoki” - jedini srpski glumac nagrađen Zlatnim lavom na Filmskom festivalu u Veneciji (1967). (Rođen: Skoplje/Kraljevina Jugoslavija/Severna Makedonija 19.novembar 1936. – Umro: Beograd/Srbija 08.septembar 2017.) Karijeru je započeo šezdesetih godina prošlog veka glumeći uglavnom u partizanskim filmovima, ali mu je nesumnjivu popularnost donela i saradnja sa glumicom Milenom Dravić, kao i režiserom Purišom Đorđevićem. Rođen u rudarskoj porodici. Taj "rudarski" mentalitet – upornost i rad bez odmora – zadržao je do poslednjeg daha. Dobija nadimak Smoki po ulozi u filmu "Peščani grad". Postaje simbol šarma, optimizma i onog prepoznatljivog "beogradskog asfalta", iako je mogao da odigra sve – od partizanskog heroja do smotanog autolimara. Za ulogu u filmu "Jutro" dobija "Zlatnog lava" (Volpi Cup) u Veneciji (1967). Tada je postao svetska klasa, glumac kojeg su prepoznavali od Kana do Moskvi. Uloga Šurde u seriji "Vruć vetar" (1980) cementira ga kao narodnog heroja. Njegova borba sa sistemom, lenjošću i željom za boljim životom postala je univerzalni simbol svih ljudi na Balkanu. Devedesetih godina XX veka Osniva "Cinema Design" sa sinom Draganom. Dok se zemlja raspadala, on je snimao filmove (poput "Ubistva s predumišljajem") koji su pokušavali da sačuvaju razum u ludilu. Najteži udarac: smrt sina Dragana (Gage) (2001) koja ga potpuno lomi, ali on, u maniru starog profesionalca, tugu pretvara u rad. Režira film "Nebeska udica", posvećen klincima koji pod bombama 1999. igraju košarku. Nakon duge i teške bolesti, Ljubiša nas napušta u 80. godini u Beogradu. Njegov odlazak tog septembra označio je simboličan kraj "zlatne ere" filma na ovim prostorima. Ljubiša nije bio samo glumac, bio je moralna vertikala. U vreme kada su se mnogi prodavali za sitne interese, on je ostao gospodin, posvećen porodici i umetnosti. Njegov osmeh je bio "kontra-lek" za sivilo koje je gutalo Balkan.

1936-2017
80
09.septembar 2017.
U Prištini izabrana kosovska vlada sa premijerom Ramušom Haradinajem, liderom Alijanse za budućnost Kosova. Vlada ima 21 ministarstvo, a tri ministarstva — za povratak, lokalnu samoupravu i poljoprivredu - vodiće Srbi. Haradinaj je mogao da formira vladu tek zahvaljujući podršci Srba koji imaju 10 mandata, od kojih je devet osvojila Srpska lista koju je podržala vlada u Beogradu.
13.septembar 2017.
Prvi put u istoriji, MOK istovremeno dodelio domaćinstva za dve uzastopne Olimpijade - Pariz 2024. i Los Anđeles 2028. Pariz je dobio 2024. (tačno 100 godina nakon njihovih igara 1924), a Los Anđeles 2028. godinu. Pošto su svi ostali gradovi kandidati odustali zbog ogromnih troškova, MOK je morao da "zaključa" ova dva giganta da ne bi ostali bez domaćina. Emanuel Makron je ovo proslavio kao veliku pobedu Francuske. Grad svetlosti je trebalo da zablista u punom sjaju, dok je LA dobio 11 godina da se "pripremi". Kritičari su ovo videli kao potpunu kapitulaciju pred korporativnim interesima. Umesto sportskog takmičenja gradova, dobili smo dogovor "iza zatvorenih vrata" između globalističkih elita. Mnogi su ukazivali na to da su oba grada (Pariz i LA) ključne tačke za uvođenje totalnog digitalnog nadzora. Olimpijada je uvek savršen izgovor da se gradovi "prekriju" hiljadama pametnih kamera, 5G repetitorima i sistemima za prepoznavanje lica pod maskom "bezbednosti sportista". Na otvaranju u Parizu 2024. mogli smo videti – tešku okultnu simboliku, jahače apokalipse i slično. Seme svega toga, tog "novog normalnog" u sportu, posejano je upravo tog septembra 2017. u Limi.
15.septembar 2017.
17.septembar 2017.
