VREMEPLOV

2016 - 2020
2016
Januar 2016
01.januar 2016.
Grupe mladića migranata "arapskog izgleda" seksualno napadale i pljačkale žene u Kelnu i još nekim nemačkim gradovima tokom novogodišnje noći, što su mediji preneli posle nekoliko dana - pojačanje debate o imigraciji. U skladu sa globalističkim agendama koje su podržavale masovne dolaske migranata u Evropu (jedan od finansijera Soroš), većina neoliberalnih i levičarskih vlada zapadnoevropskih država su sramno prećutkivale mnogobrojne kriminalne delatnosti i maltretiranja svojih građana.
U Kini stupila na snagu politika dva deteta umesto dotadašnje politike jednog deteta.
02.januar 2016.
U Saudijskoj Arabiji pogubljen šiitski šeih Nimr al-Nimr zbog njegove uloge u protestima 2011—2012. i 46 sunita i šiita osuđenih za "terorizam" - protesti šiita u regionu.
03.januar 2016.
Iranski demonstranti upali u ranim jutarnjim satima u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu zapalivši je, gnevni što je Rijad prethodnog dana pogubio istaknutog šiitskog sveštenika Nimra el Nimra. Saudijska Arabija prekida diplomatske veze sa Iranom, a sledećeg dana to čine Bahrein i Sudan dok Ujedinjeni Emirati svode diplomatske odnose na niži nivo.
06.januar 2016.
07.januar 2016.
09.januar 2016.
U Prištini eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive Zajednici srpskih opština - bacani Molotovljevi kokteli na zgradu vlade.
10-23.januar 2016.
U Beogradu održano 32. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce i paralelno 16. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene. Branilac titule na muškom prvenstvu bila je reprezentacija Srbije. koja je opet osvojila Zlatnu medalju, srebrnu reprezentacija Crne Gore, a bronzanu reprezentacija Mađarske. Takmičenje je pomereno u januar zbog Letnjih olimpijskih igara 2016. Prvi put je na Evropskom prvenstvu učestvovalo 16 reprezentacija. Branilac titule na ženskom prvenstvu bila je reprezentacija Španije. Na prvenstvu je učestvovalo 12 reprezentacija, prvi put od 1997. Prvo mesto i zlatnu medalju osvojila je reprezentacija Mađarske koja je pobedila reprezentativke Holandije dok su bronzu izvojevale Italijanke pobedivši Špankinje.
11.januar 2016.
12.januar 2016.
13.januar 2016.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio da su ruski naučnici razvili veoma efikasan lek protiv smrtonosnog virusa ebole, koji je u zapadnoj Africi odneo preko 11.000 života.
14.januar 2016.
Godinu dana nakon terorističkog napada i ubistva njegovih novinara, francuski satirični časopis Šarli ebdo ponovo objavio karikaturu koja je izazvala negativne kritike javnosti - naime, karikatura prikazuje rasističke scene sirijskog dečaka Ajlana Kurdija kako izvodi seksualne napade na ulicama Kelna.
UN saopštile javnosti da se gotovo 400.000 osoba nalazi pod opsadom u gradovima Sirije – 200.000 u području pod kontrolom ISIL-a, 180.000 pod kontrolom snaga Bašar al-Asada i saveznika te 12.000 pod kontrolom pobunjenika. Posebno se izdvaja grada Madaja, u kojem su deca i starije osobe "kost i koža" i "jedva hodaju". UN navodi da je takvo namerno izgladnjivanje civila mogući ratni zločin.
16.januar 2016.
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) objavila da je Iran adekvatno demontirao svoj program nuklearnog naoružanja, zbog čega su mu Ujedinjene nacije i SAD ukinule sankcije.
18.januar 2016.
Sedam država EU ukinulo Šengen zbog izbegličke krize.
19.januar 2016.
UN-ov izveštaj naveo da je ISIL-ova invazija dovela do smrti 18.802 civila i prouzrokovala 3,2 miliona izbeglica ili raseljenih u Iraku od januara 2014. do oktobra 2015.
U napadu bombaša samoubice u severozapadnom Pakistanu ubijeno najmanje 10 i povređeno 20 ljudi. Sledećeg dana, 20.januara, u terorističkom napadu na univerzitet Baha Kanu ubijeno 19 osoba.
20.januar 2016.
Američki astronomi Majkl Braun i Konstantin Batigin objavili studiju u kojoj se navodi da daleko izvan orbite Plutona postoji još jedna, velika planeta, nazvana „Planeta devet” ili „Planeta X”, koja je oko deset puta masivnija od Zemlje. Procenjuje se da joj za jednu punu orbitu oko Sunca treba 10.000-20.000 zemaljskih godina.
21.januar 2016.
U bombaškom napadu u egipatskoj prestonici Kairu poginula 3 policajca, dok je 17 ljudi ranjeno. Napad se desio u blizini puta koji vodi ka drevnim piramidama u Gizi, u predgrađu Kaira.
UN-ov izveštaj naveo da su se dogodili masovni ratni zločini tokom građanskog rata u Južnom Sudanu, koji uključuju izvansudske egzekucije, prisilne nestanke, masovno silovanje, seksualno roblje, nesrazmerne napade na civilne mete i mobilizaciju dece koje su se dogodile na obe strane. Raseljeno je ili izbeglo 2,4 miliona osoba.
23.januar 2016.
Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila Evropsko prvenstvo, koje se održalo u Beogradu, pobedivši u finalu Crnu Goru rezultatom 10 : 8.
Snežna oluja pogodila istočnu Ameriku (najviše Vašington i Baltimor), pri čemu je poginulo nekoliko desetina ljudi, a nekoliko hiljada letova otkazano. U pojedinim delovima Kine temperature su padale i do −41 °C, sneg je uzorkovao probleme i u ovoj zemlji. U Hong Kongu temperatura pala na 3,1 °C, najniže od 1957, preko 80 mrtvih na Tajvanu.
Februar 2016
04.februar 2016.
Ujedinjene nacije proglasile pravo na abortus jednim od ljudskih prava žene koje joj niko ne može oduzeti
05.februar 2016.
UN-ova istraga zaključila da se osnivač Vikiliksa Julian Asanž "proizvoljno drži zatočen u ekvadorskoj ambasadi u Londonu od potrage britanskih i švedskih vlasti", da se to mora prekinuti i da mu se mora isplatiti odšteta
Zemljotres jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, registrovan na dubini od 10 km, pogodio južni Tajvan. Usled zemljotresa, poginulo je najmanje 113 osoba dok je 327 povređeno, srušilo se mnogo zgrada u dvomilionskom gradu Tajnanu, koji je udaljen 39 km severozapadno od epicentra.
06.februar 2016.
Najmanje 37 osoba poginulo u saobraćajnoj nesreći na zapadu Indije, kada je autobus sa mosta pao u reku Purna u distriktu Navsari, u indijskoj saveznoj državi Gudžarat.
09.februar 2016.
11.februar 2016.
Profesor pucao na kolege na jugu Saudijske Arabije i ubio najmanje šest osoba a ranio dve. Napad se dogodio u zgradi Ministarstva obrazovanja, u južnoj provinciji Džazan.
U pobuni i požaru u zatvoru „Topo čiko” u blizini grada Montereja, na severu Meksika (država Nuevo), ubijeno oko 50 osoba
12.februar 2016.
Papa Franja i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali se u vazduhoplovnoj luci u Havani, što je bio prvi sastanak nekog poglavara Katoličke crkve i ruskog patrijarha od Crkvenog raskola 1054. godine. Posle istorijskog sastanka proglašena je Zajednička deklaracija papa Franje i patrijarha Kirila, poznata i kao Havanska deklaracija.
16.februar 2016.
Najmanje sedmoro ljudi poginulo u eksploziji gasa u jednoj petospratnici u ruskom gradu Jaroslavlju, a strahuje se da je veći broj ljudi ostao zarobljen pod ruševinama.
17.februar 2016.
18.februar 2016.
U direktnom sudaru autobusa koji je putovao ka mestu Tamale i kamiona natovarenog paradajzom, kod Kumasija - drugog po veličini grada u Gani smeštenog severno od prestonice Akre, poginula najmanje 71 osoba a više od 13 teže povređeno.
19.februar 2016.
Džej Famiglijeti, jedan od pokretača istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nauka (engl. Science), izjavio je da se suva područja na Zemlji dodatno isušuju dok se ona natopljena vodom sve više natapaju, te da je zbog toga u zadnjih nekoliko decenija tlo upilo dodatnih 3,2 triliona tona vode koje skladišti u zemlji, jezerima i podzemnim vodama, što je opet usporilo podizanje morskog nivoa usled topljenja lednika za čak 20% - ovim je upozorio da Zemlju čeka katastrofa (suša) o kojoj niko ne priča, da će posledice biti globalne i da će se osetiti u svim sferama života.
