top of page

2016 - 2020

2016

Januar 2016

01.januar 2016.
nemačka.gif

Grupe mladića migranata "arapskog izgleda" seksualno napadale i pljačkale žene u Kelnu i još nekim nemačkim gradovima tokom novogodišnje noći, što su mediji preneli posle nekoliko dana - pojačanje debate o imigraciji. U skladu sa globalističkim agendama koje su podržavale masovne dolaske migranata u Evropu (jedan od finansijera Soroš), većina neoliberalnih i levičarskih vlada zapadnoevropskih država su sramno prećutkivale mnogobrojne kriminalne delatnosti i maltretiranja svojih građana.  

kina.gif

U Kini stupila na snagu politika dva deteta umesto dotadašnje politike jednog deteta.

02.januar 2016.
saudijska arabija.gif

Saudijskoj Arabiji pogubljen šiitski šeih Nimr al-Nimr zbog njegove uloge u protestima 2011—2012.  i 46 sunita i šiita osuđenih za "terorizam" - protesti šiita u regionu.

03.januar 2016.
iran.gif
saudijska arabija.gif

Iranski demonstranti upali u ranim jutarnjim satima u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu zapalivši je, gnevni što je Rijad prethodnog dana pogubio istaknutog šiitskog sveštenika Nimra el Nimra. Saudijska Arabija prekida diplomatske veze sa Iranom, a sledećeg dana to čine Bahrein i Sudan dok Ujedinjeni Emirati svode diplomatske odnose na niži nivo. 

06.januar 2016.
07.januar 2016.
09.januar 2016.
srbija.gif
dfgrg.jpg

U Prištini eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive Zajednici srpskih opština -  bacani Molotovljevi kokteli na zgradu vlade.

10-23.januar 2016.
00000.png
srbija.gif

U Beogradu održano 32. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce i paralelno 16. Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene. Branilac titule na muškom prvenstvu bila je reprezentacija Srbije. koja je opet osvojila Zlatnu medalju, srebrnu reprezentacija Crne Gore, a bronzanu reprezentacija Mađarske. Takmičenje je pomereno u januar zbog Letnjih olimpijskih igara 2016. Prvi put je na Evropskom prvenstvu učestvovalo 16 reprezentacija. Branilac titule na ženskom prvenstvu bila je reprezentacija Španije. Na prvenstvu je učestvovalo 12 reprezentacija, prvi put od 1997. Prvo mesto i zlatnu medalju osvojila je reprezentacija Mađarske koja je pobedila reprezentativke Holandije dok su bronzu izvojevale Italijanke pobedivši Špankinje.

11.januar 2016.
NAM_Members.svg.jpg
argentina.gif

Argentinac Lionel Mesi po peti put proglašen za najboljeg fudbalera sveta od strane Fife.

12.januar 2016.
13.januar 2016.
rusija.gif

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio da su ruski naučnici razvili veoma efikasan lek protiv smrtonosnog virusa ebole, koji je u zapadnoj Africi odneo preko 11.000 života.

14.januar 2016.
francuska.gif

Godinu dana nakon terorističkog napada i ubistva njegovih novinara, francuski satirični časopis Šarli ebdo ponovo objavio karikaturu koja je izazvala negativne kritike javnosti - naime, karikatura prikazuje rasističke scene sirijskog dečaka Ajlana Kurdija kako izvodi seksualne napade na ulicama Kelna.

un.gif
sirija.gif

UN saopštile javnosti da se gotovo 400.000 osoba nalazi pod opsadom u gradovima Sirije – 200.000 u području pod kontrolom ISIL-a, 180.000 pod kontrolom snaga Bašar al-Asada i saveznika te 12.000 pod kontrolom pobunjenika. Posebno se izdvaja grada Madaja, u kojem su deca i starije osobe "kost i koža" i "jedva hodaju". UN navodi da je takvo namerno izgladnjivanje civila mogući ratni zločin.

16.januar 2016.
IAEA-Atomska-nuklearna-energija (1).jpg
iran.gif

Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) objavila da je Iran adekvatno demontirao svoj program nuklearnog naoružanja, zbog čega su mu Ujedinjene nacije i SAD ukinule sankcije.

18.januar 2016.
evropska unija.gif

Sedam država EU ukinulo Šengen zbog izbegličke krize.

19.januar 2016.
un.gif
islamska država.png

UN-ov izveštaj naveo da je ISIL-ova invazija dovela do smrti 18.802 civila i prouzrokovala 3,2 miliona izbeglica ili raseljenih u Iraku od januara 2014. do oktobra 2015.

pakistan.gif

U napadu bombaša samoubice u severozapadnom Pakistanu ubijeno najmanje 10 i povređeno 20 ljudi. Sledećeg dana, 20.januara, u terorističkom napadu na univerzitet Baha Kanu ubijeno 19 osoba.

20.januar 2016.
sad.gif

Američki astronomi Majkl Braun i Konstantin Batigin objavili studiju u kojoj se navodi da daleko izvan orbite Plutona postoji još jedna, velika planeta, nazvana „Planeta devet” ili „Planeta X”, koja je oko deset puta masivnija od Zemlje. Procenjuje se da joj za jednu punu orbitu oko Sunca treba 10.000-20.000 zemaljskih godina.

21.januar 2016.
egipat.gif

U bombaškom napadu u egipatskoj prestonici Kairu poginula 3 policajca, dok je 17 ljudi ranjeno. Napad se desio u blizini puta koji vodi ka drevnim piramidama u Gizi, u predgrađu Kaira.

un.gif
sudan.gif
istockphoto-1365120396-612x612.jpg

UN-ov izveštaj naveo da su se dogodili masovni ratni zločini tokom građanskog rata u Južnom Sudanu, koji uključuju izvansudske egzekucije, prisilne nestanke, masovno silovanje, seksualno roblje, nesrazmerne napade na civilne mete i mobilizaciju dece koje su se dogodile na obe strane. Raseljeno je ili izbeglo 2,4 miliona osoba.

23.januar 2016.
00000.png
srbija.gif
crna gora.gif
sad.gif
kina.gif

Snežna oluja pogodila istočnu Ameriku (najviše Vašington i Baltimor), pri čemu je poginulo nekoliko desetina ljudi, a nekoliko hiljada letova otkazano. U pojedinim delovima Kine temperature su padale i do −41 °C, sneg je uzorkovao probleme i u ovoj zemlji.  U Hong Kongu temperatura pala na 3,1 °C, najniže od 1957,  preko 80 mrtvih na Tajvanu.

Februar 2016

04.februar 2016.
un.gif

Ujedinjene nacije proglasile pravo na abortus jednim od ljudskih prava žene koje joj niko ne može oduzeti

05.februar 2016.
un.gif

UN-ova istraga zaključila da se osnivač Vikiliksa Julian Asanž "proizvoljno drži zatočen u ekvadorskoj ambasadi u Londonu od potrage britanskih i švedskih vlasti", da se to mora prekinuti i da mu se mora isplatiti odšteta

tajvan.gif

Zemljotres jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, registrovan na dubini od 10 km, pogodio južni Tajvan. Usled zemljotresa, poginulo je najmanje 113 osoba dok je 327 povređeno, srušilo se mnogo zgrada u dvomilionskom gradu Tajnanu, koji je udaljen 39 km severozapadno od epicentra.

japan.gif

Japanski vulkan udaljen oko 50 km od nuklearne elektrane Sendaj eruptirao, izbacujući pepeo 2 km uvis u noćno nebo.

06.februar 2016.
09.februar 2016.
11.februar 2016.
saudijska arabija.gif

Profesor pucao na kolege na jugu Saudijske Arabije i ubio najmanje šest osoba a ranio dve. Napad se dogodio u zgradi Ministarstva obrazovanja, u južnoj provinciji Džazan.

meksiko.gif

U pobuni i požaru u zatvoru „Topo čiko” u blizini grada Montereja, na severu Meksika (država Nuevo), ubijeno oko 50 osoba

12.februar 2016.
kuba.gif
преузимањaе.png
rusija.gif

Papa Franja i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril sastali se u vazduhoplovnoj luci u Havani, što je bio prvi sastanak nekog poglavara Katoličke crkve i ruskog patrijarha od Crkvenog raskola 1054. godine. Posle istorijskog sastanka proglašena je Zajednička deklaracija papa Franje i patrijarha Kirila, poznata i kao Havanska deklaracija.

16.februar 2016.
rusija.gif

Najmanje sedmoro ljudi poginulo u eksploziji gasa u jednoj petospratnici u ruskom gradu Jaroslavlju, a strahuje se da je veći broj ljudi ostao zarobljen pod ruševinama.

17.februar 2016.
18.februar 2016.
gana.gif

U direktnom sudaru autobusa koji je putovao ka mestu Tamale i kamiona natovarenog paradajzom, kod Kumasija - drugog po veličini grada u Gani smeštenog severno od prestonice Akre, poginula najmanje 71 osoba a više od 13 teže povređeno.

19.februar 2016.
NAM_Members.svg.jpg

Džej Famiglijeti, jedan od pokretača istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nauka (engl. Science), izjavio je da se suva područja na Zemlji dodatno isušuju dok se ona natopljena vodom sve više natapaju, te da je zbog toga u zadnjih nekoliko decenija tlo upilo dodatnih 3,2 triliona tona vode koje skladišti u zemlji, jezerima i podzemnim vodama, što je opet usporilo podizanje morskog nivoa usled topljenja lednika za čak 20% - ovim je upozorio da Zemlju čeka katastrofa (suša) o kojoj niko ne priča, da će posledice biti globalne i da će se osetiti u svim sferama života.

sad.gif
libija.gif
rat.png
islamska država.png

Američki borbeni avioni izveli vazdušne udare po militantima povezanim sa „Islamskom Državom” u zapadnoj Libiji, ubivši skoro 40 osoba u operaciji koja je imala za cilj likvidaciju teroriste Nuredina Šušana osumnjičenog za dva smrtonosna napada 2015.godine u susednom Tunisu. Među ubijenima u ovom napadu bila su i dva srpska diplomata oteta novembra 2015.godine.

20.februar 2016.
evropska unija.gif
velika britanija.gif

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Dejvid Kameron izjavio da će se referendum o članstvu UK u EU održati 23. juna 2016.godine, nakon što je postignut dogovor o "specijalnom statusu" Britanije.

21.februar 2016.
sad.gif

Kandidatkinja za predsednicu SAD Hilari Klinton odnela pobedu nad svojim stranačkim rivalom Bernijem Sandersom u Nevadi dok je Donald Tramp pobedio svoje stranačke kolege i rivale, senatora Floride Marka Rubija i senatora Teksasa Teda Kruza, tako ostvarivši treću uzastopnu pobedu posle Hempšira i Karoline, dok su loši rezultati bivšeg guvernera Floride Džeba Buša primorali na javni izlazak iz trke da postane treći predsednik Buš nakon oca i brata.

fidži.gif

Pacifičko ostrvo Fidži zahvatio snažan ciklon Vinston koji je obarao bandere i izazivao poplave, pri čemu je u toku ovog kobnog dana poginulo najmanje 20 osoba.

26.februar 2016.
fifa.jpg
švajcarska.gif

Švajcarac Đani Infantino izabran za devetog po redu predsednika Fife nasledivši na toj poziciji zemljaka Sep Blatera. Prethodno je od 2009. godine bio  generalni sekretar Uefe. Poseduje dvojno državljanstvo Švajcarske i Italije. Poreklom je Italijan, iz Kalabrije i Lombardije. Studirao je pravo na Univerzitetu u Frajburgu. Tečno govori italijanskinemačkifrancuski i engleski, a koristi se španskimarapskim i portugalskim.

Mart 2016

02.mart 2016.
un.gif
sad.gif
kina.gif
severna koreja.gif

Savet betbednosti UN jednoglasno usvojilo rezoluciju o dramatičnom proširenju postojećih sankcija protiv Severne Koreje kao odgovor na njen nuklearni test 6. januara. O predlogu rezolucije prethodno su dogovor postigle SAD i NRK, a prema novim sankcijama mora se kontrolisati sav teret koji ide u Severnu Koreju ili dolazi iz nje.

03.mart 2016.
severna koreja.gif

Severna Koreja iz mornaričke baze Vonsan ispalila niz raketa kratkog dometa u Istočno more (poznato i kao Japansko more).

04.mart 2016.
10.mart 2016.
13.mart 2016.
turska.gif

U eksploziji bombe u Ankari poginulo 34 ljudi, najmanje 125 ranjeno.

14.mart 2016.
19.mart 2016.
rusija.gif
united-arab-emirates-flag-animation.gif

Na jugu Rusije se pri sletanju srušio Boing 737 kompanije FlyDubai -  svih 55 putnika i 7 članova posade su poginuli.

22.mart 2016.
belgija.gif

U sinhronizovanim eksplozijama na aerodromu u Briselu, poginulo 34 ljudi i najmanje 170 ranjeno. Belgijska vlada proglasila napade terorističkim.

24.mart 2016.
27.mart 2016.
31.mart 2016.

April 2016

02.april 2016.
jermenija.gif
rat.png
Flag_of_Artsakh.svg.png
azerbejdžan.gif

Nakon 22 godine primirja u regionu Nagorno Karabaha eskalirali sukobi između jermenskih i azerbejdžanskih trupa, stradalo najmanje 30 vojnika i jedan civil.

sad.gif

Američka kompanija Blue Origin po treći put uspešno lansirala suborbitalnu raketu New Shepard. Raketa je nosila kapsulu za ljudsku posadu u kojoj će moći da se prevozi do šest osoba. I kapsula i raketa su se nakon dostizanja svemira (iznad 100 km nadmorske visine) uspešno prizemljile.

03.april 2016.
10.april 2016.
indija.gif

Na jugozapadu Indije poginulo više od 100 ljudi u požaru koji je buknuo u hinduističkom hramu, gde se masa okupila kako bi posmatrala vatromet

12.april 2016.
makedonija.gif

Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov doneo odluku o poništavanju svih postupaka koji se vode u vezi prisluškivanih razgovora protiv političara na vlasti i u opoziciji, što izaziva proteste i nerede.

15.april 2016.
17.april 2016.
ekvador.gif

 U zemljotresu magnitude 7,8 stepeni koji je pogodio Ekvador poginulo najmanje 272 ljudi, a povređeno više od 2.500 osoba.