Košarkaška reprezentacija Slovenije novi je prvak Evrope nakon pobede nad selekcijom Srbije u finalu Evropskog prvenstva u Istanbulu. Slovenija je pobedila Srbiju rezultatom 93:85. Dragić i tada mladi Dončić su ušli u istoriju. Sportski krugovi u Srbiji su dugo analizirali suđenje u četvrtoj četvrtini, smatrajući da su određene odluke direktno "pogurale" Sloveniju ka zlatu, dok su Slovenci to videli kao čistu pobedu talenta nad tradicijom. I Dragić i Dončić imaju srpske gene, očevi su im Srbi.
19.septembar 2017.
Tačno u 13:14 po lokalnom vremenu, centralni Meksiko je pogodio razoran zemljotres jačine 7.1 rihtera koji je odneo 360 života i ostavio za sobom hiljade uništenih objekata - jeziva koincidencija: dogodio se na tačno 32. godišnjicu katastrofalnog zemljotresa iz 1985. godine. Što je još luđe, svega dva sata ranije, čitav grad je učestvovao u godišnjoj vežbi evakuacije od zemljotresa. Kada su se sirene ponovo oglasile, ljudi su mislili da je u pitanju tehnička greška ili nastavak vežbe, dok se tlo nije stvarno otvorilo. Ako posmatramo kroz teoriju o eksperimentisanju klimatskim prilikama, ovaj datum 19.septembar nudi neverovatne "podudarne" tačke: Trostruki udar: Istovremeno smo imali uragan Marija (Karibi), uragan Hoze (Atlantska obala) i katastrofalan zemljotres (Meksiko). Solarna aktivnost: Naučni radovi beleže da su se tih dana desile izuzetno jake solarne baklje (klase X9.3), koje su 41 sat pre prvog zemljotresa (onog od 8. septembra) udarile u jonosferu. Za teoretičare, ovo je savršen trenutak kada se jonosferski grejači "napajaju" ili koriste prirodne anomalije da bi usmerili energiju ka tektonskim rasedima ili atmosferskim pritiscima. Matematička preciznost: Da zemljotres pogodi istu tačku na isti datum nakon 32 godine (1985–2017) statistički je skoro nemoguće – osim ako nije u pitanju precizno tempiran okidač. 19. septembar 2017. nije bio samo dan loše sreće, već trenutak kada su se "nebesa i zemlja" sinhronizovali na način koji zvanična nauka zove koincidencijom, a ljudi koji ne veruju sistemu koji ih je toliko puta izneverio i prevario ovo svakako ne smatraju slučajnošću.
Uragan Marija oluja 5. kategorije, direktno pogodila Dominiku, ostavljajući ostrvo u stanju "potpune devastacije". Premijer je tada objavio da je ostrvo praktično izgubilo sve što se može izgubiti. Na ovom ostrvu je poginula najmanje 31 osoba, dok se desetine i dalje vode kao nestale. Šteta je iznosila oko 1,3 milijardi dolara, što je neverovatnih 226% BDP-a te zemlje. Oštećeno je ili uništeno preko 90% stambenih objekata.
20.septembar 2017.
Uragan Marija oluja pete kategorije pogodila Portoriko rano ujutru 20. septembra, uništivši kompletnu energetsku mrežu ostrva. Prvobitni zvanični podaci su sramno navodili samo 64 poginule osobe. Međutim, nezavisne studije, poput one sa univerziteta George Washington, utvrdile su da je stvaran broj čak 2.975 žrtava. Neke studije, poput Harvardove, išle su i do procene od 4.645 mrtvih. Na nivou celih Kariba, zvanično se procenjuje se da je život izgubilo preko 3.050 ljudi. Ukupni troškovi procenjeni su na preko 91,6 milijardi dolara (u vrednosti iz 2017. godine), što Mariju svrstava na četvrto mesto najskupljih uragana ikada. Šteta na infrastrukturi i imovini Portorika iznosila je oko 90 milijardi dolara. Uništeno je 80% električne mreže, a ostrvo je mesecima bilo u mraku. Poljoprivreda je sravnjena sa zemljom – uništeno je 80% vrednosti useva. Marija nije bila samo oluja, već totalni kolaps sistema. Najveći broj žrtava u Portoriku nije stradao od samog vetra, već od indirektnih posledica – mesecima bez struje, vode i pristupa lekovima za hronične bolesnike.