Američki borbeni avioni izveli vazdušne udare po militantima povezanim sa „Islamskom Državom” u zapadnoj Libiji, ubivši skoro 40 osoba u operaciji koja je imala za cilj likvidaciju teroriste Nuredina Šušana osumnjičenog za dva smrtonosna napada 2015.godine u susednom Tunisu. Među ubijenima u ovom napadu bila su i dva srpska diplomata oteta novembra 2015.godine.
20.februar 2016.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Dejvid Kameron izjavio da će se referendum o članstvu UK u EU održati 23. juna 2016.godine, nakon što je postignut dogovor o "specijalnom statusu" Britanije.
21.februar 2016.
Kandidatkinja za predsednicu SAD Hilari Klinton odnela pobedu nad svojim stranačkim rivalom Bernijem Sandersom u Nevadi dok je Donald Tramp pobedio svoje stranačke kolege i rivale, senatora Floride Marka Rubija i senatora Teksasa Teda Kruza, tako ostvarivši treću uzastopnu pobedu posle Hempšira i Karoline, dok su loši rezultati bivšeg guvernera Floride Džeba Buša primorali na javni izlazak iz trke da postane treći predsednik Buš nakon oca i brata.
26.februar 2016.
Švajcarac Đani Infantino izabran za devetog po redu predsednika Fife nasledivši na toj poziciji zemljaka Sep Blatera. Prethodno je od 2009. godine bio generalni sekretar Uefe. Poseduje dvojno državljanstvo Švajcarske i Italije. Poreklom je Italijan, iz Kalabrije i Lombardije. Studirao je pravo na Univerzitetu u Frajburgu. Tečno govori italijanski, nemački, francuski i engleski, a koristi se španskim, arapskim i portugalskim.
Mart 2016
02.mart 2016.
Savet betbednosti UN jednoglasno usvojilo rezoluciju o dramatičnom proširenju postojećih sankcija protiv Severne Koreje kao odgovor na njen nuklearni test 6. januara. O predlogu rezolucije prethodno su dogovor postigle SAD i NRK, a prema novim sankcijama mora se kontrolisati sav teret koji ide u Severnu Koreju ili dolazi iz nje.
03.mart 2016.
Severna Koreja iz mornaričke baze Vonsan ispalila niz raketa kratkog dometa u Istočno more (poznato i kao Japansko more).
04.mart 2016.
10.mart 2016.
13.mart 2016.
U eksploziji bombe u Ankari poginulo 34 ljudi, najmanje 125 ranjeno.
14.mart 2016.
19.mart 2016.
22.mart 2016.
U sinhronizovanim eksplozijama na aerodromu u Briselu, poginulo 34 ljudi i najmanje 170 ranjeno. Belgijska vlada proglasila napade terorističkim.
24.mart 2016.
Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju prvostepenom presudom proglasio Radovana Karadžića krivim za genocid, zločin protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini osudivši ga na 40 godina zatvora.
27.mart 2016.
Snage sirijske vlade Bašara el Asada povratile Palmiru od "Islamske države".
Talibanski bombaš samoubica ubio preko 70 osoba, uglavnom žena i dece, u parku u pakistanskom gradu Lahoru - ciljani su hrišćani na Uskrs.
31.mart 2016.
Haški tribunal oslobodio krivice predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja po svim tačkama optužnice.
April 2016
02.april 2016.
Nakon 22 godine primirja u regionu Nagorno Karabaha eskalirali sukobi između jermenskih i azerbejdžanskih trupa, stradalo najmanje 30 vojnika i jedan civil.
Američka kompanija Blue Origin po treći put uspešno lansirala suborbitalnu raketu New Shepard. Raketa je nosila kapsulu za ljudsku posadu u kojoj će moći da se prevozi do šest osoba. I kapsula i raketa su se nakon dostizanja svemira (iznad 100 km nadmorske visine) uspešno prizemljile.
03.april 2016.
10.april 2016.
Na jugozapadu Indije poginulo više od 100 ljudi u požaru koji je buknuo u hinduističkom hramu, gde se masa okupila kako bi posmatrala vatromet
12.april 2016.
Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov doneo odluku o poništavanju svih postupaka koji se vode u vezi prisluškivanih razgovora protiv političara na vlasti i u opoziciji, što izaziva proteste i nerede.
15.april 2016.
Dva zemljotresa koji su pogodili japansko ostrvu Kjušu s usmrtili najmanje 40 i povredili više od 1500 osoba.
17.april 2016.
U zemljotresu magnitude 7,8 stepeni koji je pogodio Ekvador poginulo najmanje 272 ljudi, a povređeno više od 2.500 osoba.
24.april 2016.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pobedu odnela vladajuća koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke. Opozicija protestovala zbog izbornih manipulacija. Koalicija DSS-Dveri, prema konačnim podacima RIK-a od 29.04, spuštena ispod cenzusa na 4,99% osvojenih glasova za 1 glas. Opozicija najavila dalje proteste optuživši RIK za izbornu krađu. RIK odlučio da se zbog brojnih nepravilnosti ponovi glasanje koje će biti održano 4. maja na 15 biračkih mesta na kojima su poništeni izbori.
25.april 2016.
Izvršeno protivpravno rušenje objekata u Savamali u Beogradu - afera Savamala. "Fantomsko" rušenje obavili maskirani ljudi koji su srušili niz objekata na uglu Hercegovačke i Mostarske ulice.
Maj 2016
01.maj 2016.
Na pravoslavni Uskrs u požaru izgorela crkva Svetog Save u Njujorku. Zvanično, kako je saopšteno nakon istrage, požar nije podmetnut i okarakterisan je kao nesrećan slučaj, nakon što su se zapalile sveće. Međutim, neki upućeni Srbi u Njujorku veruju da je istina možda i drugačija i da se sveštenstvo koje je vodilo crkvu nije domaćinski ponašalo prema njoj. Svetinja je bila je prilično zapuštena, često zaključana da se ni sveće nisu mogle kupiti u njoj, a prelepi suteren se izdavao prodavcima otvorene pijace na parkingu pored, koji su tu skladištili svoju robu. Vredno pažnje je i to da je u ovom hranu, 1943. godine održan je poslednji oproštaj od velikog naučnika Nikole Tesle. Ona se nalazi u srcu Menhetna, između Pete avenije i Avenije Amerika.
02.maj 2016.
03.maj 2016.
Pobeda Donalda Trumpa na stranačkim republikanskim izborima u Indijani dovodi do odustajanja Teda Cruza a zatim i Džona Kasiča - Tramp osigurao nominaciju.
07.maj 2016.
Otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija u Banja Luci srušena u građanskom ratu u B i H devedesetih godina XX veka.
12.maj 2016.
Američki protivraketni štit u Evropi aktiviran u Rumuniji, gotovo deceniju nakon što je Vašington predložio NATO-u zaštitu od iranskih raketa. Moskva je izjavila da štit nije namenjen protiv nepostojeće pretnje iz Irana, već protiv Rusije.
13.maj 2016.
Predsednik Venezuele Nikolas Maduro proglasio vanredno stanje na 60 dana zbog "unutrašnjih i spoljnjih pretnji" - u zemlji vlada nestašica struje i hrane.
Harmonija mora (Harmony of the Seas) - završena izgradnja najvećeg putničkog broda na svetu. Kruzer Harmonija mora ima 2747 kabina za spavanje kako bi primila 5479 gostiju, 10 đakuzija, 3 bazena, dva simulatora surfovanja. Harmonija mora je prvi brod koji ima tobogane. Poseduje veliki teatar sa 1.400 sedišta kao i 11.252 umetničkih dela. Dužina broda iznosi 362m, visina 70m a širina 66m.
14.maj 2016.
19.maj 2016.
U Briselu potpisan Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, slede ratifikacije članica.
Rekordna vrućina u Indiji: u radžastanskom mestu Palodi izmeren 51 °C.
22.maj 2016.
Umro srpski (jugoslovenski) filmski, pozorišni i televizijski glumac Velimir Bata Živojinović, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta glume, kako u Srbiji tako i na prostorima bivše Jugoslavije ali i u Kini. (Rođen: Jagodina/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 05.jun 1933. - Umro: Beograd/Srbija 22.maj 2016.) Iako se vodi da je rođen u mladenovačkom selu Koraćica podno Kosmaja, Bata se zapravo rodio u vozu na železničkoj stanici u Jagodini. Otac Dragoljub bio je sudski činovnik, terenski službenik, pa se porodica često selila po Srbiji. Tako se i dogodilo da se Bata, kao treće i najmlađe dete rodi, sticajem okolnosti u Jagodini. U Koraćici je kršten, pa se ovo mesto vodi kao mesto njegovog rođenja. U Koraćici, rodnom mestu svojih roditelja, proveo je rano detinjstvo i doživeo prave ratne traume. Tu se upoznao sa bratoubilačkom borbom partizana i četnika koje će kasnije često igrati u mnogobrojnim ratnim filmovima. Majka Tiosava bila je domaćica da bi se kasnije zaposlila u kovnici novca u Beogradu. Obe starije sestre, Nadežda i Stanka, davale su mu od najranijih dana konstantnu i bezrezervnu podršku. Dok je bio beba, sestra “Cale“ odnosno Stanka ga je prozvala “Bata“ te je tako za čitav život poneo nadimak po kome će biti poznatiji no po pravom imenu. Prvi razred osnovne škole je završio u Koraćici a zatim se sa porodicom preselio u Beograd, gde su mu roditelji dobili službu. Nastanio se na Vračaru u Mileševskoj ulici gde će provesti najveći deo svog života.