24.april 2016.
srbija.gif

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pobedu odnela vladajuća koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke. Opozicija protestovala zbog izbornih manipulacija. Koalicija DSS-Dveri, prema konačnim podacima RIK-a od  29.04, spuštena ispod cenzusa na 4,99% osvojenih glasova za 1 glas. Opozicija najavila dalje proteste optuživši RIK za izbornu krađu. RIK odlučio da se zbog brojnih nepravilnosti ponovi glasanje koje će biti održano 4. maja na 15 biračkih mesta na kojima su poništeni izbori.

25.april 2016.
srbija.gif

Izvršeno protivpravno rušenje objekata u Savamali u Beogradu - afera Savamala. "Fantomsko" rušenje obavili maskirani ljudi koji su srušili niz objekata na uglu Hercegovačke i Mostarske ulice.

Maj 2016

01.maj 2016.
02.maj 2016.
UEFA-logo.jpg
srbija.gif
dfgrg.jpg

Tzv. Kosovo primljeno u UEFA, Srbija najavila tužbu.

03.maj 2016.
sad.gif

Pobeda Donalda Trumpa na stranačkim republikanskim izborima u Indijani dovodi do odustajanja Teda Cruza a zatim i Džona Kasiča - Tramp osigurao nominaciju.

07.maj 2016.
bosna i hercegovina.gif
Flag_of_the_Republika_Srpska_(unoff)_2.png

Otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija u Banja Luci srušena u građanskom ratu u B i H devedesetih godina XX veka.

12.maj 2016.
Flag_of_NATO.svg.webp
sad.gif
rumunija.gif

Američki protivraketni štit u Evropi aktiviran u Rumuniji, gotovo deceniju nakon što je Vašington predložio NATO-u zaštitu od iranskih raketa. Moskva je izjavila da štit nije namenjen protiv nepostojeće pretnje iz Irana, već protiv Rusije.

13.maj 2016.
venecuela.gif

Predsednik Venezuele Nikolas Maduro proglasio vanredno stanje na 60 dana zbog "unutrašnjih i spoljnjih pretnji" - u zemlji vlada nestašica struje i hrane.

NAM_Members.svg.jpg
bahami.gif

Harmonija mora (Harmony of the Seas) -  završena izgradnja najvećeg putničkog broda na svetu. Kruzer Harmonija mora ima 2747 kabina za spavanje kako bi primila 5479 gostiju, 10 đakuzija, 3 bazena, dva simulatora surfovanja. Harmonija mora je prvi brod koji ima tobogane. Poseduje veliki teatar sa 1.400 sedišta kao i 11.252 umetničkih dela. Dužina broda iznosi 362m, visina 70m a širina 66m.

14.maj 2016.
fifa.jpg
srbija.gif
dfgrg.jpg
gibraltar.gif

Tzv. Kosovo i Gibraltar primljeni u FIFA - FIFA ima ukupno 211 članova, prema 193 koliko imaju UN.

19.maj 2016.
22.maj 2016.
srbija.gif

Umro srpski (jugoslovenski) filmski, pozorišni i televizijski glumac Velimir Bata Živojinović, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta glume, kako u Srbiji tako i na prostorima bivše Jugoslavije ali i u Kini. (Rođen: Jagodina/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 05.jun 1933. - Umro: Beograd/Srbija 22.maj 2016.) Iako se vodi da je rođen u mladenovačkom selu Koraćica podno Kosmaja, Bata se zapravo rodio u vozu na železničkoj stanici u Jagodini. Otac Dragoljub bio je sudski činovnik, terenski službenik, pa se porodica često selila po Srbiji. Tako se i dogodilo da se Bata, kao treće i najmlađe dete rodi, sticajem okolnosti u Jagodini. U Koraćici je kršten, pa se ovo mesto vodi kao mesto njegovog rođenja. U Koraćici, rodnom mestu svojih roditelja, proveo je rano detinjstvo i doživeo prave ratne traume. Tu se upoznao sa bratoubilačkom borbom partizana i četnika koje će kasnije često igrati u mnogobrojnim ratnim filmovima. Majka Tiosava bila je domaćica da bi se kasnije zaposlila u kovnici novca u Beogradu. Obe starije sestre, Nadežda i Stanka, davale su mu od najranijih dana konstantnu i bezrezervnu podršku. Dok je bio beba, sestra “Cale“ odnosno Stanka ga je prozvala “Bata“ te je tako za čitav život poneo nadimak po kome će biti poznatiji no po pravom imenu. Prvi razred osnovne škole je završio u Koraćici a zatim se sa porodicom preselio u Beograd, gde su mu roditelji dobili službu. Nastanio se na Vračaru u Mileševskoj ulici gde će provesti najveći deo svog života.

Svoj talenat za glumu, Bata je otkrio u 15 godini života dok je radio kao scenski radnik a ponekad i kao statista u Akademskom pozorištu u Beogradu. Nakon završetka srednjih glumačkih škola u Nišu i Novom Sadu, pokušao je da se upiše u Pozorišnu akademiju u Beogradu i uspeo tek iz trećeg pokušaja. U Beogradskom dramskom pozorištu igrao je više godina i tom periodu imao preko 300 angažmana godišnje. Na filmskom platnu debitovao je 1955. u filmu “Pesma sa Kumbare“. Glumio je u oko 350 filmova, među kojima je i 17 vesterna snimljenih u Nemačkoj a za koje se gotovo i ne zna. Nesumnjivo je odigrao najveći broj filmskih uloga od bilo kog drugog glumca u istoriji jugoslovenske kinematografije. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje je napustio pozorište, Bata je započeo ulogama u filmovima  “Vlak bez voznog reda“(1959) i  “Rat“ (1960). Oba filmska ostvarenja režirao je veliki jugoslovenski režiser Veljko Bulajić u čijim će skoro svim kasnijim filmovima Bata igrati glavne uloge.

U brak je stupio 1960. sa svojom velikom ljubavlju, dvadesetogodišnjom Julijanom – Lulom s kojom je imao dvoje dece. Po sopstvenom priznanju, supruga Lula s kojom je proveo 55 godina u skladnom braku, predstavljala mu je najveći oslonac tokom veoma plodne i dugogodišnje karijere praćene čestim i dugim odsustvovanjem od kuće. 

bata-zivojinovic-05.jpg
1933-2016
vreme.png

82

250px-Valter-Kina.jpg

Uloge koje je igrao bile su kako velike tako i raznovrsne. Glumio je heroje i zlikovce, tz. ljude iz naroda, odlučne junake iz ratnih filmova ali i u komedijama. Veoma je lako prelazio iz uloge glavnog u uloge sporednog lika. Tokom šezdesetih godina XX veka se filmovima poput “Kozare“(1962),  “Tri“ (1965), “Operacija Beograd“ (1968) i  “Bitke na Neretvi“(1969) ustoličio kao najveća zvezda jugoslovenske kinematografije ali je zenit popularnosti dosegao tokom sedamdesetih godina filmovima sa tematikom takođe iz Drugog svetskog rata. Jedan od najpoznatijih filmova iz ovog perioda je svakako film “Valter brani Sarajevo“(1972) koji je postigao veliki uspeh u Kini gde je Bata postao veoma popularan. Tokom osamdesetih, Živojinović je parodirao na svoju sliku akcionog heroja ulogama u nizu lakih komedija. Bata je snimao filmove u kojima je igrao glavne uloge na prostorima svih bivših jugoslovenskih republika. Takođe je jedan od rodonačelnika tzv. crnog talasa u jugoslovenskom filmu nastalog početkom šezdesetih a u kojima je u kontinuitetu nastupao do kraja sedamdesetih godina XX veka. Zlatnu arenu u Puli dobio je 1965. za filmove “Neprijatelj“ i “Tri“, 1967. za  “Skupljače perja“, “Brezu“ i “Praznik“ i 1972. za  “Tragove crne devojke“ i  film „Majstor i Margarita“.

Snimivši veliki broj tzv. partizanskih ratnih filmova tokom vladavine doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, po sopstvenom priznanju, postao je njegov dobar prijatelj baš kao što će se sprijateljiti i sa, takođe tada velikim jugoslovenskim i hrvatskim glumcem Borisom Dvornikom. Njihovo prijateljstvo će prolaziti i biti pod uticajem  faza raspada Jugoslavije i neprijateljstva dva naroda proizašlog iz tog haosa. Osim glume, uporedo se bavio i politikom. Bio je aktivan član vladajuće političke stranke u SFRJ, Saveza komunista Jugoslavije. Izabran je 1990. za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Od 1991. bio je aktivan na političkoj sceni kao član Socijalističke partije Srbije. Septembra 2002. je kao kandidat ove partije bio neuspešan na izborima za predsednika Srbije. Živojinović je bio inicijator, osnivač i prvi predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije, a takođe i direktor filmskog programa Slobodarskih svečanosti u Sopotu.

Bata Živojinović je 17.oktobra 2006. preživeo srčani udar. Tri godine kasnije imao je gangrenu koju je sanirao na Kubi a koja mu se povratila povredom noge na snimanju svog poslednjeg filma  “Led“ (2011). Posle moždanog udara pretrpljenog 4.jula 2012, oporavljao se u Selters Banji kod Mladenovca. Preminuo je 22.maja 2016, u bolnici  Sveti Sava u Beogradu. Uzrok smrti bio je čitav skup bolesti koje su ga zadesile. Sahranjen je 26.maja 2016. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Jun 2016

01.jun  2016.
švajcarska.gif

Svečano otvoren Gotardski bazni tunel kroz švajcarske Alpe, najveći i najdublji tunel za železnički saobraćaj na svetu. Punim kapacitetom je počeo da radi 11. decembra 2016. godine. Sa dužinom rute od 57,09 km i ukupno 151,84 km tunela, okana i prolaza, ovo je najduži i najdublji saobraćajni tunel na svetu te prva ravna trasa niskog nivoa kroz Alpe.

02.jun  2016.
nemačka.gif
jermenija.gif
turska.gif

Poslanici nemačkog Bundestaga gotovo jednoglasno usvojili deklaraciju o Genocidu nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svetskog rata.

10.jun  2016.
12.jun  2016.
sad.gif

U pucnjavi u gej noćnom klubu "Pulse" u Orlandu na Floridi ubijeno 50 osoba zajedno sa napadačem dok je 53 ranjeno.

17-19.jun  2016.
srbija.gif
kina.gif

U poseti Srbiji boravio kineski predsednik Si Đinping. Kineskog predsednika dočekalo stotine građana i preko 800 novinara. Međudržavne delegacije potpisale brojne  ugovore i sporazume.

20.jun  2016.
srbija.gif

Beograd i Pančevo pogodilo nezapamćeno olujno nevreme praćeno krupnim gradom, jakim vetrom i velikom količinom padavina. Na području industrijskog kompleksa petrohemije u Pančevu se formirao tornado F2 kategorije noseći krovove sa kuća, čupajući drveće iz korenja, a u samom gradu je padao grad veličine teniske loptice pričinivši ogromnu materijalnu štetu razbijajući crepove, prozore i automobile. Snažan superćelijski oblak koji se formirao u okolini Beograda prešao je put od preko 2500 km sve do Moskve.

23.jun  2016.
evropska unija.gif
velika britanija.gif

Britanci su tesnom većinom od 51,89% — 49,11% na referendumu odlučili za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Pregovori o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogu trajati dve godine (procedura za Brexit pokrenuta je marta 2017.godine).

srbija.gif
sad.gif
kina.gif
24.jun  2016.
velika britanija.gif

Britanski premijer Dejvid Kameron podneo ostavku nakon referenduma koji je održan dan ranije, a na kom su se građani te zemlje izjasnili za izlazak iz EU.

26.jun  2016.
panama.gif

Nove prevodnice Panamskog kanala puštene u saobraćaj nakon devetogodišnje izgradnje.

irak.gif
rat.png
islamska država.png

Iračka vlada objavila da je oslobodila Faludžu od "Islamske države", posle 34 dana borbi.

28.jun  2016.
turska.gif

U terorističkom napadu na aerodrom Ataturk u Istanbulu ubijeno je 36, a ranjeno najmanje 147 osoba.

29.jun  2016.

Jul 2016

02.jul  2016.
03.jul  2016.
07.jul  2016.
sad.gif

Petorica policajaca ubijena snajperom u Dalasu, u vreme protesta zbog ubistva dvojice crnaca prethodnih dana.

14.jul  2016.
francuska.gif

Najmanje 84 ljudi izgubilo život, a 100 je povređeno na šetalištu u Nici pošto je kamion uleteo među šetače tokom proslave Dana pada Bastilje. Vozač kamiona je ubijen, u vozilu pronađene ručne granate i naoružanje.

15.jul  2016.
turska.gif

Pokušaj vojnog puča u Turskoj - Deo turske vojske je pokušao državni udar protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana. Poginulo je najmanje 290 i ranjeno više od 1.400 osoba, a usledila su i hapšenja preko 6.000 ljudi. Erdogan je za puč optužio turskog propovednika, imama, pisca i političara Fetulaha Gulena koji je osnivač pokreta Gulen (poznat i kao Hizmet, što na turskom znači „služba”). Gulen je potom živeo je u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Sejlorsbergu u Pensilvaniji sve do smrti 20.oktobra 2024.godine.

17.jul  2016.
18.jul  2016.
kazahstan.gif
nemačka.gif
islamska država.png

U napadu mladog migranta avganistanskog porekla na putnički voz u Nemačkoj, sekirom i nožem ranjeno 18 osoba, napadača je ubila policija, a odgovornost za ovaj napad je preuzela Islamska Država.

22.jul  2016.
hrvatska.gif

Županijski sud u Zagrebu u potpunosti poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu koji je odmah posle Drugog svetskog rata osuđen na 16 godina zatvora. Zahtev za poništenje presude podneo je Stepinčev rođak Boris, a odluku suda je potpisao sudija Ivan Turudić. Stepinac i dalje predstavlja kontraverzu u srpsko-hrvatskim odnosima. Srpska strana i dalje smatra Stepinca saradnikom fašističkih ustaških vlasti koje su izvršile genocid nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata u veštačkoj fašističkoj tvorevini NDH. Činjenica je da je u ubistvima i pokatoličavanju pravoslavnog srpskog življa aktivno učestvovao čak 1.171 fratar (američki izvori govore o broj od 1.400 fratara) pod Stepinčevom ingerencijom.

nemačka.gif

Najmanje devet osoba ubijeno u pucnjavi u tržnom centru u Minhenu. Ubistva je pištoljem počinio, kako se ističe, mentalno bolesni tinejdžer.

26.jul  2016.
31.jul  2016.