23.septembar 2017.
rat u siriji
Tigrove snage Sirijske arapske armije (SAA) uništile poslednja teroristička uporišta Islamske Države na zapadnoj obali Eufrata u pokrajini Raka i očistile međupokrajinsku granicu između Rake i Dajr ez Zaura. Septembar 2017. bio je mesec velikog preokreta. Do tog trenutka, rat u Siriji je prošao kroz fazu totalnog haosa (2011–2015), a zatim u fazu sistematskog potiskivanja terorista nakon ruske intervencije krajem 2015. godine. Islamska Država (ISIS) je te godine bila u slobodnom padu. Izgubili su Mosul u Iraku, a u Siriji su bili pritisnuti sa dve strane: s jedne strane Sirijska arapska armija (SAA) uz rusku vazdušnu podršku, a s druge Sirijske demokratske snage (SDF) (uglavnom Kurdi) uz podršku SAD. Opsada Dejr ez Zaura: Ovaj grad na istoku zemlje bio je pod opsadom ISIS-a više od tri godine. Vladine snage u gradu su preživljavale isključivo zahvaljujući vazdušnim isporukama hrane i municije. Početkom septembra 2017, elitne "Tigrove snage" su konačno probile taj obruč, što je bio ogroman strateški i psihološki šok za teroriste. Dok je SDF ulazio u samu Raku (glavni grad ISIS-a), sirijska vojska je "čistila" ogromne prostore zapadno od Eufrata kako bi osigurala put ka istoku. Taj datum, 23. septembar, označava trenutak kada su "Tigrovi" (danas 25. divizija) spojili linije fronta i praktično izbacili ISIS sa čitave zapadne obale reke u tom sektoru. Eufrat je postao "crvena linija". Vojska je prelazila na istočnu obalu (pontonskim mostovima) kako bi zauzela ključna naftna polja pre nego što do njih stignu pro-američke snage (SDF). To je bio mesec "trke" u kojoj se odlučivalo ko će kontrolisati resurse zemlje u budućnosti. Do septembra 2017. više se nije pitalo da li će ISIS pasti, već ko će zauzeti njihovu teritoriju. SAA je tim čišćenjem obale Eufrata osigurala leđa za finalni udar na istok zemlje. Komandant "Tigrova" je bio čuveni Suhail al-Hasan, oficir kojeg su pratile legende da nikada nije izgubio bitku i koji je uživao ogromno poštovanje ruskih generala.
24.septembar 2017.
Koalicija Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije Bavarske kancelarke Angele Merkel osvojila najviše mesta u Bundestagu na Nemačkim saveznim izborima. Angela Merkel osvaja četvrti mandat, ali desničarski AfD prvi put ulazi u Bundestag kao treća snaga. Politički analitičari su ovo videli kao "početak kraja" ere stabilnosti Angele Merkel i signal da se evropska desnica nepovratno budi, što se u godinama nakon toga i potvrdilo.
25.septembar 2017.
Na referendumu o nezavisnosti Iračkog Kurdistana 92,7% izašlih birača glasalo je za nezavisnost te iračke pokrajine – oduševljenje masa kratkog daha. Vlada Iračkog Kurdistana, predvođena Masudom Barzanijem, sprovela je referendum o nezavisnosti. Rezultat je bio brutalan: 92,7% "ZA". Kurdi su slavili na ulicama Erbila, verujući da je posle stotinu godina kucnuo čas za sopstvenu državu. Radost je kratko trajala. Centralna vlast u Bagdadu, uz podršku Irana i Turske, odmah je uvela blokadu. Irak je poslao vojsku i oduzeo Kurdima ključni grad Kirkuk i njegova bogata naftna polja. Barzani je morao da podnese ostavku, a san o nezavisnosti je stavljen "na led". Mnogi analitičari veruju da je ovaj referendum bio "navlakuša". Kurdi su dobili prećutnu podršku od određenih zapadnih krugova da bi se "testirale" granice Iraka, ali su u trenutku kada je Bagdad krenuo u napad, ostavljeni na cedilu. Bio je to surov podsetnik da na Bliskom istoku "nema prijatelja, samo interesa".
26.septembar 2017.
Saudijski kralj Salman el Saud dekretom ženama u Saudijskoj Arabiji omogućio da dobiju vozačke dozvole i upravljaju motornim vozilima. Kralj Salman je potpisao dekret kojim se ukida decenijska zabrana ženama da voze. Ova odluka je postala simbol vizije "Vision 2030" koju gura prestolonaslednik Muhamed bin Salman (MBS). Do tog trenutka, Saudijska Arabija je bila jedina zemlja na svetu gde je ženama bilo zabranjeno da voze. Odluka je doneta ne samo zbog ljudskih prava, već i iz čiste ekonomije – državi je bilo potrebno da žene izađu na tržište rada, a za to im je bio potreban prevoz. Dok je svet slavio ovu "pobedu liberalizma", saudijske vlasti su istovremeno hapsile aktivistkinje koje su se godinama borile upravo za to pravo (poput Luđajn al-Hatluk). Poruka je bila jasna: "Dobićete prava kad mi odlučimo, a ne zato što ste vi to tražile." To je bio početak agresivnog PR-a Muhameda bin Salmana kojim je kupovao naklonost Zapada.