Svoj talenat za glumu, Bata je otkrio u 15 godini života dok je radio kao scenski radnik a ponekad i kao statista u Akademskom pozorištu u Beogradu. Nakon završetka srednjih glumačkih škola u Nišu i Novom Sadu, pokušao je da se upiše u Pozorišnu akademiju u Beogradu i uspeo tek iz trećeg pokušaja. U Beogradskom dramskom pozorištu igrao je više godina i tom periodu imao preko 300 angažmana godišnje. Na filmskom platnu debitovao je 1955. u filmu “Pesma sa Kumbare“. Glumio je u oko 350 filmova, među kojima je i 17 vesterna snimljenih u Nemačkoj a za koje se gotovo i ne zna. Nesumnjivo je odigrao najveći broj filmskih uloga od bilo kog drugog glumca u istoriji jugoslovenske kinematografije. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje je napustio pozorište, Bata je započeo ulogama u filmovima “Vlak bez voznog reda“(1959) i “Rat“ (1960). Oba filmska ostvarenja režirao je veliki jugoslovenski režiser Veljko Bulajić u čijim će skoro svim kasnijim filmovima Bata igrati glavne uloge.
U brak je stupio 1960. sa svojom velikom ljubavlju, dvadesetogodišnjom Julijanom – Lulom s kojom je imao dvoje dece. Po sopstvenom priznanju, supruga Lula s kojom je proveo 55 godina u skladnom braku, predstavljala mu je najveći oslonac tokom veoma plodne i dugogodišnje karijere praćene čestim i dugim odsustvovanjem od kuće.

1933-2016
82

Snimivši veliki broj tzv. partizanskih ratnih filmova tokom vladavine doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, po sopstvenom priznanju, postao je njegov dobar prijatelj baš kao što će se sprijateljiti i sa, takođe tada velikim jugoslovenskim i hrvatskim glumcem Borisom Dvornikom. Njihovo prijateljstvo će prolaziti i biti pod uticajem faza raspada Jugoslavije i neprijateljstva dva naroda proizašlog iz tog haosa. Osim glume, uporedo se bavio i politikom. Bio je aktivan član vladajuće političke stranke u SFRJ, Saveza komunista Jugoslavije. Izabran je 1990. za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Od 1991. bio je aktivan na političkoj sceni kao član Socijalističke partije Srbije. Septembra 2002. je kao kandidat ove partije bio neuspešan na izborima za predsednika Srbije. Živojinović je bio inicijator, osnivač i prvi predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije, a takođe i direktor filmskog programa Slobodarskih svečanosti u Sopotu.
Bata Živojinović je 17.oktobra 2006. preživeo srčani udar. Tri godine kasnije imao je gangrenu koju je sanirao na Kubi a koja mu se povratila povredom noge na snimanju svog poslednjeg filma “Led“ (2011). Posle moždanog udara pretrpljenog 4.jula 2012, oporavljao se u Selters Banji kod Mladenovca. Preminuo je 22.maja 2016, u bolnici Sveti Sava u Beogradu. Uzrok smrti bio je čitav skup bolesti koje su ga zadesile. Sahranjen je 26.maja 2016. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Jun 2016
01.jun 2016.
Svečano otvoren Gotardski bazni tunel kroz švajcarske Alpe, najveći i najdublji tunel za železnički saobraćaj na svetu. Punim kapacitetom je počeo da radi 11. decembra 2016. godine. Sa dužinom rute od 57,09 km i ukupno 151,84 km tunela, okana i prolaza, ovo je najduži i najdublji saobraćajni tunel na svetu te prva ravna trasa niskog nivoa kroz Alpe.
02.jun 2016.
Poslanici nemačkog Bundestaga gotovo jednoglasno usvojili deklaraciju o Genocidu nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svetskog rata.
10.jun 2016.
U Francuskoj počelo petnaesto po redu Evropsko prvenstvo u fudbalu koje je trajalo do 10.jula. Ovo je bilo prvo prvenstvo na kome su učestvovale 24 reprezentacije, za razliku od prethodnih pet prvenstava kada je učestvovalo 16 nacionalnih selekcija. Portugal je po prvi put osvojio prvenstvo, pobedivši u finalu sa 1:0, nakon produžetaka, domaćina Francusku. Osvajanjem prvenstva Portugal se kvalifikovao za Kup konfederacija u fudbalu 2017. godine.

12.jun 2016.
U pucnjavi u gej noćnom klubu "Pulse" u Orlandu na Floridi ubijeno 50 osoba zajedno sa napadačem dok je 53 ranjeno.
17-19.jun 2016.
U poseti Srbiji boravio kineski predsednik Si Đinping. Kineskog predsednika dočekalo stotine građana i preko 800 novinara. Međudržavne delegacije potpisale brojne ugovore i sporazume.
20.jun 2016.
Beograd i Pančevo pogodilo nezapamćeno olujno nevreme praćeno krupnim gradom, jakim vetrom i velikom količinom padavina. Na području industrijskog kompleksa petrohemije u Pančevu se formirao tornado F2 kategorije noseći krovove sa kuća, čupajući drveće iz korenja, a u samom gradu je padao grad veličine teniske loptice pričinivši ogromnu materijalnu štetu razbijajući crepove, prozore i automobile. Snažan superćelijski oblak koji se formirao u okolini Beograda prešao je put od preko 2500 km sve do Moskve.
23.jun 2016.
Britanci su tesnom većinom od 51,89% — 49,11% na referendumu odlučili za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Pregovori o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogu trajati dve godine (procedura za Brexit pokrenuta je marta 2017.godine).
Nakon više od 20 godina, uspostavljeni su direktni letovi između Beograda i Njujorka letelicom Erbas A330 Er Srbije.
24.jun 2016.
Britanski premijer Dejvid Kameron podneo ostavku nakon referenduma koji je održan dan ranije, a na kom su se građani te zemlje izjasnili za izlazak iz EU.
26.jun 2016.
Nove prevodnice Panamskog kanala puštene u saobraćaj nakon devetogodišnje izgradnje.
Iračka vlada objavila da je oslobodila Faludžu od "Islamske države", posle 34 dana borbi.
28.jun 2016.
U terorističkom napadu na aerodrom Ataturk u Istanbulu ubijeno je 36, a ranjeno najmanje 147 osoba.
29.jun 2016.
Jul 2016
02.jul 2016.
U napadu ISIS militanata na kafić u Daki u Bangladešu, ubijeno 28 ljudi od čega 17 stranaca.
Ubijeno 5 osoba, 20 ranjeno u pucnjavi u kafiću u Žitištu kraj Zrenjanina. Siniša Zlatić (38) je ušao u kafić Makijato i pucao na goste iz automatskog oružja. Ubio je svoju bivšu suprugu, takođe iz Žitišta i Jovanu Popović iz Banatskog Karađorđeva, nakon čega je nastavio da puca po građanima koji su se u tom trenutku nalazili u kafiću. U napadu je povređeno još 20 osoba, od čega su četiri zadobile teške povrede. Među ranjenima bilo je najmanje troje maloletnika.
03.jul 2016.
07.jul 2016.
Petorica policajaca ubijena snajperom u Dalasu, u vreme protesta zbog ubistva dvojice crnaca prethodnih dana.
14.jul 2016.
Najmanje 84 ljudi izgubilo život, a 100 je povređeno na šetalištu u Nici pošto je kamion uleteo među šetače tokom proslave Dana pada Bastilje. Vozač kamiona je ubijen, u vozilu pronađene ručne granate i naoružanje.
15.jul 2016.
Pokušaj vojnog puča u Turskoj - Deo turske vojske je pokušao državni udar protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana. Poginulo je najmanje 290 i ranjeno više od 1.400 osoba, a usledila su i hapšenja preko 6.000 ljudi. Erdogan je za puč optužio turskog propovednika, imama, pisca i političara Fetulaha Gulena koji je osnivač pokreta Gulen (poznat i kao Hizmet, što na turskom znači „služba”). Gulen je potom živeo je u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Sejlorsbergu u Pensilvaniji sve do smrti 20.oktobra 2024.godine.
17.jul 2016.
Odbojkaška reprezentacija Srbije osvojila prvi put Svetsku ligu, pošto je poljskom gradu Krakovu u finalu završnog turnira pobedila Brazil sa 3:0. Srbiji je ovo bilo prvo zlato u Svetskoj ligi koja je osvajala do tada pet srebrnih medalja i tri bronzane. Bronzanu medalju osvojila je selekcija Francuske, koja je pobedila Italiju sa 3:0.
18.jul 2016.
Najmanje 5 ljudi ubijeno i 7 povređeno tokom napada na policijsku stanicu u Almatiu, najvećem gradu Kazahstana.