Avgust 2016

05-21.avgust  2016.
Olympic_rings_without_rims.svg.png
brazil.gif

Održane XXXI Letnje olimpijske igre u brazilskom Rio de Žaneiru - prve Olimpijske igre održane na tlu Južne AmerikeUjedno Rio je i tek drugi latinoamerički grad domaćin Igara, nakon što su Igre XIX Olimpijade održane 1968. u Meksiko Sitiju. Na Igrama je učestvovalo rekordnih 206 nacionalnih olimpijskih komiteta, a po prvi put su na Igrama učestvovali i sportisti iz Južnog Sudana i tzv. Kosova, kao i Olimpijski izbeglički tim. Učestvovalo je ukupno 11.239 sportista koji su se takmičili u 306 disciplina u 28 sportova. U olimpijski program se vratio golf, po prvi put nakon Igara 1904, dok se kao novi sport na Igrama po prvi put pojavio ragbi sedam. Sva sportska takmičenja održana su na ukupno 38 sportskih borilišta.

2016_Summer_Olympics_logo.svg.png
06.avgust  2016.
15.avgust  2016.
nepal.gif

Poginulo 27 osoba i 38 povređeno kada se autobus u blizini Katmandua (Nepal) survao sa planinskog puta u provaliju.

16.avgust  2016.
20.avgust  2016.
24.avgust  2016.

Septembar 2016

09.septembar  2016.
severna koreja.gif

Sevrna Koreja izvela svoju petu i najveću do sada (jačina: oko 25 kilotona) nuklearnu probu.

11.septembar  2016.
12.septembar  2016.
18.septembar  2016.
rusija.gif

Na parlamentarnim izborima u Rusiji, pobedila stranka Jedinstvena Rusija pod vođstvom Dmitrija Medvedeva koja je osvojila 54,19% i time stekla dvotrećinsku većinu u Ruskoj Dumi -  343 od 450 mandata.

25.septembar  2016.
bosna i hercegovina.gif
Flag_of_the_Republika_Srpska_(unoff)_2.png

Održan referendum o Danu Republike Srpske sa  referendumskim pitanjem:  „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?” - 99,81% izašlih je odgovorilo DA. Referendum je raspisan 15. jula 2016. Ustavni sud B i H je  26. novembra 2015. godine doneo odluku  kojom se zabranjuje održavanje referenduma u Republici Srpskoj. Odluka je donesena odnosom pet prema tri; trojica stranih i dvojica bošnjačkih sudija odluku su doneli preglasavanjem dvojice srpskih i jednog hrvatskog sudije, dok je drugi hrvatski sudija bio odsutan. Razlog ovakve odluke bio taj što je na taj dan i slava Svetog Stefana. Sudija Suada Paravlić komentarisala je da nije osporeno pravo Republici Srpskoj da obeležava svoj dan, samo da to ne može biti 9. januar, te je obrazložila da je „razlog zašto ne može da bude [9. januar je] upravo onaj razlog zbog koga je taj datum i određen kao Dan Republike”. Odlukom je rešeno da nije ukinut sam Zakon niti Dan Republike, ali je naloženo Narodnoj skupštini da u roku od šest meseci usaglasi sporni član Zakona o praznicima s odlukom Suda. Mile Dmičić, član delegacije koja je pred Ustavnim sudom zastupala Republiku Srpsku, prokomentarisao je kako se radi o sekularnom, a ne verskom prazniku, te da je odluka Ustavnog suda politička, a ne pravna. Dragan Čavić, takođe član delegacije, ironično je izjavio kako bi po istom principu trebalo ukinuti i Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji se obeležava u Republici Srpskoj jer se istog dana, 21. novembra, obeležava verski praznik Aranđelovdan. Odmah nakon objave odluke suda, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da „Republika Srpska ostaje pri svom prazniku i da nikakav sud to ne može osporiti”. Dodik je kritikovao i raniju praksu suda kojom se odluke donose preglasavanjem od strane stranih i bošnjačkih sudija nad srpskim i hrvatskim sudijama, a okarakterisao je Ustavni sud kao „muslimanski sud protiv Srba”. Po običaju usledile su, pre održavanja referenduma,  prazne pretnje iz muslimanskog Sarajeva kada je general i bivši načelnik Glavnog štaba Armije Republike BiH Sefer Halilović, izjavio, kako sprovođenje referenduma u Republici Srpskoj znači raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zapretio sukobom u kojem će Srpska nestati od 10 do 15 dana. Referendum je uprkos pretnjama i političkim presudama ipak održan i narod Republike Srpske je odlučio da i dalje slavi 9.januar kao Dan Republike Srpske koji se i dan danas slavi tog datuma.

Oktobar 2016

04.oktobar  2016.
06.oktobar  2016.
07.oktobar  2016.
08.oktobar  2016.
srbija.gif
dfgrg.jpg

Skupština tzv. Kosova usvojila u drugom čitanju Nacrt zakona o metalurškom kombinatu Trepča kojim se predviđa 80% vlasništva vlade u Prištini nad Trepčom i ulazak vlade u moguća partnerstva sa privatnim sektorom.

jemen.gif
10.oktobar  2016.
16.oktobar  2016.
crna gora.gif

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori DPS Mila Đukanovića izborio relativnu većinu i ostao na vlasti - uhapšeno 20 državljana Srbije pod optužbom planiranja terorističkih napada.

17.oktobar  2016.
19.oktobar  2016.
hrvatska.gif

Andrej Plenković postao novi premijer Hrvatske zamenivši na toj funkciji Tihomira Oreškovića.

Novembar 2016

03.novembar 2016.
07.novembar 2016.
08.novembar 2016.
srbija.gif

Jugozapadnu i Južnu Srbiju pogodile velike poplave nakon obilnih padavina.

sad.gif

Na predsedničkim izborima u SAD, kandidat Republikanske stranke Donald Tramp postao novi šef Bele kuće pobedivši protivkandidatkinju Demokratske stranke Hilari Klinton. Donald Tramp je prvi predsednik bez ranije političke ili vojne funkcije. Republikanci su dobili većinu u oba doma Kongresa.

indija.gif

U Indiji iznenada objavljeno povlačenje novčanica od 500 i 1000 rupija - mera protiv crne ekonomije i korupcije izaziva nestašicu novca i ekonomske probleme.

13.novembar 2016.
14.novembar 2016.

Decembar 2016

01.decembar 2016.
gambija.gif

Autoritarni predsednik Gambije Jahja Džame neočekivano izgubio izbore nakon 22 godine na čelu zemlje.  Na vlast je došao posle puča u julu 1994, a prvi put je postao predsednik septembra 1996. godine.

09.decembar 2016.
južna koreja.gif

Južnokorejski parlament glasao za opoziv predsednice Park Gun Hej zbog korupcijskog skandala koji je izazvao masovne proteste u zemlji.

10.decembar 2016.
11.decembar 2016.
18.decembar 2016.
19.decembar 2016.
rusija.gif
turska.gif

Ruski ambasador u Turskoj Andrej Karlov ubijen na otvaranju izložbe posvećene Rusiji u Ankari.

nemačka.gif

U napadu kamionom na berlinskoj božićnoj tržnici nepoznati napadač ubio najmanje 12 ljudi.

švajcarska.gif

U najvećem švajcarskom gradu Cirihu nepoznati muškarac upao je u džamiju i otvorio vatru na ljude u trenutku molitve, policija je saopštila da su tri muškarca starosti 30, 35 i 56 godina zadobila teške povrede.

sad.gif
20.decembar 2016.
meksiko.gif

Eksplozija na pijaci vatrometa u meksičkom gradu Tultepeku usmrtila najmanje 32 osobe i povredila više od 50.

21.decembar 2016.
22.decembar 2016.
sirija.gif

rat u siriji

nusra.png

Sirijski grad Alep je u potpunosti oslobođen od pobunjenika Nusra Fronta što je najveća pobeda sirijske vlade u ratu koji traje već gotovo šest godina.

turska.gif
slobodna sirijska armija.png

rat u siriji

islamska država.png

Turske snage i takozvana Slobodna sirijska armija povukle su se iz zapadnih delova severnog sirijskog grada Al Baba, nakon žestoke kontraofanzive Islamske države posle koje su se dali u povlačenje.

23.decembar 2016.
25.decembar 2016.
rusija.gif

Ruski vojni avion sa 92 putnika i članovima posade srušio se na putu iz Sočija prema Siriji u Crno more, među putnicima vojnog aviona su bili i članovi ansambla "Aleksandar Aleksandrov", nekadašnjeg hora Crvene armije.

28.decembar 2016.
srbija.gif

Srpska teniserka Ana Ivanović objavila kraj profesionalne karijere.

29.decembar 2016.

2017

Januar 2017

01.januar 2017.
13.januar 2017.
srbija.gif

Umro srpski (jugoslovenski) pevač zabavne muzike Miki Jevremović. (Rođen: Beograd/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 27.mart 1941. - Umro: Beograd/Srbija 13.januar 2017.) U bivšoj SFRJ bio je veoma popularan šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka. Početak karijere obeležile su pesme: „Mama“, „Pijem“ i „Osamnaest žutih ruža“. Kasniji hitovi su bili: „Ako jednom vidiš Mariju“, „S kim si sada kad je tužno vreme“ i „Pesnikova gitara“. Noviji hitovi su: „Grkinja“, „Lihnida“ i „Neka toče staro vino“. Sedamdesetih godina, pored Đorđa Marjanovića i Radmile Karaklajić, bio je veoma popularan u Sovjetskom Savezu.

U vreme najveće popularnosti postojalo je rivalstvo između obožavalaca Mikija Jevremovića i Đorđa Marjanovića. Tako su postojali klubovi vatrenih obožavalaca: „đokisti“ i „mikisti“. Pored muzike, velika ljubav mu je šah, te je učestvovao na više turnira u zemlji i inostranstvu. Najveći uspeh mu je remi sa svetskim prvakom Anatolijem Karpovom. Dana 29. decembra 2016. godine doživeo je moždani udar. Naredne dve nedelje je bio u komi. Preminuo je 13. januara 2017. godine.

006.jpg
1941-2017
vreme.png

75

16.januar 2017.
17.januar 2017.
images (3).png

Umro general-major Vladimir Vlado Trifunović komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, gde je 1991. godine doneo odluku da preda vojni garnizon kako bi spasao živote 250 mladih vojnika, zbog čega je kasnije nepravedno optužen i u Hrvatskoj i u Srbiji. (Rođen: Rakelići kod Prijedora/Kraljevina Jugoslavija/Republika Srpska/B i H  22.septembar 1938. - Umro: Beograd/Srbija 17.januar 2017.) Kao komandant 32. korpusa JNA u Varaždinu, Trifunović je u septembru 1991. bio suočen sa opsadom hrvatskih snaga. Umesto da se upusti u krvavi sukob, odlučio je da preda garnizon i vojnu opremu kako bi spasio oko 250 mladih vojnika. Ova odluka je kasnije interpretirana kao „izdaja“ u Srbiji i „ratni zločin“ u Hrvatskoj, pa je bio osuđen u oba pravna sistema, iako je njegova namera bila humanitarna. Njegov čin je iskorišćen u propagandne svrhe, politički instrumentalizovan i u Srbiji i u Hrvatskoj, što je dovelo do dvostruke osude. U Hrvatskoj je osuđen na zatvorsku kaznu u odsustvu. U Srbiji je optužen za izdaju, ali je kasnije oslobođen. Mnogi ga smatraju herojem jer je stavio ljudske živote iznad vojnih ciljeva. Njegova sudbina postala je simbol tragičnih sudbina oficira JNA koji su se našli između vojnih naređenja i moralne odgovornosti. Danas se sve više ističe da je bio žrtva političkih procesa, a ne stvarni počinilac zločina. Preminuo je 17. januara 2017. na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je 21. januara 2017. u rodnim Rakelićima.

„Ljudi koje sam spasio, to su deca sirotinje. Oni koji su imali vezu i šansu, svi su povučeni iz opasnih garnizona, a ja sam spasao one koji nisu imali nikoga. Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem. Vode se ratovi koji nemaju nikakvog smisla. Ubijaju se komšije, zavađa se narod, a ja to nisam želeo. Nisam hteo da pustim vojnike da budu glineni golubovi i da ostave kosti u Zagorju".

049.jpg
1938-2017
vreme.png

78

18.januar 2017.
19.januar 2017.
20.januar 2017.
21.januar 2017.
25.januar 2017.
27.januar 2017.
28-31.januar 2017.
29.januar 2017.
30.januar 2017.
31.januar 2017.

Februar 2017

01.februar 2017.
evropska unija.gif
srbija.gif
dfgrg.jpg

Sastanak najviših zvaničnika Beograda i Prištine u Briselu u potpunosti propao i nije doneo nikakve rezultate.

05.februar 2017.
13.februar 2017.
14.februar 2017.
srbija.gif

Na sednici Predsedništva Srpske napredne stranke jednoglasno odlučeno da aktuelni premijer Aleksandar Vučić bude kandidat naprednjaka na izborima za predsednika SrbijeOdluka da Aleksandar Vučić bude predsednički kandidat SNS-a  bila je kulminacija višemesečnih spekulacija i unutrašnjih pregovora u stranci, posebno u odnosu na tadašnjeg predsednika Tomislava Nikolića. Prethodilo joj je balansiranje između očuvanja partijskog jedinstva i procene da Vučić ima najveće šanse za pobedu. Tomislav Nikolić bio je predsednik Srbije od 2012. godine, izabran kao kandidat SNS-a. Međutim, do 2017. njegova popularnost je opadala, dok je Vučić, kao premijer, imao znatno jaču podršku javnosti. Vučić kao premijer (2014–2017) gradio je imidž lidera koji kontroliše političku scenu, sa snažnim uticajem na medije i institucije. Nikolić je želeo da se kandiduje ponovo, ali je stranačko rukovodstvo procenilo da Vučić ima daleko veće šanse da pobedi u prvom krugu. Nikolić se povukao nakon što je Vučić zvanično potvrđen kao kandidat, Nikolić se povukao iz trke, iako je u jednom trenutku najavljivao da bi mogao da se kandiduje samostalno. Na izborima 2. aprila 2017. Vučić je pobedio u prvom krugu sa 55,08% glasova, što je potvrdilo procenu da je njegova kandidatura bila strateški najjača. Vučić je na funkciji predsednika započeo novu fazu svoje vladavine – prelazak sa premijerske na predsedničku poziciju, uz zadržavanje dominantnog uticaja na sve ključne institucije.