27.septembar 2017.
Umro američki izdavač magazina, producent, osnivač i glavni urednik Plejboja Hju Hefner. (Rođen: Čikago/Ilinois/SAD 09.april 1926. – Umro: Los Anđeles/Kalifornija SAD 27.septembar 2017.) Rođen u strogoj puritanskoj porodici. Kasnije će tvrditi da je čitava njegova imperija bila samo bunt protiv te potisnute atmosfere detinjstva. Sa pozajmljenih 600 dolara i fotkama Merilin Monro (koje je kupio za sitniš), lansira prvi broj časopisa Playboy (1953). Časopis nije bio samo o golotinji; Hefner je pametno ubacivao intervjue sa ljudima poput Martina Lutera Kinga i Fidela Kastra, praveći "intelektualni paravan" za ono što je suštinski bila seksualna revolucija. Šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka Plejboj postaje simbol hedonizma. Njegova vila (Playboy Mansion) postaje centar moći gde se mešaju Holivud, politika i obaveštajne službe. Za teoretičare "duboke države" i antiglobaliste, Hefnerova Vila nije bila samo mesto za žurke. Postoje brojna svedočenja i teorije (poput onih koje iznosi Holi Medison u svojim memoarima, ali i ozbiljniji istraživači poput Frica Springmajera) da je Vila bila poligon za programiranje svesti i ucenjivanje moćnika snimcima iz spavaćih soba (Kontrola i MK-Ultra). Hefner se vidi kao agent promene koji je imao zadatak da razbije tradicionalnu porodicu. Njegova čuvena svilena pidžama i lula bili su uniforma čoveka koji je hteo da pokaže da je on "vlasnik slobode". Međutim, kritičari kažu da je on samo zamenio jedan zatvor (puritanizam) drugim (komercijalizacijom tela). Umire prirodnom smrću u 91. godini. Sahranjen je u grobnici pored Merilin Monro – žene koja mu je donela prvo bogatstvo, a koju nikada nije lično upoznao. Hefner je bio čovek koji je prodao svetu "američki san" upakovan u saten, dok je u pozadini verovatno tekao mnogo ozbiljniji proces menjanja društvenog koda zapadne civilizacije.

1926-2017
91
septembar 2017.
Požari "La Tuna" i anomalije u Kaliforniji - zapadnu obalu Amerike i Kanade zahvatio stravičan požar. Dok se Azija davila u vodi, Kalifornija je proživljavala najveći požar u istoriji Los Anđelesa (La Tuna Fire). Ali, ono što je te požare činilo jezivim su snimci koje zvanični mediji nisu mogli da objasne: Termalna selekcija: Na mnogim snimcima se videlo kako kuće gore do temelja (pretvorene u prah), dok drveće i trava pored njih ostaju potpuno zeleni i netaknuti. Snimljeno je drveće koje gori iznutra dok mu je kora ostala netaknuta. Prirodna vatra ne bira tako – ona guta sve pred sobom. Svedoci su snimali istopljene felne na automobilima. Da bi se aluminijum istopio i tekao kao voda, potrebne su temperature koje običan šumski požar ne dostiže na otvorenom prostoru. Tada se prvi put masovno pojavio termin DEW (Directed Energy Weapons). Ljudi su na nebu snimali čudne plave svetlosne snopove pre nego što bi čitava naselja planula. Teorija je jasna: ovi požari nisu bili slučajnost niti posledica opuška, već testiranje energetskog oružja iz vazduha ili orbite. Zagovornici ove teorije veruju da se radi o čišćenju terena za izgradnju tzv. "pametnih gradova" i brze pruge, gde se privatna imovina uništava da bi se zemlja lakše oduzela.
Oktobar 2017
01.oktobar 2017.