U napadu mladog migranta avganistanskog porekla na putnički voz u Nemačkoj, sekirom i nožem ranjeno 18 osoba, napadača je ubila policija, a odgovornost za ovaj napad je preuzela Islamska Država.
22.jul 2016.
Županijski sud u Zagrebu u potpunosti poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu koji je odmah posle Drugog svetskog rata osuđen na 16 godina zatvora. Zahtev za poništenje presude podneo je Stepinčev rođak Boris, a odluku suda je potpisao sudija Ivan Turudić. Stepinac i dalje predstavlja kontraverzu u srpsko-hrvatskim odnosima. Srpska strana i dalje smatra Stepinca saradnikom fašističkih ustaških vlasti koje su izvršile genocid nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata u veštačkoj fašističkoj tvorevini NDH. Činjenica je da je u ubistvima i pokatoličavanju pravoslavnog srpskog življa aktivno učestvovao čak 1.171 fratar (američki izvori govore o broj od 1.400 fratara) pod Stepinčevom ingerencijom.
Najmanje devet osoba ubijeno u pucnjavi u tržnom centru u Minhenu. Ubistva je pištoljem počinio, kako se ističe, mentalno bolesni tinejdžer.
26.jul 2016.
31.jul 2016.
Novak Đoković osvojio 30. masters turnir u karijeri, pobedivši Keja Nišikorija u finalu Toronta sa 2 : 0 u setovima.
Avgust 2016
05-21.avgust 2016.
Održane XXXI Letnje olimpijske igre u brazilskom Rio de Žaneiru - prve Olimpijske igre održane na tlu Južne Amerike. Ujedno Rio je i tek drugi latinoamerički grad domaćin Igara, nakon što su Igre XIX Olimpijade održane 1968. u Meksiko Sitiju. Na Igrama je učestvovalo rekordnih 206 nacionalnih olimpijskih komiteta, a po prvi put su na Igrama učestvovali i sportisti iz Južnog Sudana i tzv. Kosova, kao i Olimpijski izbeglički tim. Učestvovalo je ukupno 11.239 sportista koji su se takmičili u 306 disciplina u 28 sportova. U olimpijski program se vratio golf, po prvi put nakon Igara 1904, dok se kao novi sport na Igrama po prvi put pojavio ragbi sedam. Sva sportska takmičenja održana su na ukupno 38 sportskih borilišta.

06.avgust 2016.
15.avgust 2016.
Poginulo 27 osoba i 38 povređeno kada se autobus u blizini Katmandua (Nepal) survao sa planinskog puta u provaliju.
16.avgust 2016.
20.avgust 2016.
24.avgust 2016.
Septembar 2016
09.septembar 2016.
Sevrna Koreja izvela svoju petu i najveću do sada (jačina: oko 25 kilotona) nuklearnu probu.
11.septembar 2016.
Otvorena deonica autoputa Doboj - Prnjavor, 36,6 km - autoput u Republici Srpskoj koji je nazvan Autoput 9.januar.
12.septembar 2016.
18.septembar 2016.
Na parlamentarnim izborima u Rusiji, pobedila stranka Jedinstvena Rusija pod vođstvom Dmitrija Medvedeva koja je osvojila 54,19% i time stekla dvotrećinsku većinu u Ruskoj Dumi - 343 od 450 mandata.
25.septembar 2016.
Održan referendum o Danu Republike Srpske sa referendumskim pitanjem: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?” - 99,81% izašlih je odgovorilo DA. Referendum je raspisan 15. jula 2016. Ustavni sud B i H je 26. novembra 2015. godine doneo odluku kojom se zabranjuje održavanje referenduma u Republici Srpskoj. Odluka je donesena odnosom pet prema tri; trojica stranih i dvojica bošnjačkih sudija odluku su doneli preglasavanjem dvojice srpskih i jednog hrvatskog sudije, dok je drugi hrvatski sudija bio odsutan. Razlog ovakve odluke bio taj što je na taj dan i slava Svetog Stefana. Sudija Suada Paravlić komentarisala je da nije osporeno pravo Republici Srpskoj da obeležava svoj dan, samo da to ne može biti 9. januar, te je obrazložila da je „razlog zašto ne može da bude [9. januar je] upravo onaj razlog zbog koga je taj datum i određen kao Dan Republike”. Odlukom je rešeno da nije ukinut sam Zakon niti Dan Republike, ali je naloženo Narodnoj skupštini da u roku od šest meseci usaglasi sporni član Zakona o praznicima s odlukom Suda. Mile Dmičić, član delegacije koja je pred Ustavnim sudom zastupala Republiku Srpsku, prokomentarisao je kako se radi o sekularnom, a ne verskom prazniku, te da je odluka Ustavnog suda politička, a ne pravna. Dragan Čavić, takođe član delegacije, ironično je izjavio kako bi po istom principu trebalo ukinuti i Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji se obeležava u Republici Srpskoj jer se istog dana, 21. novembra, obeležava verski praznik Aranđelovdan. Odmah nakon objave odluke suda, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da „Republika Srpska ostaje pri svom prazniku i da nikakav sud to ne može osporiti”. Dodik je kritikovao i raniju praksu suda kojom se odluke donose preglasavanjem od strane stranih i bošnjačkih sudija nad srpskim i hrvatskim sudijama, a okarakterisao je Ustavni sud kao „muslimanski sud protiv Srba”. Po običaju usledile su, pre održavanja referenduma, prazne pretnje iz muslimanskog Sarajeva kada je general i bivši načelnik Glavnog štaba Armije Republike BiH Sefer Halilović, izjavio, kako sprovođenje referenduma u Republici Srpskoj znači raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zapretio sukobom u kojem će Srpska nestati od 10 do 15 dana. Referendum je uprkos pretnjama i političkim presudama ipak održan i narod Republike Srpske je odlučio da i dalje slavi 9.januar kao Dan Republike Srpske koji se i dan danas slavi tog datuma.
Oktobar 2016
04.oktobar 2016.
06.oktobar 2016.
Savet bezbednosti UN se složio da novi Generalni sekretar bude Portugalac Antonio Gutereš (među kandidatima je bio i Vuk Jeremić).
07.oktobar 2016.
08.oktobar 2016.
Skupština tzv. Kosova usvojila u drugom čitanju Nacrt zakona o metalurškom kombinatu Trepča kojim se predviđa 80% vlasništva vlade u Prištini nad Trepčom i ulazak vlade u moguća partnerstva sa privatnim sektorom.
10.oktobar 2016.
16.oktobar 2016.
Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori DPS Mila Đukanovića izborio relativnu većinu i ostao na vlasti - uhapšeno 20 državljana Srbije pod optužbom planiranja terorističkih napada.
17.oktobar 2016.
19.oktobar 2016.
Andrej Plenković postao novi premijer Hrvatske zamenivši na toj funkciji Tihomira Oreškovića.
Novembar 2016
03.novembar 2016.
07.novembar 2016.
08.novembar 2016.
Jugozapadnu i Južnu Srbiju pogodile velike poplave nakon obilnih padavina.
Na predsedničkim izborima u SAD, kandidat Republikanske stranke Donald Tramp postao novi šef Bele kuće pobedivši protivkandidatkinju Demokratske stranke Hilari Klinton. Donald Tramp je prvi predsednik bez ranije političke ili vojne funkcije. Republikanci su dobili većinu u oba doma Kongresa.
U Indiji iznenada objavljeno povlačenje novčanica od 500 i 1000 rupija - mera protiv crne ekonomije i korupcije izaziva nestašicu novca i ekonomske probleme.
13.novembar 2016.
14.novembar 2016.
Decembar 2016
01.decembar 2016.
Autoritarni predsednik Gambije Jahja Džame neočekivano izgubio izbore nakon 22 godine na čelu zemlje. Na vlast je došao posle puča u julu 1994, a prvi put je postao predsednik septembra 1996. godine.
09.decembar 2016.
Južnokorejski parlament glasao za opoziv predsednice Park Gun Hej zbog korupcijskog skandala koji je izazvao masovne proteste u zemlji.
10.decembar 2016.
11.decembar 2016.
18.decembar 2016.
rat u donbasu
Na istoku Ukrajine, nakon dve godine došlo do veće eskalacije sukoba kada je pet ukrajinskih vojnika poginulo u borbi s proruskim separatistima, a borbe su se vodile narednih dana oko mesta Debaljceve u Donjeckoj Narodnoj Republici, gde je poginulo na desetine ukrajinskih vojnika.
19.decembar 2016.
Ruski ambasador u Turskoj Andrej Karlov ubijen na otvaranju izložbe posvećene Rusiji u Ankari.
U napadu kamionom na berlinskoj božićnoj tržnici nepoznati napadač ubio najmanje 12 ljudi.
U najvećem švajcarskom gradu Cirihu nepoznati muškarac upao je u džamiju i otvorio vatru na ljude u trenutku molitve, policija je saopštila da su tri muškarca starosti 30, 35 i 56 godina zadobila teške povrede.