15.februar 2017.
crna gora.gif

Crnogorska skupština odlučila da oduzme imunitete liderima opozicionog Demokratskog fronta, Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, koji se sumnjiče da su umešani u organizovanje terorističkih napada u izbornoj noći prethodne godine - afera "državni udar" koja će se kasnije pokazati politički montiranim procesom od strane autoritarnog režima DPS-a na čelu sa Milom Đukanovićem. 16. oktobar 2016.: Na dan izbora u Crnoj Gori, vlast je objavila da je sprečen „teroristički napad“ i pokušaj državnog udara. Specijalno tužilaštvo tvrdilo je da su ruski nacionalisti, uz pomoć opozicionog Demokratskog fronta (DF), planirali nasilno zauzimanje Skupštine i ubistvo premijera. Opozicija je odmah ocenila da je reč o podmetačini režima kako bi se zastrašili birači i obezbedila pobeda DPS-a. Demokratski front je bio najjača opoziciona grupacija, otvoreno protiv članstva Crne Gore u NATO. Optužbe za „državni udar“ došle su u trenutku kada je Crna Gora bila na pragu ulaska u NATO, pa je slučaj imao i geopolitičku dimenziju – vlast je tvrdila da Moskva stoji iza pokušaja destabilizacije. Za ukidanje imuniteta glasalo je 42 poslanika vladajuće koalicije, dok je opozicija bojkotovala sednicu. Time je otvoren put za njihovo krivično gonjenje i eventualni pritvor. Suđenje za „državni udar“ trajalo je godinama, uz brojne kontroverze i osporavanja dokaza. Kasnije je postalo jasno da su ključni svedoci i dokazi nepouzdani, a međunarodni posmatrači su ukazivali na političku instrumentalizaciju pravosuđa. DPS je učvrstio vlast i ubrzao proces ulaska Crne Gore u NATO (formalno članstvo od juna 2017). DF je ostao pod pritiskom, ali je slučaj dugoročno osnažio narativ opozicije o autoritarnoj vladavini Mila Đukanovića i zloupotrebi institucija. Proces se pokazao kao politički montiran, što je dugoročno oslabilo poverenje u crnogorske institucije i dodatno polarizovalo društvo.

20.februar 2017.
rusija.gif

Umro Vitalij Ivanovič Čurkin ruski diplomata i stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama od 2006. do smrti - upamćen kao odlučan branilac srpskih interesa, posebno kada je 2015. stavio veto na britansku rezoluciju kojom su Srbi u Republici Srpskoj želeli da budu proglašeni za genocidan narod. (Rođen: Moskva/SSSR/Rusija 21.februar 1952. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.februar 2017.) Čurkin je rođen u Moskvi u porodici ruskog konstruktora aviona. Kao dete, Čurkin je glumio u sovjetskim filmovima, ali se opredelio za diplomatiju. Diplomatsku karijeru je započeo 1974. godine kada je i diplomirao je na Moskovskom institutu za spoljne poslove. Srpska javnost Vitalija Čurkina pamti kao velikog borca za pravdu i istinu, velikana svetske diplomatije i političara koji je na sednicama Saveta bezbednosti UN oštro kritikovao institucije u Prištini zbog položaja Srba i nealbanaca na Kosovu, ne libeći se da stane na stranu Srbije. 2015. godine, Čurkin je stavio veto u Savetu bezbednosti UN na britansku rezoluciju kojom se želelo da se Srbi u Republici Srpskoj označe kao genocidan narod zbog događaja u Srebrenici. Time je sprečio institucionalnu stigmatizaciju srpskog naroda, što je izazvalo zahvalnost u Republici Srpskoj i Srbiji, ali i oštre reakcije Zapada. Bio je dosledan kritičar jednostranih zapadnih narativa, posebno u vezi sa Balkanom, Sirijom i Ukrajinom. Bio je poznat po britkom jeziku, diplomatskoj veštini i nepokolebljivosti, čak i u najnapetijim sednicama UN. Njegova iznenadna smrt 2017. u Njujorku izazvala je žalost među diplomatama širom sveta, a posebno među Srbima koji su ga doživljavali kao prijatelja i zaštitnika. Zapadne diplomate i šefovi međunarodnih agencija govore sa velikim poštovanjem o svom kolegi i protivniku, navodeći visoki stil Vitalija Čurkina, njegovu jedinstvenu sposobnost da pregovara, sjajan smisao za humor, dobru narav i karakter. On je uvek čvrsto i dosledno potvrđivao položaj Moskve u globalnoj areni i stekao veliko poštovanje svojih kolega.

050.jpg
1952-2017
vreme.png

64

Mart 2017

09.mart 2017.
nemačka.gif

Psihički poremećena osoba sekirom povredila sekirom sedam osoba na železničkoj stanici u Diseldorfu. Zvanično je saopšteno da napadač pati od "psihičkog poremećaja", a nemački magazin "Špigl" je na sajtu objavio da je osumnjičeni identifikovan kao Albanac sa Kosova Fatmir H. koji je istražiteljima rekao da se nadao da će ga policija ubiti nakon napada. Povređeni nisu bili u životnoj opasnosti.

10.mart 2017.
14.mart 2017.
15.mart 2017.
nemačka.gif
srbija.gif

Nemačka kancelarka Angele Merkel primila srpskog premijera Aleksandra Vučića u Berlinu. Među nemačkim političarima i analitičarima je protumačeno kao svojevrsna podrška Vučićevoj politici i kandidaturi za predsednika Srbije. Predsednički izbori u Srbiji raspisani su 3.marta.

16.mart 2017.
francuska.gif

Sedamnaestogodišnji đak upao u srednju školu u južnom francuskom gradiću Gras i ranio direktora i još dve osobe dok je pet osoba pretrpelo stanje šoka.

18.mart 2017.
sad.gif

Umro Čarls Edvard Anderson Beri, poznatiji kao Čak Beri američki gitarista, pevač i tekstopisac, koji se smatra jednim od pionira rokenrol muzike "otac rokenrola". (Rođen: Sent Luis/Misuri/SAD 18.oktobar 1926. - Umro: Sent Čarls/Misuri/SAD 18.mart 2017.) Rođen u afroameričkoj porodici srednje klase u Sent Luisu, Beri se od malih nogu zanimao za muziku i prvi put je nastupio u letnjoj srednjoj školi. Dok je bio srednjoškolac osuđen je za oružanu pljačku i poslat je u popravni dom, gde je bio od 1944. do 1947. Nakon puštanja, Beri se ustalio u bračnom životu i radio u fabrici za sklapanje automobila. Sa pesmama kao što su „Maybellene“ (1955), „Roll Over Beethoven“ (1956), „Rock and Roll Music“ (1957) i „Johnny B. Goode“ (1958), Čak Beri je razvio i uveo ritam i bluz u glavne elemente rokenrola, sa tekstovima koji se fokusiraju na tinejdžerski život i korištenje gitarskih soloa napravio je veliki uticaj na kasniju rok muziku. Njegov stil je inspirisao bendove poput The Beatles i The Rolling Stones, koji su otvoreno priznavali njegov uticaj. Bio je jedan od prvih afroameričkih muzičara koji je uspeo da poveže belu i crnu publiku kroz zajednički muzički jezik. Čak Beri se smatra stubom popularne kulture 20. veka. Njegova muzika je uvrštena u „Zlatnu ploču Voyager“ — kolekciju ljudskih dostignuća poslatu u svemir 1977. godine. Beri je bio među prvim muzičarima koji su ušli u Rokenrol kuću slavnih na njenom otvaranju 1986. Beri je uključen na nekoliko Rolingstounovih lista „Najveći svih vremena“, kao npr. kada je postavljen na peto mesto na njihovoj listi 100 najvećih umetnika svih vremena iz 2004. Njegov uticaj je toliko snažan da se često kaže: „Ako želiš da nazoveš rokenrol drugim imenom, nazovi ga Čak Beri.“ Bio je oženjen Tematom Sags od 1948. godine sa kojom je imao četvoro dece.

051.jpg
1926-2017
vreme.png

90

20.mart 2017.
sad.gif

Umro Dejvid Rokfeler američki bankar i poslednji unuk osnivača Standard Oila, Džona D. Rokfelera - dugogodišnji predsednik Chase Manhattan banke i lider u brojnim fondacijama, dok su alternativni izvori isticali njegovu ulogu „sive eminencije globalizma“ i simbola elitne moći. (Rođen: Njujork/Njujork/SAD 12.jun 1915. - Umro: Njujork/Njujork/SAD 20.mart 2017.) Rođen je u Njujorku kao najmlađi od šest sinova Džona Rokfelera juniora (engl. Jonsona Davison Rockfeller Jr.), sina Džona D. Rokfelera seniora, osnivača naftne kompanije Standard Oil. Obrazovanje: Harvard (BA), London School of Economics, Univerzitet u Čikagu (PhD iz ekonomije). Radio u Čejs Menhetn (Chase Manhattan) banci, gde je postao predsednik i izvršni direktor. Bio predsednik Saveta za spoljne odnose (Council on Foreign Relations) od 1970. do 1985. Učestvovao u osnivanju Trilateralne komisije (1973). Aktivno uključen u Rockefeller Brothers Fund i druge fondacije, sa fokusom na obrazovanje, kulturu i međunarodnu saradnju. Kritičari su ga smatrali „sivom eminencijom globalizma“, čovekom koji je kroz CFR, Trilateralnu komisiju i Bilderberg grupu uticao na oblikovanje svetske politike iza kulisa. U alternativnim narativima često se navodi da je Rokfeler zagovarao centralizovanu globalnu vlast i ekonomsku kontrolu - Novi svetski poredak. U jednoj od svojih autobiografskih refleksija, Rokfeler je priznao da je „ponosan što je deo grupe koja radi na stvaranju integrisanije globalne političke i ekonomske strukture“ — što je kritičarima bio dokaz njegovih globalističkih ambicija. Dok ga je globalistički sistem slavio kao filantropa i vizionara, osvešćeni ljudi su ga videli kao oličenje „skrivene moći“ koja manipuliše državama i ekonomijama. Njegova mreža kontakata obuhvatala je predsednike, premijere i poslovne lidere širom sveta. Bio je poznat po tome da je imao više ozbiljnih operacija tokom života, uključujući transplantaciju srca (navodi se da je imao bar jednu, uz nekoliko operacija bajpasa dok alternativni izvori navode šest transplatacija). U mnogim tekstovima i blogovima Rokfeler je prikazivan kao „besmrtni globalista“ koji je zahvaljujući bogatstvu i moći mogao da dobija nova srca i produžava život.

052.jpg
1915-2017
vreme.png

101

22.mart 2017.
24.mart 2017.
26.mart 2017.
bugarska.gif

Stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova pobedila na parlamentarnim izborima u Bugarskoj.

27.mart 2017.
srbija.gif
rusija.gif

Premijer Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio u Moskvi u poseti predsedniku Rusije Vladimiru Putinu koji mu je poželeo uspeh na predsedničkim izborima.

28.mart 2017.
Flag_of_NATO.svg.webp
sad.gif
crna gora.gif

Američki Senat ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je otvoren put da Crna Gora postane 29. članica Alijanse. 97 senatora glasalo ZA, samo dvojica protiv - Rend Pol i Majk Li. Ogromna dvostranačka podrška pokazala je da je članstvo Crne Gore u NATO-u viđeno kao strateški korak u stabilizaciji Balkana i jačanju savezništva na jugoistoku Evrope. Nakon ratifikacije u Senatu, protokol je morao da bude potvrđen i u drugim državama članicama NATO-a, što je ubrzo i učinjeno. Crna Gora je zvanično postala članica 5. juna 2017. godine. Za Crnu Goru, ovo je bio istorijski trenutak: prelazak iz neutralne pozicije u punopravno članstvo u vojnoj alijansi. U regionu, reakcije su bile podeljene: dok su prozapadne snage slavile ulazak u NATO, deo javnosti u Crnoj Gori i Srbiji ga je dočekao sa kritikama, podsećajući na bombardovanje 1999. godine. Uz proces ratifikacije članstva Crne Gore u NATO-u 2017. godine, paralelno se odvijala i afera „državni udar“ koja je imala snažan politički odjek koja je kasnije razotkrivena kao manipulacija vladajuće partije DPS autoritarnog Mila Đukanovića. Mnogi su smatrali da je i tada cela priča bila instrumentalizovana kako bi se zastrašila javnost i ubrzao proces ulaska u NATO, bez referenduma građana. Članstvo Crne Gore u NATO-u nije potvrđeno referendumom, već odlukom parlamenta. Afera „državni udar“ poslužila je vlastima kao argument da je članstvo u NATO-u nužno radi zaštite od spoljnog mešanja i destabilizacije. Za protivnike NATO-a, upravo je ta afera bila dokaz manipulacije i političkog marketinga.

29.mart 2017.

April 2017

01.april 2017.
02.april 2017.
03.april 2017.
04.april 2017.
06.april 2017.
hrvatska.gif

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader nepravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora zbog primanja mita od oko 2,3 miliona evra od mađarskog MOL-a, u vezi sa upravljanjem naftnom kompanijom INA. Sanader je optužen da je primio mito kako bi omogućio MOL-u upravljačka prava u INA-i. Presuda je izazvala veliko interesovanje javnosti u Hrvatskoj i regionu. Sanader je postao simbol političke korupcije u posttranzicionom periodu. Slučaj INA–MOL ostao je jedan od najpoznatijih primera spajanja politike i biznisa u regionu. Ivo Sanader je pravosnažno osuđen na objedinjenu kaznu od 18 godina zatvora 2018. godine, nakon što su mu spojene presude iz više slučajeva (INA–MOL, Fimi Media, Hypo banka). Kasnije je kaznu služio u kaznionici u Lipovici, a 31. jula 2025. pušten je na uslovnu slobodu nakon što je odslužio više od polovine kazne.