Održan referendum o nezavisnosti Katalonije, na kojem je za nezavisnost glasalo 90% izašlih, odnosno 2.044.038 birača od ukupno 5.343.358 registrovanih. Bio je to jedan od najburnijih dana u novijoj evropskoj istoriji. Iako je cifra od 90% za nezavisnost tačna za one koji su izašli, šira slika je bila mnogo komplikovanija. Od oko 2,28 miliona ljudi koji su uspeli da glasaju, 90,18% (2.044.038 birača) se izjasnilo za "DA". Ukupno biračko telo Katalonije iznosilo je tada 5.343.358 registrovanih birača. Izlaznost je bila je niska, oko 43%, prvenstveno jer su protivnici nezavisnosti (unionisti) uglavnom bojkotovali referendum, smatrajući ga nelegalnim. Katalonska vlada je procenila da oko 770.000 glasova nije moglo biti prebrojano jer je španska policija zaplenila glasačke kutije ili zatvorila biračka mesta. Španska nacionalna policija i Civilna garda pokušale su da spreče glasanje po nalogu Ustavnog suda, što je dovelo do žestokih sukoba. Katalonski zvaničnici su izvestili da je skoro 900 civila povređeno tokom intervencija, dok je špansko ministarstvo unutrašnjih poslova navelo da je povređeno i na desetine policajaca. U znak protesta zbog nasilja, fudbalski klub Barselona je svoju utakmicu protiv Las Palmasa tog dana odigrao pred potpuno praznim tribinama stadiona Kamp Nou. Tadašnji premijer Marijano Rahoj izjavio je da se nikakav referendum nije dogodio i da je država samo branila zakon. Španski sudovi su referendum proglasili neustavnim, dok je lider Katalonije, Karles Pudždemon, izjavio da je region "osvojio pravo na državnost".
Ubijeno 60 osoba, a više od 850 ljudi ranjeno kad je naoružani napadač otvorio vatru na festivalu kantri muzike u Las Vegasu. Događaj se odigrao kasno uveče u nedelju, 1. oktobra. Pucnjava je počela oko 22:05 po lokalnom vremenu na festivalu Route 91 Harvest. Zbog vremenske razlike, u Evropi je tada već bio ponedeljak ujutru, 2. oktobar, zbog čega se taj datum često meša sa stvarnim trenutkom napada. Prvobitni izveštaji su govorili o 58 žrtava. Kasnije je taj broj zvanično porastao na 60 ubijenih, jer su dve osobe preminule naknadno od posledica ranjavanja. Više od 850 ljudi je povređeno, što od same vatre iz automatskog oružja, što u stampedu koji je usledio tokom pokušaja bekstva. Napadač je bio šezdesetčetvorogodišnji Stiven Pedok otvorio je vatru sa 32. sprata hotela Mandalay Bay. Pronađen je mrtav u svojoj sobi nakon što je izvršio samoubistvo pre upada policije. Ovo je bila najsmrtonosnija masovna pucnjava koju je izvršio pojedinac u modernoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije postala prvak Evrope nakon pobede nad selekcijom Holandije u finalu Evropskog prvenstva u Bakuu. Pobeda protiv Holandije (3:1 u setovima) donela je Srbiji drugu evropsku titulu (nakon 2011), ali je bila i ključni trenutak jer je pokrenula neverovatan niz: Tijana Bošković je tada, sa samo 20 godina, proglašena za najkorisniju igračicu (MVP) prvenstva, čime je počela njena vladavina svetskom odbojkom. U finalu su briljirale i Brankica Mihajlović, Stefana Veljković i legendarna Maja Ognjenović. Tim pod vođstvom Zorana Terzića je nakon tog Bakua nastavio da niže zlata: osvojile su Svetsko prvenstvo 2018. i ponovo Evropsko prvenstvo 2019.
03.oktobar 2017.
04.oktobar 2017.
Poslednja dva od ukupno šest „migova 29“ dopremljena su iz Rusije na aerodrom Batajnica. Avioni su stigli iz Rusije rastavljeni, u ogromnim transportnim avionima Antonov AN-124 "Ruslan". Isporuka je trajala tri dana (od 2. do 4. oktobra), a svakim letom su dopremana po dva aviona. Iako su avioni bili donacija, Srbija je uložila značajna sredstva (procenjeno na oko 185 miliona evra) u njihovu generalnu opravku i modernizaciju na standard MiG-29SM, što je uključivalo nove radare i savremeno naoružanje. Ovih šest aviona, uz četiri koja su već bila u posedu Srbije i još četiri koja su kasnije stigla kao donacija iz Belorusije (2019/2021), formirali su punu eskadrilu od 14 operativnih letelica. Ovim procesom je tadašnja "policijska zaštita" neba pretvorena u ozbiljnu lovačku avijaciju, prvi put nakon decenija propadanja resursa.