Članovi Elektorskog kolegijuma dali su više od 270 glasova Donaldu Trampu što mu je omogućilo da zvanično postane predsednik SAD.
20.decembar 2016.
Eksplozija na pijaci vatrometa u meksičkom gradu Tultepeku usmrtila najmanje 32 osobe i povredila više od 50.
21.decembar 2016.
22.decembar 2016.
rat u siriji
Sirijski grad Alep je u potpunosti oslobođen od pobunjenika Nusra Fronta što je najveća pobeda sirijske vlade u ratu koji traje već gotovo šest godina.
rat u siriji
Turske snage i takozvana Slobodna sirijska armija povukle su se iz zapadnih delova severnog sirijskog grada Al Baba, nakon žestoke kontraofanzive Islamske države posle koje su se dali u povlačenje.
23.decembar 2016.
25.decembar 2016.
Ruski vojni avion sa 92 putnika i članovima posade srušio se na putu iz Sočija prema Siriji u Crno more, među putnicima vojnog aviona su bili i članovi ansambla "Aleksandar Aleksandrov", nekadašnjeg hora Crvene armije.
28.decembar 2016.
Srpska teniserka Ana Ivanović objavila kraj profesionalne karijere.
29.decembar 2016.
2017
Januar 2017
01.januar 2017.
Pucnjava u noćnom klubu u Istanbulu - naoružani čovek obučen kao Deda Mraz otvorio vatru u noćnom klubu Reina u Istanbulu, u Turskoj, ubivši 39 i ranivši 79 ljudi - odgovornost preuzela Islamska država. Napadač je prvo ubio policajca i civila ispred kluba. Zatim je ušao unutra i otvorio vatru iz automatskog oružja na prisutne goste. Počinioc: Abdulkadir Mašaripov, povezan sa Islamskom državom (ISIL) kojem je motiv bio oveta za tursko vojno angažovanje u Siriji. Turska vojska je bila aktivno uključena u operacije u Siriji protiv ISIL-a i kurdskih snaga. Klub Reina bio je poznat kao elitno mesto okupljanja, što je napad učinilo udarom na „zapadnjački“ način života u Turskoj. Neki analitičari smatraju da je napad bio i poruka protiv sekularnog, kosmopolitskog identiteta Istanbula. U Turskoj je događaj dodatno produbio osećaj nesigurnosti i polarizacije između konzervativnih i liberalnih slojeva društva.
13.januar 2017.
Umro srpski (jugoslovenski) pevač zabavne muzike Miki Jevremović. (Rođen: Beograd/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 27.mart 1941. - Umro: Beograd/Srbija 13.januar 2017.) U bivšoj SFRJ bio je veoma popularan šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka. Početak karijere obeležile su pesme: „Mama“, „Pijem“ i „Osamnaest žutih ruža“. Kasniji hitovi su bili: „Ako jednom vidiš Mariju“, „S kim si sada kad je tužno vreme“ i „Pesnikova gitara“. Noviji hitovi su: „Grkinja“, „Lihnida“ i „Neka toče staro vino“. Sedamdesetih godina, pored Đorđa Marjanovića i Radmile Karaklajić, bio je veoma popularan u Sovjetskom Savezu.
U vreme najveće popularnosti postojalo je rivalstvo između obožavalaca Mikija Jevremovića i Đorđa Marjanovića. Tako su postojali klubovi vatrenih obožavalaca: „đokisti“ i „mikisti“. Pored muzike, velika ljubav mu je šah, te je učestvovao na više turnira u zemlji i inostranstvu. Najveći uspeh mu je remi sa svetskim prvakom Anatolijem Karpovom. Dana 29. decembra 2016. godine doživeo je moždani udar. Naredne dve nedelje je bio u komi. Preminuo je 13. januara 2017. godine.

1941-2017
75
16.januar 2017.
17.januar 2017.
Umro general-major Vladimir Vlado Trifunović komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, gde je 1991. godine doneo odluku da preda vojni garnizon kako bi spasao živote 250 mladih vojnika, zbog čega je kasnije nepravedno optužen i u Hrvatskoj i u Srbiji. (Rođen: Rakelići kod Prijedora/Kraljevina Jugoslavija/Republika Srpska/B i H 22.septembar 1938. - Umro: Beograd/Srbija 17.januar 2017.) Kao komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, Trifunović je u septembru 1991. bio suočen sa opsadom hrvatskih snaga. Umesto da se upusti u krvavi sukob, odlučio je da preda garnizon i vojnu opremu kako bi spasio oko 250 mladih vojnika. Ova odluka je kasnije interpretirana kao „izdaja“ u Srbiji i „ratni zločin“ u Hrvatskoj, pa je bio osuđen u oba pravna sistema, iako je njegova namera bila humanitarna. Njegov čin je iskorišćen u propagandne svrhe, politički instrumentalizovan i u Srbiji i u Hrvatskoj, što je dovelo do dvostruke osude. U Hrvatskoj je osuđen na zatvorsku kaznu u odsustvu. U Srbiji je optužen za izdaju, ali je kasnije oslobođen. Mnogi ga smatraju herojem jer je stavio ljudske živote iznad vojnih ciljeva. Njegova sudbina postala je simbol tragičnih sudbina oficira JNA koji su se našli između vojnih naređenja i moralne odgovornosti. Danas se sve više ističe da je bio žrtva političkih procesa, a ne stvarni počinilac zločina. Preminuo je 17. januara 2017. na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je 21. januara 2017. u rodnim Rakelićima.
„Ljudi koje sam spasio, to su deca sirotinje. Oni koji su imali vezu i šansu, svi su povučeni iz opasnih garnizona, a ja sam spasao one koji nisu imali nikoga. Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem. Vode se ratovi koji nemaju nikakvog smisla. Ubijaju se komšije, zavađa se narod, a ja to nisam želeo. Nisam hteo da pustim vojnike da budu glineni golubovi i da ostave kosti u Zagorju".

1938-2017
78
18.januar 2017.
Serija zemljotresa pogodila centralnu Italiju (Abruco, Lacio, Marke, Umbrija) - jedan od njih izazvao lavinu koja je zatrpala hotel Rigopiano u Farindoli. Poginulo je 29 ljudi, dok je ukupno 34 stradalo u zemljotresima. Najjači potres bio je magnitude 5,7. Italijanske spasilačke službe radile su u gotovo nemogućim uslovima – snežni nanosi od preko 3 metra.
19.januar 2017.
Gambija je bila na ivici građanskog rata - Snage ECOVAS-a, uključujući trupe iz Senegala, Gane i Nigerije, započela je vojnu intervenciju u Gambiji zbog političke krize u toj zemlji odbijanjem predsednika Jaija Džamea da podnese ostavku nakon poraza na izborima decembra 2016. od Adama Baroua. Snage ECOVAS-a (Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država), predvođene Senegalom, uz učešće Gane i Nigerije, ušle su u Gambiju 19. januara 2017. Cilj je bio primorati Džamea da napusti vlast i omogućiti mirnu tranziciju ka Barouu, koji je već bio priznat od strane međunarodne zajednice. Posle pritiska i intervencije, 21. januara Džeme je otišao u egzil u Ekvatorijalnu Gvineju. Ova intervencija pokazala je da zapadnoafričke države mogu zajednički delovati kako bi sprečile autoritarne lidere da ospore demokratske izbore. Gambija pod Džameom, koji je bio na vlasti od 1994.godine, bila je obeležena represijom, kršenjem ljudskih prava i izolacijom zemlje. Adam Barou je preuzeo vlast, a Gambija izbegla krvoproliće.
20.januar 2017.
Donald Tramp položio zakletvu i postao 45. predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Inauguracija je održana ispred Kapitola u Vašingtonu, a njegov govor naglasio je ideju „Amerika na prvom mestu“ i obećanje da će vratiti moć narodu. Potpredsednik Majk Pens je takođe položio zakletvu. Glavna poruka inauguralnog govora: „Od danas, nova vizija će vladati našom zemljom. Od ovog trenutka, Amerika će biti na prvom mestu.“ Teme govora bile su: Povratak moći narodu, kritika političke elite i obećanje da će se fokusirati na „zaboravljene Amerikance“, najava jačanja granica, ekonomskog protekcionizma i povlačenja iz međunarodnih sporazuma koji, po njegovom mišljenju, štete SAD. Tramp je pobedio Hilari Klinton na izborima u novembru 2016. uz snažnu polarizaciju društva. Njegova inauguracija bila je obeležena protestima u Vašingtonu i širom SAD. Pristalice su videle inauguraciju kao istorijski trenutak povratka „pravim vrednostima“ i odbacivanje globalističke politike. Kritičari su smatrali da govor nagoveštava opasnost od izolacionizma, slabljenja međunarodnih institucija i produbljivanja unutrašnjih podela. Šira percepcija: Trampova inauguracija bila je početak ere koja je redefinisala američku politiku – od trgovinskih ratova do odnosa sa Kinom, Rusijom i EU.
21.januar 2017.