07.april 2017.
sad.gif

rat u siriji

sirija.gif
švedska.gif
hrvatska.gif

Umro hrvatski (jugoslovenski) glumac Relja Bašić poznat po svojoj karijeri dugoj šest decenija i po ulozi „gospona Fulira“ u kultnom filmu Tko pjeva zlo ne misli. (Rođen: Zagreb/Kraljevina Jugoslavija/Hrvatska 14.februar 1930. - Umro: Zagreb/Hrvatska 07.april 2017.) Diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1957. godine, u klasi Branka Gavele. Majka Eli Bašić bila je poznata pijanistkinja i muzička pedagoginja jevrejskog porekla, osnivačica muzičke škole koja i danas nosi njeno ime. Prezime Bašić dobio je po očuhu Mladenu Bašiću, dirigentu i kompozitoru. Odigrao je više od 3700 predstava. Osnovao je i 30 godina vodio putujuće kazalište Teatar u gostima, koje je imalo veliki značaj u popularizaciji pozorišta širom Hrvatske i bivše Jugoslavije. Glumio u 56 domaćih filmova i brojnim inostranim produkcijama. Najpoznatija uloga: Gospon Fulir u filmu Tko pjeva zlo ne misli (1970). Ostali značajni filmovi: Rondo, Imam dvije mame i dva tate, Sutjeska, Kiklop, Most, Valter brani Sarajevo, Lov na jelene, Bal na vodi. Igrao u popularnim serijama Pozorište u kući, Velo misto, Obraz uz obraz. Relja Bašić je bio poznat po šarmu, eleganciji i karakterističnom glumačkom izrazu, često tumačeći urbane, sofisticirane likove. Njegov lik „gospona Fulira“ postao je ikona hrvatske kinematografije, simbol zavodljivog bonvivana. Bio je cenjen i u međunarodnim krugovima, nastupajući u koprodukcijama i sarađujući sa velikim imenima jugoslovenskog i evropskog filma. Relja Bašić ostaje upamćen kao jedan od najvažnijih glumaca jugoslovenskog prostora, koji je svojim radom obeležio pozorište, film i televiziju.

053.jpg
1915-2017
vreme.png

87

09.april 2017.
15.april 2017.
16.april 2017.
17.april 2017.
19.april 2017.
srbija.gif

Umro Raša Popov srpski (jugoslovenski) književnik, publicista, novinar i omiljeni „televizijski deka“, poznat po duhovitosti, toplini i neiscrpnoj mašti. (Rođen: Mokrin/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 26.jun 1933. - Umro: Beograd/Srbija 19.april 2017.) Najširoj publici ostao je upamćen kao autor i voditelj dečjih emisija, posebno Fazoni i fore, gde je nastupao kao „Raša Pronalazač“. Studirao književnost u Beogradu, iako je prvobitno želeo da se bavi istorijom. Radio kao novinar „Dnevnika“, „Mladosti“ i Radio-televizije Beograd. Bio je najmlađi voditelj Dnevnika TV Beograd. Radio kao lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu. Bio glavni urednik izdavačke kuće Matice srpske. Najpoznatiji po emisiji za decu Fazoni i fore, gde je kroz lik „Raše Pronalazača“ generacijama prenosio znanje i humor. Poezija: Dva oka (1963), Gvozdeni magarac (1976), Spev o tranziciji (2009). Knjige za decu: Žabac koji ne zna da ćuti (1987), Šešir bez dna (2001), Bio sam srećni konj (2003), Čarobnjakov SMS (2007), Mokrinski patuljci (2013). Publicistika: Zadimljena istorija (2010). Njegov rad spajao je književnost, novinarstvo i televiziju, a lik „televizijskog deke“ ostao je trajno urezan u kolektivno sećanje. Njegova dela za decu i odrasle i danas se čitaju, a stil je prepoznatljiv po duhovitosti, toplini i bogatom jeziku Banata. U Beogradu mu je 2020. podignut spomenik i plato u znak sećanja na njegov doprinos kulturi i odrastanju generacija.

054.jpg
1933-2017
vreme.png

83

20.april 2017.
27.april 2017.
28.april 2017.

Maj 2017

13.maj 2017.
kina.gif
srbija.gif
rusija.gif

Premijer i izabrani predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Pekingu učestvovao je na višednevnom Forumu „Pojas i put za međunarodnu saradnju“, tokom kog je razgovarao sa brojnim državnicima, među kojima i predsednikom i premijerom Kine Si ĐinpingomLi Kećangom i predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

18.maj 2017.
19.maj 2017.
22.maj 2017.
23.maj 2017.
velika britanija.gif
flag-england-silk-600w-1120079834.webp

Umro engleski glumac Rodžer Mur jedna od najomiljenijih figura britanskog i svetskog filma upamćen kao najdugovečniji lik Džejms Bonda. (Rođen: London/Engleska/Ujedinjeno Kraljevstvo 14.oktobar 1927. - Umro: Kran Montana/Švajcarska 23.maj 2017.) Rođen je u siromašnoj porodici. Njegov otac bio je policajac, a majka domaćica. Još kao dečak pokazivao je interesovanje za umetnost i glumu, a nakon školovanja pridružio se britanskoj vojsci. Tokom služenja vojnog roka u Nemačkoj radio je kao crtač i animator za vojnu jedinicu, a po povratku u London odlučuje da se profesionalno bavi glumom. Počeo je u britanskim filmovima niskog budžeta i TV dramama pedesetih godina. Njegov izgled i britanski šarm brzo su ga izdvojili među mladim glumcima. Prvi veći uspeh dobio je kada je potpisao ugovor sa MGM studiom i počeo da se pojavljuje u američkim produkcijama. Pravi proboj u svetsku slavu dolazi kada dobija ulogu Simona Templara, elegantnog detektiva iz serije „The Saint“. Serija je bila izuzetno uspešna i prikazivana širom sveta, a Mur je stekao status zvezde i čoveka koji savršeno utelovljuje šarmantne džentlmene avanturiste. Rodžer Mur postao je treći glumac koji je igrao Džejmsa Bonda (1973-1985), nasledivši Šona Konerija (nakon kratkog angažmana Džordža Lejzenbija). Njegov stil bio je drugačiji: više šarm, humor, ironija i ležernost – što je publici širom sveta izuzetno prijalo. U Bond franšizi je glumio u sedam filmova, što ga čini glumcem sa najviše zvaničnih pojavljivanja u ulozi 007. Bio je UNICEF-ov ambasador dobre volje od 1991. godine. Dobio je titulu viteza (KBE) 2003. za humanitarni rad. Bio je oženjen četiri puta i imao troje dece. Rodžer Mur preminuo u Švajcarskoj, u 89. godini života, nakon kratke borbe sa rakom. Sahranjen je u Monaku.

055.jpg
1927-2017
vreme.png

89

26.maj 2017.
sad.gif
poljska.gif

Umro Zbignjev Bžežinski američki geostrateg poljskog porekla, politički naučnik, geopolitičar i savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Džimija Kartera u periodu 1977–1981, jedan od najuticajnijih arhitekata savremenog američkog globalnog intervencionizma. (Rođen: Varšava/Poljska 28.mart 1928. - Umro: Fols Čerč/Virdžinija/SAD 26.maj 2017.) Rođen je u Varšavi, u porodici diplomate. Zbog službe oca odrastao je u Kanadi i kasnije se preselio u SAD. Studirao je na Harvardu, gde se specijalizovao za sovjetologiju i geopolitiku. Postao je jedan od najuticajnijih analitičara Hladnog rata. Igrao je ključnu ulogu u američkoj politici prema SSSR-u, normalizaciji odnosa sa Kinom i podršci avganistanskim pobunjenicima 1979. Autor je knjiga Velika šahovska tabla i Između dva doba, koje su oblikovale modernu geopolitiku. Nastavio je da piše i predaje do kraja života. Bio je komentator međunarodne politike i član brojnih think–tank organizacija. Iz ugla kritičara globalizacije, Bžežinski je viđen kao arhitekta američke strategije globalnog uticaja i zagovornik nadnacionalnog upravljanja, povezan sa elitnim strukturama poput Trilateralne komisije. U knjizi Velika šahovska tabla (The Grand Chessboard), Bžežinski je otvoreno opisao Evroaziju kao ključnu pozornicu svetske dominacije i SAD kao silu koja mora kontrolisati njene geopolitičke tokove. Kritičari smatraju da je time opravdavao dugoročnu strategiju američkog globalnog uticaja - političkog, vojnog i ekonomskog. Zbog bliskosti sa Rokfelerom i uloge u osnivanju Trilateralne komisije, često je označavan kao predstavnik transnacionalnih elita koje zagovaraju: integraciju svetskih tržišta, slabljenje nacionalnih suvereniteta, nadnacionalno upravljanje globalnim procesima. Kritičari to vide kao model moći koji favorizuje finansijske i političke centre Zapada na štetu manjih država. 

056.jpg
1928-2017
vreme.png

89

Jun 2017

01.jun 2017.
NAM_Members.svg.jpg
sad.gif
austrija.gif
03.jun 2017.
velika britanija.gif
islamska država.png
rat.png
istockphoto-641220734-612x612.jpg
velika britanija.gif
španija.gif
italija.gif
05.jun 2017.
Flag_of_NATO.svg.webp
crna gora.gif
saudijska arabija.gif
united-arab-emirates-flag-animation.gif
bahrein.gif
egipat.gif
katar.gif

Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat prekinuli diplomatske odnose sa Katarom zbog navodnog podržavanja terorizma od strane vlasti te zemlje. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat objavili su prekid diplomatskih odnosa sa Katarom, optužujući vlasti u Dohi za podržavanje terorizma i destabilizaciju regiona. Odluka je uključivala zatvaranje granica, zabranu letova i prekid trgovinskih veza. Zvanični razlog bio je navodna podrška Katara islamističkim grupama, uključujući Muslimansko bratstvo i Hamas, kao i prevelika bliskost sa Iranom. Saudijska Arabija i saveznici tvrdili su da je Katar svojim medijskim i finansijskim uticajem podrivao stabilnost regiona. Ova odluka izazvala je jednu od najvećih diplomatskih kriza u Zalivu u poslednjim decenijama. Kritičari su ukazivali da je sukob bio deo šire borbe za dominaciju u regionu, gde su Saudijska Arabija i UAE želeli da oslabe nezavisnu politiku Katara. Mnogi su smatrali da optužbe za „podršku terorizmu“ imaju političku pozadinu i da su korišćene kao instrument pritiska na Dohu da se uskladi sa politikom Rijada. Kriza je pokazala duboke podele unutar arapskog sveta, ali i rivalstvo oko kontrole energetskih resursa, medijskog uticaja (Al Jazeera) i odnosa sa Iranom. Diplomatska kriza oko Katara trajala je više od tri i po godine i završila se 5. januara 2021. sporazumom u Al-Uli, kojim su odnosi normalizovani. Demonstracije i unutrašnji pritisci u Kataru nisu doveli do promene politike – Doha je izdržala blokadu uz podršku Turske i Irana.

07.jun 2017.
15.jun 2017.
srbija.gif

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić imenovao Anu Brnabić za mandatara za sastav nove Vlade Srbije. Njeno imenovanje je potvrđeno u Skupštini Srbije 29.juna - Prva LGBT premijerka na prostorima bivše Jugoslavije.

16.jun 2017.
nemačka.gif

Umro Helmut Kol, nemački političar iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU), najpoznatiji kao kancelar Savezne Republike Nemačke od 1982. do 1998. godine - njegova 16-godišnja vladavina bila je najduža od Bizmarka, a pamti se po nemačkom ujedinjenju i stvaranju Evropske unije. (Rođen: Ludvigshafen na Rajni/Vajmarska Nemačka/Nemačka 03.april 1930. - Umro: Ludvigshafen na Rajni/Nemačka 16.jun 2017.) Studirao istoriju i političke nauke na Univerzitetu u Heidelbergu. Premijer je pokrajine Rajnland-Palatinat (1969–1976): Tu je stekao reputaciju pragmatičnog lidera. Predsednik CDU (1973–1998): Vodio stranku više od dve decenije. Kancelar Nemačke (1982–1998): Preuzeo vlast od Helmuta Šmita 1982. godine. Bio je kancelar Zapadne Nemačke do 1990, a zatim ujedinjene Nemačke do 1998. Njegova vladavina bila je najduža u modernoj nemačkoj istoriji. Kol je bio centralna figura u procesu mirnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke nakon pada Berlinskog zida. Zajedno sa francuskim predsednikom Fransoa Miteranom, Kol je bio arhitekta Ugovora iz Mastrihta (1992), kojim je stvorena Evropska unija i uveden put ka zajedničkoj valuti – evru. Održavao bliske veze sa SAD, smatrajući ih ključnim za bezbednost Evrope. Pamti se kao „kancelar ujedinjenja“ i jedan od najvažnijih evropskih državnika kraja 20. veka. Njegova politika učvrstila je Nemačku kao vodeću silu u EU. Iako je kasnije bio pogođen finansijskim skandalima u CDU, istorijski značaj njegovog doprinosa evropskoj integraciji i nemačkom ujedinjenju ostaje neupitan.

057.jpg
1930-2017
vreme.png

87

17.jun 2017.
18.jun 2017.
iran.gif
rat.png
islamska država.png

Iranska revolucionarna garda ispalila je iz zapadnog dela Irana rakete "zemlja-zemlja" na istočni deo Sirije, gađajući baze ekstremističkih grupa koje Iranci smatraju odgovornim za prošlonedeljne samoubilačke napade u Teheranu u kojima je 18 ljudi poginulo, javila je novinska agencija "Tasnim".

21.jun 2017.
22.jun 2017.
srbija.gif

Umro Bogoljub Mitić - Đoša, srpski glumachumorista i TV voditelj. (1968-2017 -49-) Nadimak Đoša ili Bata Đoša dobio je po ulozi Đoše u TV seriji „Porodično blago“, kojom je stekao veliku popularnost. Fakultet za pozorišnu organizaciju i menadžment u kulturi, završio je u 44. godini života. U TV seriji „Agencija za SIS“ je pored glavne uloge (Mulja) bio i saradnik na pisanju scenarija, a napisao je scenario i za tv seriju Smešno ćoše kod Đoše. Učestvovao je više puta u šou programu Tvoje lice zvuči poznato. Bio je oženjen i imao je dve ćerke. Preminuo je u Beogradu, od posledica srčanog udara. Sahranjen je u Vlasotincu.

25.jun 2017.
29.jun 2017.