05.oktobar 2017.
Njujork tajms objavio istraživanje o decenijama seksualnog uznemiravanja od strane holivudskog moćnika Harvija Vajnstina. Danas je situacija sa Harvijem Vajnstinom i dalje pravno veoma zamršena, a on se trenutno (april 2026) nalazi u jeku trećeg suđenja u Njujorku. Bez obzira na ishod u Njujorku, Vajnstin već služi kaznu od 16 godina zatvora na koju je osuđen u Los Anđelesu 2022. godine zbog silovanja jedne glumice. On se trenutno žali i na tu presudu. Vajnstin (74) je u veoma lošem stanju. U sudnicu dolazi u invalidskim kolicima, a izveštaji navode da pati od dijabetesa, raka koštane srži i problema sa kičmom. Trenutno se nalazi u ozloglašenom zatvoru Rajkers Ajlend u Njujorku, gde se njegovi advokati žale na loše uslove. Afera Vajnstin je pokrenulo globalni #MeToo pokret, koji je promenio Holivud i odnos prema zloupotrebi moći u radnom okruženju širom sveta.
09.oktobar 2017.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan doputovao u višednevnu posetu Srbiji gde je dočekan uz najviše državne počasti. Ova poseta bila je prekretnica u diplomatskim odnosima jer je tom posetom označen početak "zlatnog doba" saradnje između Srbije i Turske. Potpisano je ukupno 11 sporazuma i memoranduma, uključujući reviziju Sporazuma o slobodnoj trgovini, što je otvorilo tursko tržište za izvoz srpske junetine, suncokretovog ulja i drugih proizvoda. Postignuti su dogovori o učešću Turske u izgradnji autoputa Beograd–Sarajevo i gasovoda Turski tok. Erdogan je doputovao sa čak 185 turskih privrednika zainteresovanih za investiranje, što je rezultiralo otvaranjem brojnih fabrika turskih kompanija u narednim godinama, naročito u tekstilnoj industriji. Drugog dana posete (11. oktobra), dva predsednika su posetila Novi Pazar, gde ih je na ulicama dočekalo više desetina hiljada građana. Erdogan je tom prilikom poručio da je region Sandžaka "most prijateljstva" između dve zemlje. Zanimljivo je da je turski predsednik tada posetio i spomenike iz otomanskog perioda u Beogradu, poput Turbeta Damat Ali-paše na Kalemegdanu i Bajrakli džamije, čiju je obnovu pomogla turska agencija TIKA.
10.oktobar 2017.
12.oktobar 2017.
Sjedinjene Američke Države objavljuju svoju odluku o povlačenju iz UNESKO-a a odmah zatim to čini i Izrael. Glavni razlog povlačenja bila je politika prema Palestini. Vašington i Tel Aviv su godinama optuživali UNESCO da je postao poligon za napade na Izrael. Kap koja je prelila čašu bila je odluka UNESCO-a da Stari grad u Hebronu proglasi palestinskom svetskom baštinom, što je Izrael doživeo kao negiranje jevrejskih istorijskih veza sa tim gradom. SAD su se zvanično povukle 31. decembra 2018. godine, ali je situacija danas drugačija. SAD su se vratile u UNESCO u julu 2023. godine. Izrael je, s druge strane, ostao van organizacije.
14.oktobar 2017.
Masovna eksplozija izazvana kamion-bombom u Mogadišu prestonici Somalije, usmrtila najmanje 587 i ranila 316 ljudi. Bio je to najcrnji dan u modernoj istoriji Somalije i jedan od najsmrtonosnijih terorističkih napada na svetu od 11.septembra. Ogromna kamion-bomba eksplodirala je na veoma prometnoj raskrsnici Sobe (danas poznatoj kao raskrsnica "14. oktobar") u okrugu Hodan. Raskrsnica je bila prepuna automobila, pešaka i uličnih prodavaca. Pored kamiona sa eksplozivom stajala je i cisterna sa gorivom, što je višestruko pojačalo snagu eksplozije i pretvorilo čitav kvart u buktinju. Zvanični broj žrtava koji je potvrdila vladina komisija iznosi 587 mrtvih, mada su neke procene išle i preko 600 jer su mnoga tela bila potpuno ugljenisana i neidentifikovana. Preko 1.000 dece je ostalo bez roditelja. Iako militantna grupa Al-Šabab (povezana sa Al-Kaidom) nikada nije zvanično preuzela odgovornost – verovatno zbog ogromnog besa javnosti i civilnih žrtava – somalijske vlasti i obaveštajne službe su potvrdile da je napad njihovo delo. Veruje se da cilj nije bila sama raskrsnica, već dobro obezbeđeni kompleks u blizini u kojem su smeštene međunarodne agencije i vojne misije, ali je vozač aktivirao bombu ranije kada je pokušao da probije policijsku barijeru. Nakon napada, čitava zemlja je proglasila trodnevnu žalost, a svet je bio zgrožen scenama razaranja hotela Safari i okolnih zgrada koje su sravnjene sa zemljom. Jedan od organizatora napada uhapšen je i pogubljen na prvu godišnjicu masakra.