Najmanje 16 ljudi poginulo, a oko 40 povređeno nakon što se autobus koji je prevozio mađarske đake zapalio u severnoj Italiji. Mesto nesreće bilo je na autoputu A4 kod Verone. Autobus je prevozio grupu mađarskih srednjoškolaca koji su se vraćali sa skijanja u Francuskoj. Autobus je udario u stub nadvožnjaka i nakon udara se zapalio a plamen se brzo proširio. Pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu, ali istraga je ukazivala i na mogućnost tehničkog kvara. Nesreća je u Mađarskoj izazvala nacionalnu žalost pa je proglašen dan žalosti.
25.januar 2017.
Novi američki predsednik Donald Tramp potpisao direktive za izgradnju zida na granici sa Meksikom. Sadržaj uredbe: Naložena je „odmah“ izgradnja fizičke barijere duž južne granice SAD-a. Cilj koji se želeo postići bio je sprečavanje ilegalne imigracije, krijumčarenja droge i trgovine ljudima. Tramp je tvrdio da će Meksiko platiti zid, što je izazvalo diplomatsku krizu – meksička vlada je to kategorički odbila. Pristalice su zid videle kao simbol zaštite američkog suvereniteta. Kritičari su ga smatrali neefikasnim, skupim i politički motivisanim.
27.januar 2017.
Predsednik SAD Donald Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojoj se ograničava putovanje i imigracija u SAD iz sedam pretežno muslimanskih zemalja (Iran, Irak, Libija, Somalija, Sudan, Sirija, Jemen), što je dovelo do protesta i sudskih presuda kojima je naređena njena delimična suspenzija. Suspendovan je i program prihvata izbeglica na 120 dana, dok je sirijskim izbeglicama ulazak potpuno zabranjen. Kritičari su je nazvali diskriminatornom i protivnom američkim vrednostima. Pristalice su je branile kao nužnu meru za nacionalnu bezbednost.
28-31.januar 2017.
rat u donbasu
Ozbiljna eskalacija sukoba u Donbasu – posebno oko Avdijivke kod Donjecka, gde su se ukrajinske snage i proruski separatisti sukobili artiljerijom i tenkovima. UN i OEBS su upozorili na kršenje Minskih sporazuma i rast broja civilnih žrtava. Ukrajinska vojska pokrenula je ofanzivne akcije nakon višednevnog granatiranja. Proruske snage koristile su artiljeriju i oklopna vozila, što je bilo u suprotnosti sa Minskim sporazumima. Poginulo je i ranjeno više desetina vojnika, uključujući civile. Hiljade ljudi ostalo je bez struje, grejanja i vode usred zime. Savet bezbednosti UN osudio je nasilje i ponovio podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, što je licemeran potez jer 1999. nije učinio isto za Srbiju, već je kroz rezoluciju 1244 praktično legitimisao prisustvo NATO-a na Kosovu i Metohiji što je kasnije dovelo do priznanja Kosova kao nezavisne države od strane političkog Zapada i njihovih satelita. Neutralni analitičari su ovaj sukob videli kao „zamrznuti rat“ koji povremeno eskalira, dok međunarodni pregovori ostaju bez stvarnog efekta. Rat u Donbasu (2014–2017) je do tada odneo preko 10.000 života i raselio oko 1,7 miliona ljudi.
29.januar 2017.
Naoružani napadač usmrtio 6 osoba i povredio 19 u napadu na džamiju u Kvebeku. Napad na džamiju u Kvebek Sitiju (Kanada) bio je jedan od najtežih terorističkih napada na muslimansku zajednicu u toj zemlji. Mesto zločina: Islamski kulturni centar u Kvebek Sitiju. Napadač Aleksandar Bisonet ušao je u džamiju tokom večernje molitve. Otvorio je vatru iz poluautomatskog oružja na vernike. Istraga je pokazala da je napadač bio motivisan islamofobijom i ekstremno desničarskim idejama. Zemlja poznata po multikulturalizmu bila je šokirana ovim napadom. Premijer Džastin Trudo izjavio je da je „napad na muslimane napad na sve Kanađane“. Napad je došao neposredno nakon Trampove uredbe o zabrani ulaska državljanima sedam muslimanskih zemalja, što je dodatno pojačalo osećaj nesigurnosti među muslimanskim zajednicama na Zapadu. Pokazalo se da islamofobija može prerasti u nasilje, slično kao što se džihadistički ekstremizam manifestuje kroz terorističke napade. Jedno zlo rađa drugo, a globalisti vešto koriste tu dinamiku da bi održali stalnu atmosferu straha i podela. Globalni centri moći koriste oba narativa da opravdaju kontrolu, nadzor, vojne intervencije i ograničavanje sloboda. Usijane glave postaju oruđe u rukama onih koji profitiraju od sukoba. Rezultat je isti: nevini ljudi stradaju, a sistem dobija argument da pojača kontrolu.
30.januar 2017.
Napad na zatvor u Kidapavanu, na južnim Filipinima - jedno od najvećih bekstava zatvorenika u toj zemlji poslednjih decenija. Oko 100 naoružanih pobunjenika upalo je u zatvor tokom noći. Oslobodili su više od 150 zatvorenika, od kojih su mnogi bili povezani sa islamističkim pobunjeničkim grupama. U razmeni vatre poginulo je najmanje 5 ljudi, uključujući jednog čuvara. Mindanao je region poznat po dugotrajnim sukobima između vlade Filipina i islamističkih pobunjeničkih grupa (Moro islamski oslobodilački front, Bangsamoro islamski borci). Zatvori u regionu često su meta napada jer se u njima nalaze pripadnici pobunjeničkih organizacija. Neki analitičari su ukazivali da je bekstvo rezultat korupcije i slabosti zatvorskog sistema, a ne samo pobunjeničke snage. Događaj je bio deo šireg obrasca nestabilnosti na Filipinima, koji će kulminirati kasnije iste godine opsadom grada Maravi od strane islamističkih grupa.
31.januar 2017.
Predsednik SAD Donald Tramp nominovao Nila Gorsiča za sudiju Vrhovnog suda SAD čime je obezbedio dugoročnu konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu SAD, što je imalo uticaj na ključna pitanja poput abortusa, regulacije oružja i odnosa između države i pojedinca. U trenutku nominovanja Gorsič je imao 49 godina – jedan od najmlađih kandidata, što je značilo da je mogao uticati na sud decenijama unapred. Ovaj potez je bio signal da će Trampova administracija dugoročno menjati pravni pejzaž SAD, ne samo kroz politiku, već i kroz sudsku praksu. Gorsič je kasnije učestvovao u presudama koje su imale ogroman uticaj: Religijske slobode, prava na oružje – podrška Drugom amandmanu, ograničavanje federalne vlasti u odnosu na pojedince i države.
Februar 2017
01.februar 2017.
Sastanak najviših zvaničnika Beograda i Prištine u Briselu u potpunosti propao i nije doneo nikakve rezultate.
05.februar 2017.
Jemenski Huti objavili da su ispalili balističku raketu na Rijad, glavni grad Saudijske Arabije, i najavili nove napade. To se desilo u kontekstu rata koji traje od marta 2015, kada je Saudijska Arabija, zajedno sa koalicijom arapskih država, pokrenula vojnu intervenciju protiv Huta u Jemenu. Ovaj događaj je bio značajan jer je označavao eskalaciju sukoba – raketni napadi na saudijsku prestonicu predstavljali su direktan izazov saudijskoj vojnoj moći i signalizirali da Huti imaju sposobnost da gađaju ciljeve duboko unutar teritorije Saudijske Arabije. Saudijska strana je tada tvrdila da je raketa presretnuta, dok su Huti insistirali da je pogodila cilj.
13.februar 2017.
Izvršen atentat na najstarijeg sina Kim Džong-ila, Kim Džong-nama na aerodromu u Kuala Lumpuru. U pitanju je polubrat Kim Džong-una koji je došao na vlast u Severnoj Koreji nakon smrti oca. Kim Džong-il živeo je godinama u egzilu, najčešće u Kini i Makau, i bio je viđen kao potencijalna alternativa režimu svog mlađeg brata u Pjongjangu. Na aerodromu su ga napale dve žene koje su mu na lice nanijele nervni agens VX, jedan od najopasnijih hemijskih otrova. Umro je ubrzo nakon napada. Malezijske vlasti su uhapsile napadačice, koje su tvrdile da su mislile da učestvuju u „TV šali“, dok su međunarodni istražitelji ukazivali na to da je atentat bio organizovan od strane severnokorejskih agenata. Malezija i Severna Koreja su ušle u ozbiljan spor, uključujući privremeno zatvaranje ambasada. Ubistvo je pokazalo da režim Kim Džong-una uklanja potencijalne rivale i da se ne libi da koristi hemijsko oružje u inostranstvu. VX je zabranjen Konvencijom o hemijskom oružju, pa je atentat izazvao globalnu osudu.
14.februar 2017.