Jul 2017

04.jul 2017.
05.jul 2017.
libija.gif

drugi građanski rat u libiji

Libijski vojni komandant i feldmaršal Kalifa Haftar proglasio je pobedu u Bengaziju, drugom po veličini gradu u Libiji, nakon što su ga tri godine ranije zauzeli džihadisti. Haftar je proglasio „potpuno oslobođenje“ Bengazija, naglašavajući da je grad vraćen pod kontrolu LNA. Borbe su trajale od 2014. godine, kada su islamističke i džihadističke frakcije preuzele delove grada. Pobeda u Bengaziju predstavljena je kao ključni trenutak u konsolidaciji vlasti LNA na istoku Libije. Međunarodna zajednica je događaj posmatrala kroz prizmu nastavka fragmentacije Libije, gde različite frakcije kontrolišu različite regione. Kritičari ukazuju da Haftarova „pobeda“ nije značila kraj sukoba, već učvršćivanje njegove vojne moći i nastavak podele zemlje između istoka i zapada. Haftar je često viđen kao figura koja se oslanja na podršku stranih sila (Egipat, UAE, Rusija), pa se oslobođenje Bengazija tumači i kao deo šire geopolitičke igre u Libiji. Alternativne interpretacije naglašavaju da borba protiv džihadista u Bengaziju bila i povod za jačanje autoritarnog modela vlasti, gde se „bezbednost“ koristi kao opravdanje za koncentraciju moći. Libija je i dalje podeljena između dve suparničke vlasti – Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) sa sedištem u Tripoliju i istočne administracije koju podržava Libijska nacionalna armija (LNA) pod vođstvom Kalife Haftara. Iako je veliki ratni sukob prestao posle prekida vatre 2020, zemlja ostaje u političkom ćorsokaku, sa jakim uticajem stranih sila, prisustvom milicija i neodržanim izborima. Sukob se transformisao iz otvorenog rata u dugotrajnu političku blokadu, gde ključnu ulogu imaju strane sile i kontrola nad naftnim resursima.

07.jul 2017.
un.gif
egipat.gif
rat.png
islamska država.png
07-08.jul 2017.
10.jul 2017.
sad.gif
crna gora.gif
Flag_of_Montenegro_(1905–1918,_1941–1944).svg.png
irak.gif
rat.png
islamska država.png

Irački premijer Hajder al-Abadi proglasio pobedu nad ISIL-om u Mosulu, drugom po veličini gradu u Iraku, nakon devet meseci intenzivnih borbi. Mosul je bio ključna baza ISIL-a od 2014. godine, kada je Abu Bakr al-Bagdadi upravo tu proglasio „kalifat“. Iračke snage, uz podršku međunarodne koalicije predvođene SAD, oslobodile su grad nakon teških urbanih borbi. Oslobođenje Mosula predstavljeno je kao istorijska pobeda nad ISIL-om i kraj njihove dominacije u Iraku. Premijer al-Abadi je simbolično podigao iračku zastavu u gradu, naglašavajući jedinstvo i obnovu države. Zvanično, događaj je označen kao prekretnica u borbi protiv terorizma na Bliskom istoku. Kritičari ukazuju da oslobođenje nije značilo kraj problema – grad je bio razoren, hiljade civila ubijeno, a stotine hiljada raseljeno. ISIL je izgubio teritoriju, ali je nastavio da deluje kroz gerilske napade i terorističke akcije. Alternativne interpretacije vide oslobođenje Mosula kao deo šire geopolitičke igre: SAD i saveznici su želeli da pokažu vojnu moć, dok je Irak ostao zavisan od spoljne podrške. Oslobođenje je otvorilo pitanje rekonstrukcije i političke stabilnosti – da li će Irak uspeti da obnovi grad i spreči nove podele, ili će Mosul ostati simbol razaranja i neispunjenih obećanja. Mosul je danas (2026) grad u obnovi, ali i dalje suočen sa posledicama razaranja i prisustvom ostataka ISIS-a. Abu Bakr al-Bagdadi, vođa ISIS-a koji je 2014. u Mosulu proglasio „kalifat“, ubijen je u američkoj specijalnoj operaciji u Siriji 27. oktobra 2019. godine.

12.jul 2017.
0004.jpg
jemen.gif

Ujedinjene nacije saopštile su da Jemen pogodila  najgora epidemija kolere u svetu i da u toj zemlji 14 miliona ljudi gladuje. Jemen je razoren građanskim ratom koji je započeo marta 2015. godine.  

13.jul 2017.
20.jul 2017.
21.jul 2017.
srbija.gif

Umro jedan od najpoznatijih srpskih (jugoslovenskih) pevača narodne i starogradske muzike Predrag Gojković Cune. (Rođen: Kragujevac/Kraljevina Jugoslavija/Srbija 06.novembar 1932. - Umro: Beograd/Srbija 21.jul 2017.) Nadimak „Cune“ je dobio, kako je sam objasnio u emisiji „Balkanskom ulicom“ Radio-televizije Srbije, po majčinom dozivanju „Odi da te majka cune“ (ljubi). Njegov raskošni glas i šarm učinili su ga legendom jugoslovenske muzičke scene. Kao dečak pokazivao je interesovanje za muziku i pevanje. Preselio se u Beograd gde je završio Osmu mušku gimnaziju na Crvenom krstu u Beogradu, gde se družio i išao u školu sa kasnije glumcima Velimirom - Batom Živojinovićem i Danilom Batom Stojkovićem. Nakon gimnazije, studira na Trgovačkoj akademiji, ali ga pevanje odvlači od studija, tako da nikad nije diplomirao. Aktivno pevanje započeo 1948. godine. Žanrovi: Narodna muzika, starogradske pesme, sevdalinke, zabavne i meksikanske pesme. Snimio je preko 100 singlova, 15 albuma i isto toliko kompilacija. Najpoznatije pesme: „Stani, stani, Ibar vodo“, „Kafu mi, draga, ispeci“, „Janičar“, „Ljubav mi srce mori“. Radio je sa izdavačkim kućama PGP RTB, Jugoton, Jugodisk, Studio B. Njegov glas bio je prepoznatljiv i omiljen širom bivše Jugoslavije. Bio je u braku sa Leposavom Lelom Gojković. Imao je dve ćerke: Natašu i Katarinu. Borio se sa zdravstvenim problemima: dijabetes, povišen pritisak i problemi sa cirkulacijom. Najteže mu je palo što je izgubio glas u poslednjim danima života. Preminuo u Beogradu, u 85. godini, od posledica moždanog udara. Predrag Gojković Cune ostao je upamćen kao umetnik raskošnog glasa, šarma i topline, koji je svojim interpretacijama obeležio decenije jugoslovenske i srpske muzike. Njegove pesme i dalje žive kao deo kulturnog nasleđa.

058.jpg
1932-2017
vreme.png

84

25.jul 2017.
jul 2017.
grčka.gif

Tokom jula 2017. Grčku su pogodili veliki šumski požari, naročito u okolini Atine i na Peloponezu. Stotine hektara šuma i naselja bili su zahvaćeni vatrom, a hiljade ljudi evakuisano. Vlada Grčke proglasila je vanredno stanje i mobilisala vatrogasne jedinice, vojsku i volontere. Evropska unija i susedne zemlje poslale su pomoć – avione za gašenje požara i timove za podršku. Zvanično, požari su objašnjeni kombinacijom visokih temperatura, suše i ljudske nepažnje. Požari u Grčkoj jula 2017. pokazali su dvostruku sliku – zvanično kao prirodnu katastrofu izazvanu klimatskim uslovima, a alternativno kao posledicu namernog podmetanja i političko-ekonomskog instrumentalizovanja krize. Postoje interpretacije da su požari posledica namernog podmetanja radi urbanizacije i širenja građevinskih zona – što je u Grčkoj i ranije bio problem. Alternativne analize ukazuju da međunarodne institucije koriste ovakve katastrofe da promovišu „zelene agende“ i klimatske politike koje često služe interesima velikih korporacija, dok lokalno stanovništvo ostaje nezaštićeno. U požarima u Grčkoj tokom jula 2017. izgorelo je oko 20.000 hektara šuma i zemljišta, a materijalna šteta procenjena je na stotine miliona evra – uključujući uništene kuće, infrastrukturu i poljoprivredne površine. To je bio jedan od najtežih požarnih sezona u toj deceniji. Broj poginulih: oko 10–15 ljudi izgubilo je život u požarima tokom jula 2017. a više desetina ljudi je zadobilo povrede, najčešće od dima i opekotina.

Avgust 2017

02.avgust 2017.
srbija.gif

Umro srpski (jugoslovenski) pozorišni i filmski glumac, režiser i književnik Tomo Kuruzović. (Rođen: Sarajevo/Kraljevina Jugoslavija/B i H 18.oktobar 1930. – Umro: Beograd/Srbija 02.avgust 2017.) Odrastao je u porodici snažno vezanoj za pozorište – otac mu je radio kao pozorišni frizer, vlasuljar i šminker, a majka kao krojačica. Zbog takvog okruženja, sa scenom se susreo veoma rano i već od pete godine nastupao je u dečjim ulogama. Nakon Drugog svetskog rata završio je Učiteljsku školu 1948. godine i kratko radio kao učitelj i upravnik škole u selu Čarakovo kod Prijedora. Godine 1949. dolazi u Beograd i iste godine upisuje Akademiju za pozorište i film, u klasi profesora Joze Laurenčića. Studije glume završio je 1953, a diplomirao 1957. godine. Paralelno je vanredno studirao jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a kasnije i režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1961–1966). Profesionalnu karijeru započeo je u Sarajevu, gde je bio jedan od osnivača Malog pozorišta (današnji Kamerni teatar 55). Od 1961. trajno se vezuje za Beograd, gde postaje član Beogradskog dramskog pozorišta, u kome je nastupao sve do penzionisanja. Kuruzović je ostvario impozantan broj uloga u filmu i televiziji, često tumačeći upečatljive karakterne i sporedne likove. Publika ga pamti iz ostvarenja kao što su „Više od igre“, „Leptirica“, „Otpisani“, „Sivi kamion crvene boje“, „Salaš u malom ritu“ i mnogih drugih. Uloga Nikoletine Bursaća mu je obeležila karijeru. Ćopićevog junaka je oživeo preko 2.000 puta na sceni. Toliko se srodio sa likom da su ga ljudi često poistovećivali sa Nikoletinom. Bio je aktivan i kao reditelj i pisac, kao i osnivač alternativnog pozorišta „Sunce“ na Novom Beogradu. Takođe je radio kao pedagog u glumačkom studiju „Tajne glume“. 

059.jpg
1930-2017
vreme.png

86

03.avgust 2017.
04.avgust 2017.
10.avgust 2017.
11.avgust 2017.
izrael.gif
poljska.gif

Umro Izrael (Jisrael) Krištal Ginisov rekorder  - zvanično proglašen za najstarijeg muškarca na svetu sa 112 godina i 178 dana 2016.godine. (Rođen: Malenijec/Kongresna Poljska-Ruska Imperija/Poljska 15.septembar 1903. – Umro: Haifa/Izrael 11.avgust 2017.) Izrael (Jisrael) Krištal je jedna od onih ličnosti čija biografija zvuči kao neverovatan filmski scenario. On nije samo bio "najstariji čovek na svetu", već simbol preživljavanja najtežih tragedija 20. veka.  Rođen u religioznoj jevrejskoj porodici u selu Malenijec. Zanimljivo je da je rođen iste godine kada su braća Rajt izvela svoj prvi let avionom. Seli se 1920.godine u Lođ i otvara fabriku bombona i čokolade. Postaje čuveni majsor slatkiša sa svojim receptima, a kasnije će ga upravo ta veština delimično održati u životu. Tokom nacističke okupacije, sa porodicom završava u getu u Lođu od 1940.godine. Godine 1944. biva deportovan u Aušvic. Tamo gubi suprugu i dvoje dece, ostajući jedini preživeli iz svoje velike porodice. Saveznici ga oslobađaju 1945.godine. U tom trenutku Krištal teži svega 37 kilograma. Kažu da je sovjetskim vojnicima koji su ga spasili zahvalio praveći im bombone od onoga što je imao pri ruci. Sa drugom suprugom (takođe preživelom iz logora) seli se u Haifu 1950.godine započevši novi život. Tamo ponovo pokreće biznis sa slatkišima, koji je vodio sve do penzije. 2016. Godine kada je proglašen Ginisovim rekorderom je konačno proslavio i svoj Bar Micva (versko punoletstvo), koji je propustio 100 godina ranije zbog Prvog svetskog rata. Umire u 113. godini života u Haifi, samo mesec dana pre 114. rođendana. Iza sebe je ostavio decu, unuke i čak 32 praunuka. Na pitanje o tajni dugovečnosti, skromno je odgovarao: "Sve je to određeno odozgo. Ja ne znam tajnu, samo verujem da treba raditi vredno i graditi ono što je srušeno".

060.jpg
1903-2017
vreme.png

113

12.avgust 2017.
17.avgust 2017.
sirija.gif

rat u siriji

islamska država.png

Vojska Sirije ostvarila značajnu pobedu nad Islamskom Državom u pokrajinama Raka, Homs i Hama. Pripadnici IS-a opkoljeni su u manjem gradu Akerbatu u centralnoj Siriji. Ova operacija označila je prekretnicu u borbi protiv terorizma na tom području. Pet dana ranije 12.avgusta vojska Sirije oslobodila ključni grad Al Suhna u centralnom delu zemlje i obezbedila dalji prodor na istok prema pokrajini i opkoljenom gradu Dajr ez Zaur i velikim naftnim i gasnim poljima. Iza zvaničnih izveštaja o „velikoj pobedi“ stoji složena realnost: razorene pokrajine, raseljeno stanovništvo i humanitarna kriza. Dok se govori o vojnom uspehu, svakodnevni život civila ostaje u ruševinama.

španija.gif
islamska država.png
rat.png

U terorističkim napadima u Barseloni i obližnjim mestima Alkanaru i Kambrilu, ubijeno 16 osoba, dok je 152 povređeno - odgovornost preuzela tzv. Islamska država. Napadi su izvedeni vozilima i eksplozivnim napravama, a španske vlasti su proglasile vanredno stanje i pokrenule opsežnu istragu. Centralni napad dogodio se Barseloni gde je napadač, islamski ekstremista, Junis Abujakub gazio prolaznike kombijem u turističkoj zoni kod avenije Las Ramblas. U obližnjem mestu Alkanar prethodno je došlo do eksplozije u kući u kojoj su se pripadnici terorističke ćelije pripremali za napad, dok je u Kambrilu izveden dodatni napad u kojem su napadači pokušali da automobilom udare prolaznike.