15.oktobar 2017.
Samo nekoliko meseci nakon katastrofe u junu, Portugaliju i severozapadnu Španiju ponovo pogodili stravični šumski požari. Poginulo je najmanje 45 ljudi, a uzrok su bile ekstremne temperature i vetar koji je donosio uragan Ofelija. Ovo je dovelo do ogromnog besa javnosti i ostavke portugalske ministarke unutrašnjih poslova.
19.oktobar 2017.
Astronomi otkrili prvi objekat u našem Sunčevom sistemu koji je došao iz drugog zvezdanog sistema. Nazvan je 'Oumuamua (na havajskom "glasnik izdaleka"). Njegov neobičan izdužen oblik i čudno kretanje izazvali su brojne teorije, čak i one o vanzemaljskoj tehnologiji. Ono što je zbunilo naučnike širom sveta (uključujući i čuvenog profesora sa Harvarda, Avi Loba) bilo je to što je objekat ubrzavao dok je odlazio od Sunca, a nije imao vidljiv rep kao kometa. To je dovelo do spekulacija da bi mogao biti veštačkog porekla, mada je većina naučnika ostala pri stavu da je u pitanju prirodni objekat neobičnog sastava (npr. zaleđeni vodonik). Interesantno je da je 'Oumuamua proleteo pored nas neverovatnom brzinom od oko 315.000 km/h.
20.oktobar 2017.
Umro srpski (jugoslovenski) glumac komičar i dugogodišnji prvak drame kragujevačkog pozorišta Knjaževsko-srpski teatar Ljubomir Ubavkić Pendula. (1931-2017 – 86-) Rođen je u Otočcu (Lika), ali je veći deo života proveo u Kragujevcu, gde je postao simbol tamošnje kulturne scene. Iako je odigrao preko 300 pozorišnih uloga, široka publika ga najbolje pamti po upečatljivim epizodama u kultnim serijama: "Otpisani" i "Povratak otpisanih" – kao majstor Žile, "Više od igre", nezaboravni Manojlo Tabanaš, "Vruć vetar" – gde je glumio seljaka koji prodaje kuću Šurdi, "Selo gori, a baba se češlja" – jedna od njegovih poslednjih uloga. Dobitnik je brojnih nagrada, uključujući čak tri "Zlatna ćurana" na Danima komedije u Jagodini, kao i Nušićevu nagradu za životno delo.
21.oktobar 2017.
Španski premijer Marijan Rahoj izjavio da je vlada u Madridu ukinula katalonsku regionalnu vladu. Prema rečima premijera, „vlada je morala da primeni taj ulog iako to nije htela”. Pošto pregovora nije bilo, španska vlada objavila je nameru da aktivira Član 155 Ustava, koji omogućava centralnoj vlasti da suspenduje autonomiju regiona i preuzme direktnu upravu.
24.oktobar 2017.