Na sednici Predsedništva Srpske napredne stranke jednoglasno odlučeno da aktuelni premijer Aleksandar Vučić bude kandidat naprednjaka na izborima za predsednika Srbije. Odluka da Aleksandar Vučić bude predsednički kandidat SNS-a bila je kulminacija višemesečnih spekulacija i unutrašnjih pregovora u stranci, posebno u odnosu na tadašnjeg predsednika Tomislava Nikolića. Prethodilo joj je balansiranje između očuvanja partijskog jedinstva i procene da Vučić ima najveće šanse za pobedu. Tomislav Nikolić bio je predsednik Srbije od 2012. godine, izabran kao kandidat SNS-a. Međutim, do 2017. njegova popularnost je opadala, dok je Vučić, kao premijer, imao znatno jaču podršku javnosti. Vučić kao premijer (2014–2017) gradio je imidž lidera koji kontroliše političku scenu, sa snažnim uticajem na medije i institucije. Nikolić je želeo da se kandiduje ponovo, ali je stranačko rukovodstvo procenilo da Vučić ima daleko veće šanse da pobedi u prvom krugu. Nikolić se povukao nakon što je Vučić zvanično potvrđen kao kandidat, Nikolić se povukao iz trke, iako je u jednom trenutku najavljivao da bi mogao da se kandiduje samostalno. Na izborima 2. aprila 2017. Vučić je pobedio u prvom krugu sa 55,08% glasova, što je potvrdilo procenu da je njegova kandidatura bila strateški najjača. Vučić je na funkciji predsednika započeo novu fazu svoje vladavine – prelazak sa premijerske na predsedničku poziciju, uz zadržavanje dominantnog uticaja na sve ključne institucije.
15.februar 2017.
Crnogorska skupština odlučila da oduzme imunitete liderima opozicionog Demokratskog fronta, Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, koji se sumnjiče da su umešani u organizovanje terorističkih napada u izbornoj noći prethodne godine - afera "državni udar" koja će se kasnije pokazati politički montiranim procesom od strane autoritarnog režima DPS-a na čelu sa Milom Đukanovićem. 16. oktobar 2016.: Na dan izbora u Crnoj Gori, vlast je objavila da je sprečen „teroristički napad“ i pokušaj državnog udara. Specijalno tužilaštvo tvrdilo je da su ruski nacionalisti, uz pomoć opozicionog Demokratskog fronta (DF), planirali nasilno zauzimanje Skupštine i ubistvo premijera. Opozicija je odmah ocenila da je reč o podmetačini režima kako bi se zastrašili birači i obezbedila pobeda DPS-a. Demokratski front je bio najjača opoziciona grupacija, otvoreno protiv članstva Crne Gore u NATO. Optužbe za „državni udar“ došle su u trenutku kada je Crna Gora bila na pragu ulaska u NATO, pa je slučaj imao i geopolitičku dimenziju – vlast je tvrdila da Moskva stoji iza pokušaja destabilizacije. Za ukidanje imuniteta glasalo je 42 poslanika vladajuće koalicije, dok je opozicija bojkotovala sednicu. Time je otvoren put za njihovo krivično gonjenje i eventualni pritvor. Suđenje za „državni udar“ trajalo je godinama, uz brojne kontroverze i osporavanja dokaza. Kasnije je postalo jasno da su ključni svedoci i dokazi nepouzdani, a međunarodni posmatrači su ukazivali na političku instrumentalizaciju pravosuđa. DPS je učvrstio vlast i ubrzao proces ulaska Crne Gore u NATO (formalno članstvo od juna 2017). DF je ostao pod pritiskom, ali je slučaj dugoročno osnažio narativ opozicije o autoritarnoj vladavini Mila Đukanovića i zloupotrebi institucija. Proces se pokazao kao politički montiran, što je dugoročno oslabilo poverenje u crnogorske institucije i dodatno polarizovalo društvo.
20.februar 2017.
Umro Vitalij Ivanovič Čurkin ruski diplomata i stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama od 2006. do smrti - upamćen kao odlučan branilac srpskih interesa, posebno kada je 2015. stavio veto na britansku rezoluciju kojom su Srbi u Republici Srpskoj želeli da budu proglašeni za genocidan narod. (Rođen: Moskva/SSSR/Rusija 21.februar 1952. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.februar 2017.) Čurkin je rođen u Moskvi u porodici ruskog konstruktora aviona. Kao dete, Čurkin je glumio u sovjetskim filmovima, ali se opredelio za diplomatiju. Diplomatsku karijeru je započeo 1974. godine kada je i diplomirao je na Moskovskom institutu za spoljne poslove. Srpska javnost Vitalija Čurkina pamti kao velikog borca za pravdu i istinu, velikana svetske diplomatije i političara koji je na sednicama Saveta bezbednosti UN oštro kritikovao institucije u Prištini zbog položaja Srba i nealbanaca na Kosovu, ne libeći se da stane na stranu Srbije. 2015. godine, Čurkin je stavio veto u Savetu bezbednosti UN na britansku rezoluciju kojom se želelo da se Srbi u Republici Srpskoj označe kao genocidan narod zbog događaja u Srebrenici. Time je sprečio institucionalnu stigmatizaciju srpskog naroda, što je izazvalo zahvalnost u Republici Srpskoj i Srbiji, ali i oštre reakcije Zapada. Bio je dosledan kritičar jednostranih zapadnih narativa, posebno u vezi sa Balkanom, Sirijom i Ukrajinom. Bio je poznat po britkom jeziku, diplomatskoj veštini i nepokolebljivosti, čak i u najnapetijim sednicama UN. Njegova iznenadna smrt 2017. u Njujorku izazvala je žalost među diplomatama širom sveta, a posebno među Srbima koji su ga doživljavali kao prijatelja i zaštitnika. Zapadne diplomate i šefovi međunarodnih agencija govore sa velikim poštovanjem o svom kolegi i protivniku, navodeći visoki stil Vitalija Čurkina, njegovu jedinstvenu sposobnost da pregovara, sjajan smisao za humor, dobru narav i karakter. On je uvek čvrsto i dosledno potvrđivao položaj Moskve u globalnoj areni i stekao veliko poštovanje svojih kolega.

1952-2017
64
Mart 2017
09.mart 2017.
Psihički poremećena osoba sekirom povredila sekirom sedam osoba na železničkoj stanici u Diseldorfu. Zvanično je saopšteno da napadač pati od "psihičkog poremećaja", a nemački magazin "Špigl" je na sajtu objavio da je osumnjičeni identifikovan kao Albanac sa Kosova Fatmir H. koji je istražiteljima rekao da se nadao da će ga policija ubiti nakon napada. Povređeni nisu bili u životnoj opasnosti.
10.mart 2017.
14.mart 2017.
Severnoamerička mećava: Velika kasnosezonska mećava „Stella“ pogađa severoistok Sjedinjenih Država, Novu Englesku i Kanadu, nanoseći i do jednog metra snega u najteže pogođenim područjima. Bile su zatvorene škole i kancelarije, otkazano je više hiljada letova, prekinut je saobraćaj na autoputevima dok su milioni ljudi ostali bez struje. Ova oluja je bila deo niza ekstremnih vremenskih događaja koji su obeležili zimu 2016/2017. Posebno je bila upečatljiva jer se dogodila u martu, kada se obično očekuje blaže vreme.
15.mart 2017.
Nemačka kancelarka Angele Merkel primila srpskog premijera Aleksandra Vučića u Berlinu. Među nemačkim političarima i analitičarima je protumačeno kao svojevrsna podrška Vučićevoj politici i kandidaturi za predsednika Srbije. Predsednički izbori u Srbiji raspisani su 3.marta.
16.mart 2017.
Sedamnaestogodišnji đak upao u srednju školu u južnom francuskom gradiću Gras i ranio direktora i još dve osobe dok je pet osoba pretrpelo stanje šoka.
18.mart 2017.
Umro Čarls Edvard Anderson Beri, poznatiji kao Čak Beri američki gitarista, pevač i tekstopisac, koji se smatra jednim od pionira rokenrol muzike "otac rokenrola". (Rođen: Sent Luis/Misuri/SAD 18.oktobar 1926. - Umro: Sent Čarls/Misuri/SAD 18.mart 2017.) Rođen u afroameričkoj porodici srednje klase u Sent Luisu, Beri se od malih nogu zanimao za muziku i prvi put je nastupio u letnjoj srednjoj školi. Dok je bio srednjoškolac osuđen je za oružanu pljačku i poslat je u popravni dom, gde je bio od 1944. do 1947. Nakon puštanja, Beri se ustalio u bračnom životu i radio u fabrici za sklapanje automobila. Sa pesmama kao što su „Maybellene“ (1955), „Roll Over Beethoven“ (1956), „Rock and Roll Music“ (1957) i „Johnny B. Goode“ (1958), Čak Beri je razvio i uveo ritam i bluz u glavne elemente rokenrola, sa tekstovima koji se fokusiraju na tinejdžerski život i korištenje gitarskih soloa napravio je veliki uticaj na kasniju rok muziku. Njegov stil je inspirisao bendove poput The Beatles i The Rolling Stones, koji su otvoreno priznavali njegov uticaj. Bio je jedan od prvih afroameričkih muzičara koji je uspeo da poveže belu i crnu publiku kroz zajednički muzički jezik. Čak Beri se smatra stubom popularne kulture 20. veka. Njegova muzika je uvrštena u „Zlatnu ploču Voyager“ — kolekciju ljudskih dostignuća poslatu u svemir 1977. godine. Beri je bio među prvim muzičarima koji su ušli u Rokenrol kuću slavnih na njenom otvaranju 1986. Beri je uključen na nekoliko Rolingstounovih lista „Najveći svih vremena“, kao npr. kada je postavljen na peto mesto na njihovoj listi 100 najvećih umetnika svih vremena iz 2004. Njegov uticaj je toliko snažan da se često kaže: „Ako želiš da nazoveš rokenrol drugim imenom, nazovi ga Čak Beri.“ Bio je oženjen Tematom Sags od 1948. godine sa kojom je imao četvoro dece.