20.avgust 2017.
sad.gif

Umro američki komičar, glumac i reditelj Džeri Luis (Džozef Levič) popularan tokom 40-tih i 50-tih godina u dvojcu Martin i Luis koji je činio sa pevačem Din Martinom. (Rođen: Njuark/Nju Džerzi/SAD 16.mart 1926. – Umro: Las Vegas/Nevada/SAD 20.avgust 2017.) Džeri Luis je bio apsolutni kralj fizičke komedije, ali i čovek neverovatne radne etike i tehničke genijalnosti. Njegova karijera je trajala skoro osam decenija. Bio je potomak jevrejskih imigranata iz istočne Evrope, tačnije iz današnje Rusije i Poljske. Rođen kao Džozef Levič u porodici zabavljača. Već sa pet godina nastupa sa roditeljima u hotelima, učeći zanat "iz prve ruke".U jednom klubu u Atlantik Sitiju 1946.godine, upoznaje pevača Dina Martina. Spajaju se u duo "Martin & Lewis" – spoj lepotana i "idiota" – koji postaje svetska senzacija i najplaćeniji zabavljački akt tog vremena. Tačno 10 godina nakon početka saradnje, duo se raspada 1956, zbog tenzija. Mnogi su mislili da je Džeri gotov, ali on tek tada kreće u solo osvajanje sveta. Snimajući film "The Bellboy", (1960.) Džeri, koji je i režirao, uvodi sistem monitora da bi odmah mogao da vidi šta je snimio. Taj sistem se i danas koristi na svakom filmskom setu na svetu.  Film "Otkačeni profesor" iz 1963.godine je njegovo remek-delo. Film je pokazao njegovu glumačku širinu – od smotanog profesora do arogantnog zavodnika (što je, pričalo se, bila direktna prozivka Dina Martina). Od 1966. do 2010.godine bavio se humanitarnim radom kada je vodio čuveni "Telethon" za obolele od mišićne distrofije. Tokom decenija, sakupio je preko 2,5 milijardi dolara, postavši jedan od najvećih humanitaraca među glumcima. Pod palicom Martina Skorsezea (1983) igra ozbiljnu ulogu u filmu "The King of Comedy". Dokazao je svima da nije samo čovek koji "pravi grimase", već vrhunski dramski glumac. Iako su ga u Americi ponekad smatrali detinjastim, u Francuskoj je imao status poluboga. Kritičari su ga tamo zvali "Le Roi du Crazy" (Kralj ludila) i smatrali ga vrhunskim filmskim autorom, ravnim Čaplinu. Umire u Las Vegasu u 91. godini. Ostaje upamćen kao čovek koji je redefinisao komediju i vizuelni humor.

JerryLewis.webp
1926-2017
vreme.png

91

21.avgust 2017.
25-30.avgust 2017.
28.avgust 2017.

Septembar 2017

01.septembar 2017.
nemačka.gif
sad.gif
rusija.gif
sad.gif
02.septembar 2017.
bangladeš.gif
indija.gif
pakistan.gif
nepal.gif

Usled poplava u južnoj Aziji koje u Bangladešu, Pakistanu, Indiji i Nepalu traju još od jula poginulo je najmanje 1.300 i pogođeno oko 45 miliona ljudi. Bila je ovo jedna od najtežih humanitarnih katastrofa  decenije, iako su u svetskim medijima često ostajale u senci uragana koji su tada pogađali Ameriku. Višemesečni monsuni dostigli su vrhunac. Indija (naročito države Bihar i Utar Pradeš), Bangladeš, Nepal i Pakistan praktično su bili pod vodom. Bilans je bio jeziv: preko 1.300 mrtvih i neverovatnih 45 miliona ljudi koji su ostali bez domova, useva ili pijaće vode. U Bangladešu je trećina zemlje bila pod vodom, a u Mumbaiju (Indija) je za samo jedan dan palo toliko kiše da je ceo grad, koji je ekonomsko srce zemlje, potpuno stao. Dok su zvaničnici govorili o "rekordnim padavinama", lokalni stručnjaci i ekološki aktivisti su pokrenuli oštru debatu o ljudskom faktoru. Tvrdi se da razmere nisu bile takve samo zbog kiše, već zbog katastrofalne urbanizacije i uništavanja prirodnih odvoda (močvara) radi izgradnje zgrada. Takođe, Nepal i Indija su se međusobno optuživali za loše upravljanje branama, tvrdeći da je otvaranje ustava sa jedne strane granice direktno potapalo ljude sa druge. Dok su mediji brujali o monsunima, alternativni istraživači su ukazivali na anomalije u kretanju vazdušnih struja iznad Indijskog okeana. Pominjali su se ne samo jonosferski grejači, već i skalarna oružja koja mogu da "zaključaju" ciklon iznad određenog područja. Tehnologija (efekat stajaćeg talasa) funkcioniše po principu usmeravanja ogromne energije u gornje slojeve atmosfere, što stvara tzv. blokirajuće anticiklone. Rezultat? Oblaci se ne kreću prirodno, već se "istovaraju" na jednom mestu dok ne potope sve ispod sebe. Geopolitički motiv:  trag novca ili moći. Ti delovi Azije su ključna čvorišta za "Put svile" i globalnu ekonomiju. Izazivanje humanitarne katastrofe takvih razmera praktično resetuje razvoj regije za narednih deset godina.

03.septembar 2017.
severna koreja.gif

Severna Koreja u hamgjonškom okrugu Kilču sprovela svoj šesti nuklearni test jačine oko 120 kilotona TNT-a.  Severna Koreja je izvela svoju šestu i najmoćniju nuklearnu probu. Testirali su hidrogensku bombu na poligonu Pungje-ri. Eksplozija je izazvala veštački zemljotres magnitude 6.3 jedinice, a planina iznad poligona se podigla za nekoliko metara i potom delimično urušila. To je bio trenutak kada je Kim Džong Un pokazao da ima tehnologiju za minijaturizaciju bojeve glave koja može stati na interkontinentalnu raketu (ICBM). Svet je bio na ivici nuklearnog sukoba, a Donald Tramp je počeo da koristi retoriku o "vatri i besu". Pored zvaničnog testa, kružile su teorije da se nije radilo samo o proveri oružja. Neki analitičari su smatrali da je test bio toliko moćan da je pretio da aktivira vulkan planinu Pektu, koja je sveta planina za Korejce, a nalazi se relativno blizu. Takođe, postojale su sumnje u saradnju sa "trećim stranama" jer je skok u tehnologiji od prethodnog testa bio neverovatno velik i brz za jednu izolovanu zemlju. Seizmolozi širom sveta su ostali zatečeni jer je ovaj test bio više od 10 puta jači od onoga iz 1945. u Hirošimi. Bukvalno su mogle da se vide pukotine na planini putem satelitskih snimaka.

06.septembar 2017.
08.septembar 2017.
srbija.gif

Umro srpski (jugoslovenski) glumac, reditelj i producent Ljubiša Samardžić “Smoki” - jedini srpski glumac nagrađen Zlatnim lavom na Filmskom festivalu u Veneciji (1967). (Rođen: Skoplje/Kraljevina Jugoslavija/Severna Makedonija 19.novembar 1936. – Umro: Beograd/Srbija 08.septembar 2017.)  Karijeru je započeo šezdesetih godina prošlog veka glumeći uglavnom u partizanskim filmovima, ali mu je nesumnjivu popularnost donela i saradnja sa glumicom Milenom Dravić, kao i režiserom Purišom Đorđevićem. Rođen u rudarskoj porodici. Taj "rudarski" mentalitet – upornost i rad bez odmora – zadržao je do poslednjeg daha. Dobija nadimak Smoki po ulozi u filmu "Peščani grad". Postaje simbol šarma, optimizma i onog prepoznatljivog "beogradskog asfalta", iako je mogao da odigra sve – od partizanskog heroja do smotanog autolimara. Za ulogu u filmu "Jutro" dobija "Zlatnog lava" (Volpi Cup) u Veneciji (1967). Tada je postao svetska klasa, glumac kojeg su prepoznavali od Kana do Moskvi. Uloga Šurde u seriji "Vruć vetar" (1980) cementira ga kao narodnog heroja. Njegova borba sa sistemom, lenjošću i željom za boljim životom postala je univerzalni simbol svih ljudi na Balkanu. Devedesetih godina XX veka Osniva "Cinema Design" sa sinom Draganom. Dok se zemlja raspadala, on je snimao filmove (poput "Ubistva s predumišljajem") koji su pokušavali da sačuvaju razum u ludilu. Najteži udarac: smrt sina Dragana (Gage) (2001) koja ga potpuno lomi, ali on, u maniru starog profesionalca, tugu pretvara u rad. Režira film "Nebeska udica", posvećen klincima koji pod bombama 1999. igraju košarku. Nakon duge i teške bolesti, Ljubiša nas napušta u 80. godini u Beogradu. Njegov odlazak tog septembra označio je simboličan kraj "zlatne ere" filma na ovim prostorima. Ljubiša nije bio samo glumac, bio je moralna vertikala. U vreme kada su se mnogi prodavali za sitne interese, on je ostao gospodin, posvećen porodici i umetnosti. Njegov osmeh je bio "kontra-lek" za sivilo koje je gutalo Balkan.

061.jpg
1936-2017
vreme.png

80

09.septembar 2017.
srbija.gif
dfgrg.jpg

U Prištini izabrana kosovska vlada sa premijerom Ramušom Haradinajem, liderom Alijanse za budućnost Kosova. Vlada ima 21 ministarstvo, a tri ministarstva — za povratak, lokalnu samoupravu i poljoprivredu - vodiće Srbi. Haradinaj je mogao da formira vladu tek zahvaljujući podršci Srba koji imaju 10 mandata, od kojih je devet osvojila Srpska lista koju je podržala vlada u Beogradu.

13.septembar 2017.
15.septembar 2017.
17.septembar 2017.
turska.gif
slovenija.gif
srbija.gif

Košarkaška reprezentacija Slovenije novi je prvak Evrope nakon pobede nad selekcijom Srbije u finalu Evropskog prvenstva u Istanbulu. Slovenija je pobedila Srbiju rezultatom 93:85. Dragić i tada mladi Dončić su ušli u istoriju. Sportski krugovi u Srbiji su dugo analizirali suđenje u četvrtoj četvrtini, smatrajući da su određene odluke direktno "pogurale" Sloveniju ka zlatu, dok su Slovenci to videli kao čistu pobedu talenta nad tradicijom. I Dragić i Dončić imaju srpske gene, očevi su im Srbi.

19.septembar 2017.
meksiko.gif

Tačno u 13:14 po lokalnom vremenu, centralni Meksiko je pogodio razoran zemljotres jačine 7.1 rihtera koji je odneo 360 života i ostavio za sobom hiljade uništenih objekata - jeziva koincidencija: dogodio se na tačno 32. godišnjicu katastrofalnog zemljotresa iz 1985. godine. Što je još luđe, svega dva sata ranije, čitav grad je učestvovao u godišnjoj vežbi evakuacije od zemljotresa. Kada su se sirene ponovo oglasile, ljudi su mislili da je u pitanju tehnička greška ili nastavak vežbe, dok se tlo nije stvarno otvorilo. Ako posmatramo  kroz teoriju o eksperimentisanju klimatskim prilikama, ovaj datum 19.septembar nudi neverovatne "podudarne" tačke: Trostruki udar: Istovremeno smo imali uragan Marija (Karibi), uragan Hoze (Atlantska obala) i katastrofalan zemljotres (Meksiko). Solarna aktivnost: Naučni radovi beleže da su se tih dana desile izuzetno jake solarne baklje (klase X9.3), koje su 41 sat pre prvog zemljotresa (onog od 8. septembra) udarile u jonosferu. Za teoretičare, ovo je savršen trenutak kada se jonosferski grejači "napajaju" ili koriste prirodne anomalije da bi usmerili energiju ka tektonskim rasedima ili atmosferskim pritiscima. Matematička preciznost: Da zemljotres pogodi istu tačku na isti datum nakon 32 godine (1985–2017) statistički je skoro nemoguće – osim ako nije u pitanju precizno tempiran okidač. 19. septembar 2017. nije bio samo dan loše sreće, već trenutak kada su se "nebesa i zemlja" sinhronizovali na način koji zvanična nauka zove koincidencijom, a ljudi koji ne veruju sistemu koji ih je toliko puta izneverio i prevario ovo svakako ne smatraju slučajnošću.

dominika.gif
20.septembar 2017.
sad.gif
portoriko.gif

Uragan Marija oluja pete kategorije  pogodila Portoriko rano ujutru 20. septembra, uništivši kompletnu energetsku mrežu ostrva. Prvobitni zvanični podaci su sramno navodili samo 64 poginule osobe. Međutim, nezavisne studije, poput one sa univerziteta George Washington, utvrdile su da je stvaran broj čak 2.975 žrtava. Neke studije, poput Harvardove, išle su i do procene od 4.645 mrtvih. Na nivou celih Kariba, zvanično se procenjuje se da je život izgubilo preko 3.050 ljudi. Ukupni troškovi procenjeni su na preko 91,6 milijardi dolara (u vrednosti iz 2017. godine), što Mariju svrstava na četvrto mesto najskupljih uragana ikada. Šteta na infrastrukturi i imovini  Portorika iznosila je oko 90 milijardi dolara. Uništeno je 80% električne mreže, a ostrvo je mesecima bilo u mraku. Poljoprivreda je sravnjena sa zemljom – uništeno je 80% vrednosti useva. Marija nije bila samo oluja, već totalni kolaps sistema. Najveći broj žrtava u Portoriku nije stradao od samog vetra, već od indirektnih posledica – mesecima bez struje, vode i pristupa lekovima za hronične bolesnike.

23.septembar 2017.
sirija.gif

rat u siriji

islamska država.png

Tigrove snage Sirijske arapske armije (SAA) uništile poslednja teroristička uporišta Islamske Države na zapadnoj obali Eufrata u pokrajini Raka i očistile međupokrajinsku granicu između Rake i Dajr ez Zaura. Septembar 2017. bio je mesec velikog preokreta. Do tog trenutka, rat u Siriji je prošao kroz fazu totalnog haosa (2011–2015), a zatim u fazu sistematskog potiskivanja terorista nakon ruske intervencije krajem 2015. godine. Islamska Država (ISIS) je te godine bila u slobodnom padu. Izgubili su Mosul u Iraku, a u Siriji su bili pritisnuti sa dve strane: s jedne strane Sirijska arapska armija (SAA) uz rusku vazdušnu podršku, a s druge Sirijske demokratske snage (SDF) (uglavnom Kurdi) uz podršku SAD. Opsada Dejr ez Zaura: Ovaj grad na istoku zemlje bio je pod opsadom ISIS-a više od tri godine. Vladine snage u gradu su preživljavale isključivo zahvaljujući vazdušnim isporukama hrane i municije. Početkom septembra 2017, elitne "Tigrove snage" su konačno probile taj obruč, što je bio ogroman strateški i psihološki šok za teroriste.  Dok je SDF ulazio u samu Raku (glavni grad ISIS-a), sirijska vojska je "čistila" ogromne prostore zapadno od Eufrata kako bi osigurala put ka istoku. Taj datum, 23. septembar, označava trenutak kada su "Tigrovi" (danas 25. divizija) spojili linije fronta i praktično izbacili ISIS sa čitave zapadne obale reke u tom sektoru. Eufrat je postao "crvena linija". Vojska je prelazila na istočnu obalu (pontonskim mostovima) kako bi zauzela ključna naftna polja pre nego što do njih stignu pro-američke snage (SDF). To je bio mesec "trke" u kojoj se odlučivalo ko će kontrolisati resurse zemlje u budućnosti. Do septembra 2017. više se nije pitalo da li će ISIS pasti, već ko će zauzeti njihovu teritoriju. SAA je tim čišćenjem obale Eufrata osigurala leđa za finalni udar na istok zemlje. Komandant "Tigrova" je bio čuveni Suhail al-Hasan, oficir kojeg su pratile legende da nikada nije izgubio bitku i koji je uživao ogromno poštovanje ruskih generala. 