Umro američki pijanistami kantautor, jedan od pionira rokenrola čiji je opušteni muzički stil definisao zvuk Nju Orleansa Antoan Dominik „Fets“ Domino. (Rođen: Nju Orleans/Luizijana/SAD 26.februar 1928. – Umro: Harvi/Luizijana/SAD 24.oktobar 2017.) Rođen je u Nju Orleansu u porodici francuskog kreolskog porekla. Klavir je naučio da svira oko 1938. godine uz pomoć zeta, džez gitariste Harisona Vereta. Dobio je nadimak „Fets” (Fats) od vođe benda Bilija Dajmonda, jer ga je njegova tehnika sviranja podsećala na poznate pijaniste poput Fets Valera. Sa 14 godina je napustio školu da bi radio u fabrici opruga, dok je noću svirao po barovima. Umalo je prekinuo karijeru kada je teško povredio ruku na poslu, ali se uspešno oporavio. Njegov prvi singl "The Fat Man" (1949) smatra se jednom od prvih rokenrol pesama i prvom koja je prodata u više od milion primeraka. Između 1955. i 1960. godine imao je čak 11 pesama među deset najboljih na američkim top listama. Među najpoznatijim hitovima su: "Ain't That a Shame", "Blueberry Hill" (njegov najveći hit, prodat u preko 5 miliona primeraka), "I'm Walkin'", Blue Monday". Njegov specifični „kotrljajući” stil sviranja klavira i mešavina ritma i bluza sa boogie-woogie-jem direktno su uticali na legende poput Elvisa Prislija (koji ga je nazivao pravim kraljem rokenrola) i grupu The Beatles. Za razliku od mnogih zvezda, Domino nikada nije napustio Nju Orleans. Tokom uragana Katrina (2005) ostao je u svom domu kako bi bio uz bolesnu suprugu; prvobitno je proglašen mrtvim, ali je kasnije spasen helikopterom Obalske straže. Bio je u braku sa Rozmeri Hol više od 60 godina, sa kojom je imao osmoro dece. Primljen je u Kuću slavnih rokenrola 1986. godine kao jedan od prvih članova i dobitnik je Gremija za životno delo. Fets Domino je preminuo u 89. godini života, ostavivši iza sebe nasleđe od preko 65 miliona prodatih ploča.

1928-2017
89
27.oktobar 2017.
Skupština Katalonije usvojila deklaraciju o nezavisnosti većinom glasova i proglasila otcepljenje iz Španije - španski senat aktivirao član 155 Ustava i usvojio vanredne mere kojima je raspustio parlament i zakazao nove regionalne izbore za decembar. Katalonija je prešla pod direktnu upravu Madrida koja je trajala do juna naredne 2018. godine. Tri dana kasnije 30.oktobra, Špansko tužilaštvo podnelo je optužnice protiv katalonskih lidera za pobunu i proneveru sredstava. Karles Pudždemon i nekoliko članova njegove vlade napustili su zemlju i otišli u Brisel kako bi izbegli hapšenje. Pudždemon i dalje (2026) živi u Belgiji, odakle nastavlja da vodi svoju stranku Junts i insistira na legitimitetu katalonske borbe za nezavisnost, dok se u Španiji i dalje suočava sa pravnim preprekama uprkos zakonu o amnestiji.
31.oktobar 2017.
Najmanje osmoro ljudi izgubilo život, dok je više od desetoro povređeno tokom terorističkog napada u Njujorku, najsmrtonosnijeg nakon 11.septembra. Napadač, 29-godišnji Uzbekistanac Sajfulo Saipov, uleteo je iznajmljenim kamionetom na biciklističku stazu pored reke Hadson u donjem Menhetnu. Namerno je ciljao bicikliste i pešake na potezu od skoro kilometar i po pre nego što je udario u školski autobus. Među osmoro poginulih bilo je petoro prijatelja iz Argentine (koji su u Njujorku slavili 30 godina mature), jedna državljanka Belgije i dvojica Amerikanaca. Povređeno je još 12 osoba, od kojih su neke pretrpele teške traume i amputacije. Saipov je napad planirao godinu dana, inspirisan propagandom ISIS-a. Namerno je izabrao Noć veštica (Halloween) jer je znao da će ulice biti pune ljudi. Nakon sudara sa autobusom, istrčao je iz vozila mašući vazdušnim pištoljima, nakon čega ga je policajac pogodio u stomak i uhapsio. Sajfulo Saipov je u maju 2023. godine osuđen na osam uzastopnih doživotnih zatvorskih kazni (po jednu za svaku žrtvu), plus dodatnih 260 godina zatvora. Budući da porota nije bila jednoglasna oko smrtne kazne, automatski mu je dodeljena doživotna robija bez prava na uslovni otpust. Trenutno služi kaznu u najstrožem američkom zatvoru (ADX Florence) u Koloradu.
Republika Surinam postala prva država koja je zvanično povukla priznanje nezavisnosti Kosova. Bio je to istorijski važan za srpsku diplomatiju jer je Surinam pokrenuo talas koji se u međunarodnim odnosima naziva „otpriznavanje“ (derecognition). Do tog trenutka, broj država koje priznaju Kosovo je uglavnom rastao. Surinam je bio prva država članica UN koja je zvanično povukla prethodno donetu odluku o priznanju iz 2016. godine. Ova odluka je ohrabrila Srbiju da pokrene široku kampanju pod nazivom „Otpriznavanje“. Nakon Surinama, slične odluke su (prema tvrdnjama Beograda) donele države poput Gane, Burundija, Lesota, Papue Nove Gvineje i drugih.