1926-2017
90
20.mart 2017.
Umro Dejvid Rokfeler američki bankar i poslednji unuk osnivača Standard Oila, Džona D. Rokfelera - dugogodišnji predsednik Chase Manhattan banke i lider u brojnim fondacijama, dok su alternativni izvori isticali njegovu ulogu „sive eminencije globalizma“ i simbola elitne moći. (Rođen: Njujork/Njujork/SAD 12.jun 1915. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.mart 2017.) Rođen je u Njujorku kao najmlađi od šest sinova Džona Rokfelera juniora (engl. Jonsona Davison Rockfeller Jr.), sina Džona D. Rokfelera seniora, osnivača naftne kompanije Standard Oil. Obrazovanje: Harvard (BA), London School of Economics, Univerzitet u Čikagu (PhD iz ekonomije). Radio u Čejs Menhetn (Chase Manhattan) banci, gde je postao predsednik i izvršni direktor. Bio predsednik Saveta za spoljne odnose (Council on Foreign Relations) od 1970. do 1985. Učestvovao u osnivanju Trilateralne komisije (1973). Aktivno uključen u Rockefeller Brothers Fund i druge fondacije, sa fokusom na obrazovanje, kulturu i međunarodnu saradnju. Kritičari su ga smatrali „sivom eminencijom globalizma“, čovekom koji je kroz CFR, Trilateralnu komisiju i Bilderberg grupu uticao na oblikovanje svetske politike iza kulisa. U alternativnim narativima često se navodi da je Rokfeler zagovarao centralizovanu globalnu vlast i ekonomsku kontrolu - Novi svetski poredak. U jednoj od svojih autobiografskih refleksija, Rokfeler je priznao da je „ponosan što je deo grupe koja radi na stvaranju integrisanije globalne političke i ekonomske strukture“ — što je kritičarima bio dokaz njegovih globalističkih ambicija. Dok ga je globalistički sistem slavio kao filantropa i vizionara, osvešćeni ljudi su ga videli kao oličenje „skrivene moći“ koja manipuliše državama i ekonomijama. Njegova mreža kontakata obuhvatala je predsednike, premijere i poslovne lidere širom sveta. Bio je poznat po tome da je imao više ozbiljnih operacija tokom života, uključujući transplantaciju srca (navodi se da je imao bar jednu, uz nekoliko operacija bajpasa dok alternativni izvori navode šest transplatacija). U mnogim tekstovima i blogovima Rokfeler je prikazivan kao „besmrtni globalista“ koji je zahvaljujući bogatstvu i moći mogao da dobija nova srca i produžava život.

1915-2017
101
22.mart 2017.
U terorističkom napadu u Londonu ispred Parlament Ujedinjenog Kraljevstva petoro ljudi poginulo, a 40 povređeno. Napad u Londonu 22. marta 2017. bio je jedan od najšokantnijih terorističkih događaja u srcu britanske prestonice. Napadač je vozilom pregazio pešake na Vestminsterskom mostu, a zatim pokušao da uđe u dvorište Parlamenta, gde je nožem usmrtio policajca. Ukupno je petoro ljudi izgubilo život, a oko 40 je povređeno. Ovaj događaj je snažno odjeknuo u javnosti jer je pogodio simbol britanske demokratije - Parlament, i pokazao ranjivost otvorenih, urbanih prostora. Napadača Kalida Masuda motivisanog islamističkim ekstremizmom likvidirala je policija. Islamska država (ISIS) je preuzela odgovornost za napad, iako nije dokazano da je Masud bio direktno povezan sa njihovom mrežom. Britanske vlasti su zaključile da je napad inspirisan islamističkom ideologijom, ali da je Masud delovao uglavnom samostalno. Ovaj napad je bio deo talasa terorističkih incidenata u Evropi 2015–2017 (Pariz, Brisel, Berlin). Kalid Masud je rođen kao Adrian Elms, britanski državljanin, konvertit na islam.
24.mart 2017.
Na predizbornom skupu liste Aleksandra Vučića, u beogradskoj Kombank areni, na dan godišnjice početka NATO bombradovanja Jugoslavije, govorio je kao specijalni gost Gerhard Šreder, bivši nemački kancelar koji je podržao bombardovanje SRJ 1999.godine. Simbolika datuma: 24. mart je u Srbiji dan sećanja na početak bombardovanja 1999. godine, koje je predvodila NATO alijansa, u kojoj je Nemačka imala značajnu ulogu. Kao nemački kancelar u tom periodu, Šreder je bio deo političkog vrha koji je podržao intervenciju. Mnogi su smatrali da je njegovo pojavljivanje na skupu u Beogradu „sramotno“ i neprimereno, jer se doživljava kao čovek koji je politički odgovoran za bombardovanje. Za Vučića i njegovu listu, Šrederovo prisustvo je imalo simboličku težinu - pokazivanje međunarodne podrške i političkih veza. Za deo javnosti, međutim, to je izgledalo kao ponižavanje žrtava bombardovanja i ignorisanje istorijske traume.
26.mart 2017.
Stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova pobedila na parlamentarnim izborima u Bugarskoj.
27.mart 2017.
Premijer Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio u Moskvi u poseti predsedniku Rusije Vladimiru Putinu koji mu je poželeo uspeh na predsedničkim izborima.
28.mart 2017.
Američki Senat ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je otvoren put da Crna Gora postane 29. članica Alijanse. 97 senatora glasalo ZA, samo dvojica protiv - Rend Pol i Majk Li. Ogromna dvostranačka podrška pokazala je da je članstvo Crne Gore u NATO-u viđeno kao strateški korak u stabilizaciji Balkana i jačanju savezništva na jugoistoku Evrope. Nakon ratifikacije u Senatu, protokol je morao da bude potvrđen i u drugim državama članicama NATO-a, što je ubrzo i učinjeno. Crna Gora je zvanično postala članica 5. juna 2017. godine. Za Crnu Goru, ovo je bio istorijski trenutak: prelazak iz neutralne pozicije u punopravno članstvo u vojnoj alijansi. U regionu, reakcije su bile podeljene: dok su prozapadne snage slavile ulazak u NATO, deo javnosti u Crnoj Gori i Srbiji ga je dočekao sa kritikama, podsećajući na bombardovanje 1999. godine. Uz proces ratifikacije članstva Crne Gore u NATO-u 2017. godine, paralelno se odvijala i afera „državni udar“ koja je imala snažan politički odjek koja je kasnije razotkrivena kao manipulacija vladajuće partije DPS autoritarnog Mila Đukanovića. Mnogi su smatrali da je i tada cela priča bila instrumentalizovana kako bi se zastrašila javnost i ubrzao proces ulaska u NATO, bez referenduma građana. Članstvo Crne Gore u NATO-u nije potvrđeno referendumom, već odlukom parlamenta. Afera „državni udar“ poslužila je vlastima kao argument da je članstvo u NATO-u nužno radi zaštite od spoljnog mešanja i destabilizacije. Za protivnike NATO-a, upravo je ta afera bila dokaz manipulacije i političkog marketinga.
29.mart 2017.
Ujedinjeno Kraljevstvo aktivira Član 50 Lisabonskog ugovora, započinjući pregovore o Bregzitu, razgovore o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Aktiviranje Člana 50 Lisabonskog ugovora označilo je formalni početak procesa izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije - događaj poznat kao Bregzit. Vlada premijerke Tereze Mej zvanično je obavestila Evropski savet o nameri da napusti EU. Član 50 Lisabonskog ugovora predviđa da država članica može da napusti Uniju, uz dvogodišnji period pregovora o razdruživanju. Time je započet složen proces pregovora o razlazu, koji je obuhvatao trgovinske odnose, granice (posebno pitanje Irske), prava građana i finansijske obaveze. Odluka je usledila nakon referenduma iz juna 2016, kada je 51,9% birača glasalo za izlazak iz EU. Aktiviranje člana 50 bilo je istorijski presedan - nijedna država članica EU do tada nije koristila ovu odredbu. Pregovori su se protezali godinama, uz političke krize u Londonu i Briselu, sve do formalnog izlaska 31. januara 2020.