24.septembar 2017.
nemačka.gif

Koalicija Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije Bavarske kancelarke Angele Merkel osvojila najviše mesta u Bundestagu na Nemačkim saveznim izborima. Angela Merkel osvaja četvrti mandat, ali desničarski AfD prvi put ulazi u Bundestag kao treća snaga. Politički analitičari su ovo videli kao "početak kraja" ere stabilnosti Angele Merkel i signal da se evropska desnica nepovratno budi, što se u godinama nakon toga i potvrdilo.

25.septembar 2017.
irak.gif
Flag_of_Kurdistan.svg.webp

Na referendumu o nezavisnosti Iračkog Kurdistana 92,7% izašlih birača glasalo je za nezavisnost te iračke pokrajine – oduševljenje masa kratkog daha.  Vlada Iračkog Kurdistana, predvođena Masudom Barzanijem, sprovela je referendum o nezavisnosti. Rezultat je bio brutalan: 92,7% "ZA". Kurdi su slavili na ulicama Erbila, verujući da je posle stotinu godina kucnuo čas za sopstvenu državu. Radost je kratko trajala. Centralna vlast u Bagdadu, uz podršku Irana i Turske, odmah je uvela blokadu. Irak je poslao vojsku i oduzeo Kurdima ključni grad Kirkuk i njegova bogata naftna polja. Barzani je morao da podnese ostavku, a san o nezavisnosti je stavljen "na led". Mnogi analitičari veruju da je ovaj referendum bio "navlakuša". Kurdi su dobili prećutnu podršku od određenih zapadnih krugova da bi se "testirale" granice Iraka, ali su u trenutku kada je Bagdad krenuo u napad, ostavljeni na cedilu. Bio je to surov podsetnik da na Bliskom istoku "nema prijatelja, samo interesa".

26.septembar 2017.
saudijska arabija.gif

Saudijski kralj Salman el Saud dekretom ženama u Saudijskoj Arabiji omogućio da dobiju vozačke dozvole i upravljaju motornim vozilima. Kralj Salman je potpisao dekret kojim se ukida decenijska zabrana ženama da voze. Ova odluka je postala simbol vizije "Vision 2030" koju gura prestolonaslednik Muhamed bin Salman (MBS). Do tog trenutka, Saudijska Arabija je bila jedina zemlja na svetu gde je ženama bilo zabranjeno da voze. Odluka je doneta ne samo zbog ljudskih prava, već i iz čiste ekonomije – državi je bilo potrebno da žene izađu na tržište rada, a za to im je bio potreban prevoz. Dok je svet slavio ovu "pobedu liberalizma", saudijske vlasti su istovremeno hapsile aktivistkinje koje su se godinama borile upravo za to pravo (poput Luđajn al-Hatluk). Poruka je bila jasna: "Dobićete prava kad mi odlučimo, a ne zato što ste vi to tražile." To je bio početak agresivnog PR-a Muhameda bin Salmana kojim je kupovao naklonost Zapada.

27.septembar 2017.
sad.gif

Umro američki izdavač magazina, producent, osnivač i glavni urednik Plejboja Hju Hefner. (Rođen: Čikago/Ilinois/SAD 09.april 1926. – Umro: Los Anđeles/Kalifornija SAD 27.septembar 2017.) Rođen u strogoj puritanskoj porodici. Kasnije će tvrditi da je čitava njegova imperija bila samo bunt protiv te potisnute atmosfere detinjstva. Sa pozajmljenih 600 dolara i fotkama Merilin Monro (koje je kupio za sitniš), lansira prvi broj časopisa Playboy (1953). Časopis nije bio samo o golotinji; Hefner je pametno ubacivao intervjue sa ljudima poput Martina Lutera Kinga i Fidela Kastra, praveći "intelektualni paravan" za ono što je suštinski bila seksualna revolucija. Šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka Plejboj postaje simbol hedonizma. Njegova vila (Playboy Mansion) postaje centar moći gde se mešaju Holivud, politika i obaveštajne službe. Za teoretičare "duboke države" i antiglobaliste, Hefnerova Vila nije bila samo mesto za žurke. Postoje brojna svedočenja i teorije (poput onih koje iznosi Holi Medison u svojim memoarima, ali i ozbiljniji istraživači poput Frica Springmajera) da je Vila bila poligon za programiranje svesti i ucenjivanje moćnika snimcima iz spavaćih soba (Kontrola i MK-Ultra). Hefner se vidi kao agent promene koji je imao zadatak da razbije tradicionalnu porodicu. Njegova čuvena svilena pidžama i lula bili su uniforma čoveka koji je hteo da pokaže da je on "vlasnik slobode". Međutim, kritičari kažu da je on samo zamenio jedan zatvor (puritanizam) drugim (komercijalizacijom tela). Umire prirodnom smrću u 91. godini. Sahranjen je u grobnici pored Merilin Monro – žene koja mu je donela prvo bogatstvo, a koju nikada nije lično upoznao. Hefner je bio čovek koji je prodao svetu "američki san" upakovan u saten, dok je u pozadini verovatno tekao mnogo ozbiljniji proces menjanja društvenog koda zapadne civilizacije.

062.jpg
1926-2017
vreme.png

91

septembar 2017.

Oktobar 2017

01.oktobar 2017.
španija.gif
0012.png

Održan referendum o nezavisnosti Katalonije, na kojem je za nezavisnost glasalo 90% izašlih, odnosno 2.044.038 birača od ukupno 5.343.358 registrovanih. Bio je to jedan od najburnijih dana u novijoj evropskoj istoriji. Iako je cifra od 90% za nezavisnost tačna za one koji su izašli, šira slika je bila mnogo komplikovanija. Od oko 2,28 miliona ljudi koji su uspeli da glasaju, 90,18% (2.044.038 birača) se izjasnilo za "DA". Ukupno biračko telo Katalonije iznosilo je tada 5.343.358 registrovanih birača. Izlaznost je bila je niska, oko 43%, prvenstveno jer su protivnici nezavisnosti (unionisti) uglavnom bojkotovali referendum, smatrajući ga nelegalnim. Katalonska vlada je procenila da oko 770.000 glasova nije moglo biti prebrojano jer je španska policija zaplenila glasačke kutije ili zatvorila biračka mesta. Španska nacionalna policija i Civilna garda pokušale su da spreče glasanje po nalogu Ustavnog suda, što je dovelo do žestokih sukoba. Katalonski zvaničnici su izvestili da je skoro 900 civila povređeno tokom intervencija, dok je špansko ministarstvo unutrašnjih poslova navelo da je povređeno i na desetine policajaca. U znak protesta zbog nasilja, fudbalski klub Barselona je svoju utakmicu protiv Las Palmasa tog dana odigrao pred potpuno praznim tribinama stadiona Kamp Nou. Tadašnji premijer Marijano Rahoj izjavio je da se nikakav referendum nije dogodio i da je država samo branila zakon. Španski sudovi su referendum proglasili neustavnim, dok je lider Katalonije, Karles Pudždemon, izjavio da je region "osvojio pravo na državnost".

sad.gif
azerbejdžan.gif
srbija.gif
holandija.gif
03.oktobar 2017.
04.oktobar 2017.
05.oktobar 2017.
09.oktobar 2017.
10.oktobar 2017.
12.oktobar 2017.
14.oktobar 2017.
somalija.gif

Masovna eksplozija izazvana kamion-bombom u Mogadišu prestonici Somalije, usmrtila najmanje 587 i ranila 316 ljudi. Bio je to najcrnji dan u modernoj istoriji Somalije i jedan od najsmrtonosnijih terorističkih napada na svetu od 11.septembra. Ogromna kamion-bomba eksplodirala je na veoma prometnoj raskrsnici Sobe (danas poznatoj kao raskrsnica "14. oktobar") u okrugu Hodan. Raskrsnica je bila prepuna automobila, pešaka i uličnih prodavaca. Pored kamiona sa eksplozivom stajala je i cisterna sa gorivom, što je višestruko pojačalo snagu eksplozije i pretvorilo čitav kvart u buktinju. Zvanični broj žrtava koji je potvrdila vladina komisija iznosi 587 mrtvih, mada su neke procene išle i preko 600 jer su mnoga tela bila potpuno ugljenisana i neidentifikovana. Preko 1.000 dece je ostalo bez roditelja. Iako militantna grupa Al-Šabab (povezana sa Al-Kaidom) nikada nije zvanično preuzela odgovornost – verovatno zbog ogromnog besa javnosti i civilnih žrtava – somalijske vlasti i obaveštajne službe su potvrdile da je napad njihovo delo. Veruje se da cilj nije bila sama raskrsnica, već dobro obezbeđeni kompleks u blizini u kojem su smeštene međunarodne agencije i vojne misije, ali je vozač aktivirao bombu ranije kada je pokušao da probije policijsku barijeru. Nakon napada, čitava zemlja je proglasila trodnevnu žalost, a svet je bio zgrožen scenama razaranja hotela Safari i okolnih zgrada koje su sravnjene sa zemljom. Jedan od organizatora napada uhapšen je i pogubljen na prvu godišnjicu masakra.

15.oktobar 2017.
19.oktobar 2017.
20.oktobar 2017.
21.oktobar 2017.
24.oktobar 2017.
sad.gif

Umro američki pijanistami kantautor, jedan od pionira rokenrola čiji je opušteni muzički stil definisao zvuk Nju Orleansa Antoan Dominik „Fets“ Domino. (Rođen: Nju Orleans/Luizijana/SAD 26.februar 1928. – Umro: Harvi/Luizijana/SAD 24.oktobar 2017.) Rođen je u Nju Orleansu u porodici francuskog kreolskog porekla. Klavir je naučio da svira oko 1938. godine uz pomoć zeta, džez gitariste Harisona Vereta. Dobio je nadimak „Fets” (Fats) od vođe benda Bilija Dajmonda, jer ga je njegova tehnika sviranja podsećala na poznate pijaniste poput Fets Valera. Sa 14 godina je napustio školu da bi radio u fabrici opruga, dok je noću svirao po barovima. Umalo je prekinuo karijeru kada je teško povredio ruku na poslu, ali se uspešno oporavio. Njegov prvi singl "The Fat Man" (1949) smatra se jednom od prvih rokenrol pesama i prvom koja je prodata u više od milion primeraka. Između 1955. i 1960. godine imao je čak 11 pesama među deset najboljih na američkim top listama. Među najpoznatijim hitovima su: "Ain't That a Shame", "Blueberry Hill" (njegov najveći hit, prodat u preko 5 miliona primeraka), "I'm Walkin'", Blue Monday". Njegov specifični „kotrljajući” stil sviranja klavira i mešavina ritma i bluza sa boogie-woogie-jem direktno su uticali na legende poput Elvisa Prislija (koji ga je nazivao pravim kraljem rokenrola) i grupu The Beatles. Za razliku od mnogih zvezda, Domino nikada nije napustio Nju Orleans. Tokom uragana Katrina (2005) ostao je u svom domu kako bi bio uz bolesnu suprugu; prvobitno je proglašen mrtvim, ali je kasnije spasen helikopterom Obalske straže. Bio je u braku sa Rozmeri Hol više od 60 godina, sa kojom je imao osmoro dece. Primljen je u Kuću slavnih rokenrola 1986. godine kao jedan od prvih članova i dobitnik je Gremija za životno delo. Fets Domino je preminuo u 89. godini života, ostavivši iza sebe nasleđe od preko 65 miliona prodatih ploča.

063.jpg
1928-2017
vreme.png

89

27.oktobar 2017.
31.oktobar 2017.
sad.gif
surinam.gif
srbija.gif
dfgrg.jpg

Novembar 2017

VREMEPLOV

vreme.png
  • Facebook

Poštovani ljubitelji istorije, skromna misija sajta koji je pred vama jeste da vas navede da uronite, čitajući hronološkim redom postavljene sadržaje, u vremena koja su iza nas, da osetite dah tih vremena, način života, razmišljanja, ponašanja predaka, da na tren steknete svojevrsni osećaj pripadnosti i prisustva opisanim događajima i postanete  "vremenski putnik".  Vremeplov je u  kontinualnoj izgradnji. Ideja je da se najpre prikažu zvanični istorijski podaci a potom uz njih dodaju i nezvanične verzije istog dešavanja. Svesni smo činjenice da Istorija jeste učiteljica života ali i da nas može navesti na pogrešne puteve poimanja prošlosti jer znamo da istoriju pišu tzv. pobednici. Ne samo pobednici u ratovima već i vlasnici globalnog sistema u kojem živimo, vlasnici koji u svojim rukama imaju i moći i želje i mehanizme kojima prekrajaju istorijske činjenice kako bi  ostvarivali svoje sebične interese, upravljali društvom i kontrolisali ga – “Ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost, ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost” – kako jednom davno napisa Džordž Orvel ili da citiramo Napoleona Bonapartu: “Istorija je niz laži oko kojih smo se složili”. Potrebno je mnogo truda i vremena da bi se ovaj projekat gradio i strpljenja, kako vas koji čitate ove sadržaje tako i mene  koji ih sakupljam i obrađujem, ciglu po ciglu do beskraja. Ukoliko želite izneti svoje stavove, primedbe, predloge, sugestije ili već, možete pisati na mail vremeplovinfo.gn@gmail.com  takođe, ukoliko želite biti sponzor neke od predstavljenih godina sa logom i linkom do vaše web stranice, pišite da se dogovorimo. Za sve što se gradi je potrebno volje, vremena, strpljenja ali i novca da bi građevina postala vidljiva, stabilna i trajna. Nadam se i verujem da ćemo zajedno uživati putujući kroz prohujala vremena!         

©2022 by Vremeplov. Proudly created with Wix.com

bottom of page